OECD/INFE istraživanje financijske pismenosti odraslih iz 2023. godine
OECD/INFE istraživanje financijske pismenosti odraslih iz 2023. godine
Organizator: OECD/INFE
Ključni rezultati:
1. Prosječna ocjena financijske pismenosti
Globalno: Prosječna ocjena financijske pismenosti u svim zemljama i gospodarstvima sudionicima iznosi 60 bodova od mogućih 100.
OECD zemlje: U zemljama OECD-a prosječna ocjena je nešto viša i iznosi 63 boda od 100.
2. Financijsko znanje
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog znanja u svim sudionicima je 63 od 100 bodova, dok je u OECD zemljama prosjek 67 od 100.
Razumijevanje ključnih koncepata:
Inflacija: 84% odraslih razumije definiciju inflacije.
Vremenska vrijednost novca: Samo 63% može primijeniti ovaj koncept na vlastitu štednju.
Rizik i nagrada: 77% odraslih razumije odnos između rizika i nagrada, ali samo 42% točno odgovara na pitanja o složenim kamatama.
Složene kamate: Čak i među onima koji imaju štedne proizvode, samo 46% razumije složene kamate.
3. Financijsko ponašanje
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog ponašanja u svim zemljama sudionicama je 61 od 100 bodova, dok u zemljama OECD-a iznosi 62 od 100.
Ključni obrasci ponašanja:
Prije kupnje: 70% odraslih pažljivo razmatra svoje mogućnosti prije nego što obavi kupnju.
Usporedba proizvoda: Samo 26% odraslih uspoređuje financijske proizvode kod različitih dobavljača.
Traženje savjeta: Tek 24% odraslih traži savjet od neovisnih izvora prije kupnje financijskih proizvoda i usluga.
4. Financijski stavovi
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog stava iznosi 56 od 100 bodova, dok je u zemljama OECD-a prosjek 58 od 100.
5. Demografski utjecaji na financijsku pismenost
Obrazovanje i primanja: Odrasli s višim stupnjem formalnog obrazovanja, višim primanjima, te oni koji su zaposleni, pokazuju višu razinu financijske pismenosti u mnogim zemljama sudionicama.
6. Postizanje minimalne ciljne ocjene
Rezultati: U mnogim zemljama sudionicama, većina odraslih (63%) koji posjeduju financijske proizvode ne doseže minimalnu ciljnu ocjenu financijske pismenosti (najmanje 70 od 100 bodova).
7. Izloženost financijskim prijevarama
Prevalencija: U prosjeku, 15% odraslih izjavilo je da su bili žrtve barem jedne vrste financijskih prijevara, uključujući phishing, krađu osobnih podataka, investicijske prijevare i neovlaštene transakcije.
Rezultati žrtava: Oko dvije trećine odraslih koji su bili žrtve ovih prijevara ne postižu minimalni ciljni rezultat financijske pismenosti.
Detaljna analiza Republike Hrvatske:
Rezultati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske pokazuju visoku razinu financijske odgovornosti u svakodnevnim aktivnostima, ali da postoji prostor za napredak u dugoročnom financijskom planiranju i povećanju financijske pismenosti, posebno među mlađim i starijim generacijama. Razlike u financijskoj pismenosti među različitim skupinama stanovništva ukazuju na potrebu za edukacijom i podrškom kako bi se poboljšalo razumijevanje i upravljanje osobnim financijama u svim segmentima društva.
Analiza financijskog ponašanja građana Republike Hrvatske
Opće financijsko ponašanje:
Svakodnevne odluke: 91% građana donosi financijske odluke samostalno ili u suradnji s drugima.
Plaćanje računa: 86% građana račune plaća na vrijeme.
Prije kupnje: 70% uvijek ili često pažljivo razmišlja prije nego što nešto kupi.
Praćenje financija: 63% vodi kućni budžet, dok 56% redovito prati svoju potrošnju.
Dugoročni ciljevi: 47% građana postavlja dugoročne financijske ciljeve.
Razlike među skupinama:
Dob: Najniže ocjene imaju mlađi od 19 i stariji od 70 godina, dok su najbolji rezultati kod građana u dobi od 40-49 godina.
Obrazovanje: Visokoobrazovani postižu bolje rezultate u financijskoj pismenosti od onih s osnovnim obrazovanjem.
Prihodi: Kućanstva s višim prihodima imaju bolje financijsko znanje i ponašanje.
Regije: Zagreb i okolica te Slavonija imaju najviše ocjene, dok Sjeverna Hrvatska zaostaje.
Digitalna financijska pismenost:
Prosječna ocjena: 4,87 od 10 bodova, s najboljim rezultatima u dobnoj skupini od 20 do 49 godina.
Znanje: Najslabije kod najstarijih građana (3,0), a najbolje među visokoobrazovanima (5,8).
Ponašanje: Najbolji rezultati su na skali ponašanja (56%), dok je znanje najslabije (39%).
Stavovi: Najmlađi i oni s višim obrazovanjem imaju bolje stavove prema sigurnosti i zaštiti u digitalnom svijetu.
Opći zaključci:
Financijska pismenost: Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 12,4 od mogućih 20 bodova (62%). Sve tri komponente financijske pismenosti (znanje, ponašanje i stavovi) ostavljaju prostor za poboljšanje.
Digitalna pismenost: Potrebno je dodatno educirati najstarije građane, osobe s nižim obrazovanjem i nižim prihodima, kako bi se poboljšala digitalna financijska sigurnost i svijest.
Više informacija o samom istraživanju možete pronaći na ovoj poveznici:
https://www.oecd.org/en/publications/2023/12/oecd-infe-2023-international-survey-of-adult-financial-literacy_8ce94e2c.htm
Organizator: OECD/INFE
Ključni rezultati:
1. Prosječna ocjena financijske pismenosti
Globalno: Prosječna ocjena financijske pismenosti u svim zemljama i gospodarstvima sudionicima iznosi 60 bodova od mogućih 100.
OECD zemlje: U zemljama OECD-a prosječna ocjena je nešto viša i iznosi 63 boda od 100.
2. Financijsko znanje
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog znanja u svim sudionicima je 63 od 100 bodova, dok je u OECD zemljama prosjek 67 od 100.
Razumijevanje ključnih koncepata:
Inflacija: 84% odraslih razumije definiciju inflacije.
Vremenska vrijednost novca: Samo 63% može primijeniti ovaj koncept na vlastitu štednju.
Rizik i nagrada: 77% odraslih razumije odnos između rizika i nagrada, ali samo 42% točno odgovara na pitanja o složenim kamatama.
Složene kamate: Čak i među onima koji imaju štedne proizvode, samo 46% razumije složene kamate.
3. Financijsko ponašanje
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog ponašanja u svim zemljama sudionicama je 61 od 100 bodova, dok u zemljama OECD-a iznosi 62 od 100.
Ključni obrasci ponašanja:
Prije kupnje: 70% odraslih pažljivo razmatra svoje mogućnosti prije nego što obavi kupnju.
Usporedba proizvoda: Samo 26% odraslih uspoređuje financijske proizvode kod različitih dobavljača.
Traženje savjeta: Tek 24% odraslih traži savjet od neovisnih izvora prije kupnje financijskih proizvoda i usluga.
4. Financijski stavovi
Prosjek: Prosječna ocjena financijskog stava iznosi 56 od 100 bodova, dok je u zemljama OECD-a prosjek 58 od 100.
5. Demografski utjecaji na financijsku pismenost
Obrazovanje i primanja: Odrasli s višim stupnjem formalnog obrazovanja, višim primanjima, te oni koji su zaposleni, pokazuju višu razinu financijske pismenosti u mnogim zemljama sudionicama.
6. Postizanje minimalne ciljne ocjene
Rezultati: U mnogim zemljama sudionicama, većina odraslih (63%) koji posjeduju financijske proizvode ne doseže minimalnu ciljnu ocjenu financijske pismenosti (najmanje 70 od 100 bodova).
7. Izloženost financijskim prijevarama
Prevalencija: U prosjeku, 15% odraslih izjavilo je da su bili žrtve barem jedne vrste financijskih prijevara, uključujući phishing, krađu osobnih podataka, investicijske prijevare i neovlaštene transakcije.
Rezultati žrtava: Oko dvije trećine odraslih koji su bili žrtve ovih prijevara ne postižu minimalni ciljni rezultat financijske pismenosti.
Detaljna analiza Republike Hrvatske:
Rezultati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske pokazuju visoku razinu financijske odgovornosti u svakodnevnim aktivnostima, ali da postoji prostor za napredak u dugoročnom financijskom planiranju i povećanju financijske pismenosti, posebno među mlađim i starijim generacijama. Razlike u financijskoj pismenosti među različitim skupinama stanovništva ukazuju na potrebu za edukacijom i podrškom kako bi se poboljšalo razumijevanje i upravljanje osobnim financijama u svim segmentima društva.
Analiza financijskog ponašanja građana Republike Hrvatske
Opće financijsko ponašanje:
Svakodnevne odluke: 91% građana donosi financijske odluke samostalno ili u suradnji s drugima.
Plaćanje računa: 86% građana račune plaća na vrijeme.
Prije kupnje: 70% uvijek ili često pažljivo razmišlja prije nego što nešto kupi.
Praćenje financija: 63% vodi kućni budžet, dok 56% redovito prati svoju potrošnju.
Dugoročni ciljevi: 47% građana postavlja dugoročne financijske ciljeve.
Razlike među skupinama:
Dob: Najniže ocjene imaju mlađi od 19 i stariji od 70 godina, dok su najbolji rezultati kod građana u dobi od 40-49 godina.
Obrazovanje: Visokoobrazovani postižu bolje rezultate u financijskoj pismenosti od onih s osnovnim obrazovanjem.
Prihodi: Kućanstva s višim prihodima imaju bolje financijsko znanje i ponašanje.
Regije: Zagreb i okolica te Slavonija imaju najviše ocjene, dok Sjeverna Hrvatska zaostaje.
Digitalna financijska pismenost:
Prosječna ocjena: 4,87 od 10 bodova, s najboljim rezultatima u dobnoj skupini od 20 do 49 godina.
Znanje: Najslabije kod najstarijih građana (3,0), a najbolje među visokoobrazovanima (5,8).
Ponašanje: Najbolji rezultati su na skali ponašanja (56%), dok je znanje najslabije (39%).
Stavovi: Najmlađi i oni s višim obrazovanjem imaju bolje stavove prema sigurnosti i zaštiti u digitalnom svijetu.
Opći zaključci:
Financijska pismenost: Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 12,4 od mogućih 20 bodova (62%). Sve tri komponente financijske pismenosti (znanje, ponašanje i stavovi) ostavljaju prostor za poboljšanje.
Digitalna pismenost: Potrebno je dodatno educirati najstarije građane, osobe s nižim obrazovanjem i nižim prihodima, kako bi se poboljšala digitalna financijska sigurnost i svijest.
Više informacija o samom istraživanju možete pronaći na ovoj poveznici:
https://www.oecd.org/en/publications/2023/12/oecd-infe-2023-international-survey-of-adult-financial-literacy_8ce94e2c.htm