Novim se zakonom, među ostalim, predviđa da rad revizorskih kuća nadzire Hrvatska revizorska komora, a nadzor nad njezinim djelovanjem obavljalo bi Ministarstvo financija.
Zakonom se propisuje i da jednom godišnje reviziji podliježu dionička i društva s ograničenom odgovornošću s prihodima većina od 30 milijuna kuna, zatim banke, osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi.
Propisuju se i uvjeti po kojima strane revizorske kuće mogu poslovati u Hrvatskoj - moraju osnovati podružnicu u Hrvatskoj, poznavati hrvatski jezik i zakonodavstvo u području računovodstva.
Revizorske usluge mogla bi obavljati revizorska društva i samostalni revizori u kojima najmanje tri četvrtine glasačkih i upravljačkih prava imaju ovlašteni revizori.
Ante Markov (HSS) drži da će novi zakon, usklađen sa smjernicama EU, doprinijeti otklanjanju sumnje da se revizije u nekim poduzećima obavljaju po političkom ključu, odnosno da im se dopušta da rade što i kako žele, već da će viša razina nadzora osigurati neovisnost i učinkovitost revizije.
Šime Prtenjača (HDZ) podsjeća na poznati slučaj američke tvrtke Enron, koja je, kaže, bankrotirala kada se otkrilo da je koristila lažna revizorska izvješća kojima je poslovno stanje prikazivala drugačije od stvarnog.
SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević-Marinović (SDP) pita, pak, jesu li Ministarstvu financija dane prevelike ovlasti da nadzire rad Revizorske komore, zbog, kako kaže, sumnje da bi se neke revizorske kuće mogle politički favorizirati.
Te je sumnje pokušao otkloniti ministar financija Ivan Šuker, istaknuvši da netko mora nadzirati i rad Komore, napomenuvši da su se s takvom odredbom složili i sami revizori.(Hina)