Njih su imala su niz bilateralnih susreta s dužnosnicima MMF-a na kojima je bilo govora o hrvatskom stand by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
"Moram reći da smo i danas, kao što je to bilo i u službenom izvješću prije nekoliko dana, dobili priznanje za sve ono što smo učinili u proteklih godinu dana, kako u provođenju gospodarskih reformi tako i u fiskalnoj stabilnosti", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Michaelom Depplerom, direktorom odjela za Europu u MMF-u.
Šuker je rekao da MMF prihvaća hrvatski proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2005. te projekcije od 3,5 posto za 2006. godinu.
"Čelnici MMF-a su u potpunosti zadovoljni fiskalnim prilagodbama koje je Hrvatska učinila u proteklih godinu dana od kad je dogovoren stand by aranžman. Također se u potpunosti slažu da je naša projekcija deficita u 2006. u okvirima od 3,5 posto nešto što će oni prihvatiti i podržati", rekao je Šuker.
Ministar financija je rekao da svi makroekonomski pokazatelji i punjenje proračuna za prvih devet mjeseci ove godine govore da će, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, Hrvatska ostvariti deficit od 4,2 posto za 2005.
Šuker je istaknuo da je Hrvatska uspjela postići ono u što mnogi nisu vjerovali, smanjiti deficit od 6,3 posto iz 2003. na 4,2 posto u 2005. i ići u projekciju deficita od 3,5 posto u 2006. godini.
Guverner Rohatinski je rekao da MMF ima razumijevanja za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti zadržati vanjski dug na 82 posto BDP-a, koliko je bio krajem 2004., nego će se on povećati na 83,4 posto zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
"Procjena je u HNB-u da će dug do kraja ove godine iznositi otprilike 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a", rekao je Rohatinski. "Naravno da je to više nego što se očekivalo, ali MMF ima razumijevanja za utjecaj ratsa cijena nafte na formiranje tog duga", kazao je Rohatinski.
Šuker je također rekao da je MMF zadovoljan stanjem hrvatskog vanjskog duga. "Oni su zadovoljni jer smo stvarno uspjeli usporiti rast vanjskog duga i ako se projekat privatizacije INA-e završi do kraja ove godine doći ćemo po prvi puta u situaciju da smo praktički u jednoj godini smanjili vanjski dug", rekao je on.
Rohatinski je rekao da je pozitivan trend da se u strukturi vanjskog duga smanjuje udio države, koja se je preorijentirala s inozemnog na domaće zaduživanje, i udio poslovnih banaka, što tumači kao pozitivan učinak mjera koje je HNB poduzeo u 2005.
"Povećava se, međutim, udio poduzeća koja se izravno zadužuju u inozemstvu", rekao je Rohatinski. "Objektivno to je manji problem nego što je dug države i banaka. HNB će u okviru svojih ingerencija pratiti kretanje tog duga i bude li potrebno donijeti odgovarajuće mjere".
Hrvatsko izaslanstvo imalo je niz susreta s dužnosnicima Svjetske banke, među ostalim, s izvršnim direktorom Adom Melkertom i potrpedsjednikom za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsuom, na kojima je bilo govora o budućim projektima te banke u Hrvatskoj.
Šuker je istaknuo projekt prilagodbe hrvatskog zakonodavstva u poljoprivrednom dijelu pravne stečevine Europske unije što će omogućiti bolje korištenje predpristupnog programa SAPARD te projekt izgradnje vodovoda i kanalizacije u porječju Save i Drave.
Bilo je govora i o mogućnosti da Svjetska banka daje garancije poslovnim bankama za određene projekte u Hrvatskoj. "Dakle, niz potpuno novih aranžmana koji potvrđuju da je Hrvatska u proteklih godinu dana učinila niz kvalitetnih reformi i to kvalitetnih reformi", rekao je Šuker.
Šuker je u razgovoru s novinarima naglasio da se sastao i s Michaelom Kleinom, potpredsjednikom Svjetske banke i glavnim autorom nedavnog spornog izvješća o investicijskoj klimi u kojem je Hrvatsku smjestilo tek na 118 mjesto u svijetu.
"Zajedno smo konstatirali da je Hrvatska stvarno u proteklih sedam osam mjeseci učinila niz reformskih zahvata koje bi je, da se u ovom trenutku rangira, digli na daleko više mjesto nego što je to prikazano u tom izvješću", rekao je Šuker.(Hina)