Iz te razlike, kazala je, da se iščitati da značajan dio prometa kavom završava u 'sivoj zoni', odnosno u švercu koji, zbog utaje poreza, za posljedicu ima oko 70 milijuna kuna godišnjeg manjka u državnom proračunu.
Saborski klubovi suglasni su da, nakon duhanskih proizvoda, alkohola i brašna, i kava dobije markice Ministarstva financija, ali
upozoravaju na nužnost jačeg nadzora, kako uvoza, tako i proizvodnje kave.
Dragica Zgrebec najavila je dva SDP-ova amandmana - po prvom bi se proizvođače obvezalo da vode evidencije o količini uvezene, uskladištene i proizvedene (pržene) kave, a drugi predviđa povećanje početne prekršajne kazne s deset na 50 tisuća kuna (maksimalna je 400 tisuća).
Da je potrebno povećati kazne smatra i Dragutin Lesar (HNS/PGS), koji ističe da prekršajni sudovi u pravilu izriču minimalne kazne.
"Po ovim kaznama isplati se švercati", rekao je.
Doroteja Pešić Bukovac (IDS) predlaže, pak, da se kazne specificiraju po količini švercane kave, odnosno da kazna ovisi o 'tonaži'.
Kao glavnog krivca za uznapredovali šverc kavom smatra loše organiziranu, a, kako kaže, u nekim slučajevima i korumpiranu carinsku kontrolu. "Možda bi trebalo uvesti markice za sve proizvode pa nam carinska kontrola ne bi ni trebala", kazala je IDS-ova zastupnica.
I HSP-ovac Tonči Tadić smatra da je loša carinska kontrola glavni razlog gomilanju švercane kave na hrvatskom tržištu, te predlaže da se kava, radi bolje kontrole, može uvoziti samo na nekim, za to osposobljenim graničnim prijelazima.
Krunoslav Markovinović (HDZ), uz bezrezervnu potporu zakonu, predlaže i da se razmotri uvođenje markica na jeftinu tekstilnu robu iz Kine i Indije, koja, upozorava, uništava domaću tekstilnu industriju.(Hina)