Riječ je o novim mjerama, ali i pogodnostima za štediše. Izrada izmjena Zakona o stambenoj štednji, koja je u tijeku u suradnji sa stambenim štedionicama, trebala bi biti završena ovoga ljeta.
Zakonskim izmjenama prethodila je analiza sustava stambene štednje, koju je napravilo Ministarstvo financija, kako bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova u stambenim štedionicama.
Analiza je, među ostalim, pokazala da je od 1998. do 2004. godine zajedno s državno poticajnim sredstvima stambenim štedionicama isplaćeno 1,081 milijarda kuna, a da je istodobno isplaćeno samo 375 milijuna kuna kredita. To je 2,8 puta manje od isplaćenih državnih poticaja.
Glavna novost koju bi trebala donijeti zakonska izmjena, napominju iz Ministarstva, je uvođenje sustava međufinanciranja. To znači da neće biti potrebno štedjeti dvije godine da bi se steklo pravo na stambeni kredit, čime se potiče konkurencija između stambenih štedionica koja bi u konačnici trebala dovesti do mogućeg smanjenja kamata.
Zakonske izmjene trebale bi donijeti i mogućnost prijenosa štednih uloga iz jedne štedionice u drugu.
Dakle, smatraju u Ministarstvu financija, nema nikakvog razloga da s izmjenama Zakona o stambenoj štednji stambene štedionice ne počnu konkurirati bankama s nižom kamatnom stopom na stambene kredite.
Do sada je prosječan odobreni kredit iznosio samo 6.700 eura.
Izmjenama zakona omogućuje se međufinanciranje npr. kredita za cjelokupnu svotu vrijednosti stana ako su za to stečeni uvjeti.
Izmjenama zakona o stambenoj štednji poticaji za stambenu štednju trebali bi biti smanjeni s 25 posto na 15 posto računato na osnovicu od 5.000 kuna.
U Hrvatskoj ima trenutačno 400 tisuća stambenih štediša i četiri stambene štedionice. Do sada je prosječni štediša godišnje imao samo 3.660 kuna na računu i zato dobiva prosječno državna poticajna sredstva od 915 kuna. To znači da bi nakon izmjena zakona prosječni štediša dobivao samo 165 kuna manje poticaja nego dosada, a da bi prosječno smanjenje poticaja iznosilo oko 20 posto.
S druge strane izmjene zakona trebale bi donijeti uštede proračunu u ovoj godini od oko 80 milijuna kuna.
Važno je istaknuti, navode iz Ministarstva financija, da bi i nadalje ostalo pravo raspolaganja uštedom nakon pete godine štednje bez zaključivanja ugovora o stambenom kreditu, a DPS-ovi se neće morati vraćati kao i do sada.(Hina)