U tom se razdoblju očekuje kontinuirani gospodarski rast i niska inflacija, te stabilan tečaj, navodi se u Načelima fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007, koje je jučer usvojila hrvatska Vlada.
Projekcije predviđaju da gospodarski rast u ovoj godini iznosi 3,7 posto, iduće 4,3 posto, 2006. bio bi 4,5, te 4,6 posto 2007. godine.
Inflacija bi se pak kretala od 2,4 posto u ovoj, preko 2,7 posto u idućoj, do 2,3 i 2,2 posto u 2006. i 2007.
Analitičari Ministarstva financija predviđaju i konstantan pad deficita tekućeg računa platne bilance, sa 5,6 posto BDP-a u ovoj godini, te u idućim godinama 4,9, 3,7 i 3,3 posto u 2007.
Vlada je kao osnovne ciljeve fiskalne politike u razdoblju 2005.-2007. zacrtala stabiliziranje makroekonomskih rizika, prije svega vanjskog i javnog duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje makroekonomske stabilnosti putem fiskalne prilagodbe i poboljšanje ulagačke klime.
Cilj je, naime, do 2007. ispuniti Maastrichtske kriterije i deficit opće države svesti na razinu ispod 3 posto, te javni dug stabilizirati ispod 60 posto BDP-a.
Čelnici Vlade i jučer su ponovili kako je Hrvatska prošlu godinu završila s deficitom od 6,3 posto BDP-a, a ove je godine planirano njegovo smanjenje na 4,5 posto. Projekcije govore da bi deficit idućih godina i dalje trebao padati - 2005. na 3,7 posto BDP-a, 2006. na 3,2 posto, a 2007. na 3 ili 2,9 posto BDP-a.
Kako je jučer istaknuo ministar financija Ivan Šuker ukupan vanjski dug (i države, banaka i poduzeća) Hrvatske u protekle je dvije godine povećan za 12 milijardi dolara, a javni je dug (unutarnji i vanjski dug države) dosegnuo 52 posto BDP-a. Da smo se nastavili zaduživati istim tempom krajem 2005. probili bi granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, upozorio je Šuker.
Projekcije Ministarstva financija govore da bi vanjski dug sa planiranih 27,5 milijardi dolara u ovoj, idućih godina trebao rasti sporije - na 28 milijardi iduće godine, do 29,5, odnosno 31 milijardu dolara u 2006, odnosno 2007. No, njegov bi udio konstantno bio ispod 80 posto BDP-ai kretao bi se od 75,7 do 78,1 posto BDP-a.
Vlada u okviru srednjeročne politike do 2007. postavlja i nekoliko prioriteta u području fiskalne politike, među kojima su i efikasnija javna uprava i strukturne reforme javnog sektora. To bi trebalo voditi smanjenju državnih izdataka za plaće s oko 11 posto BDP-a u 2003. na 9,5 posto BDP-a u 2007. Tako bi povećanje plaća, osim praćenja troškova života, moglo ići jedino na uštrb smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, navodi se u Načelima.
Vlada ističe i potrebu nastavka reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, preusmjeravanja sredstava iz sektora obrambenih poslova na sektor obrazovanja i znanosti.
Očekuje i pojačan priljev inozemnih i domaćih investicija, kao i nižu stopu nezaposlenosti koja bi, prema metodologiji Međunarodne organizacije rada, s ovogodišnjih 14,2 posto na 12,8 posto u 2007.
Na prihodnoj se strani kao zadatak fiskalne politike ističe smanjenje poreznog opterećenja u funkciji oživljavanja proizvodnje.
Takvom racionalnom i restriktivnom fiskalnom politikom veličina rashoda konsolidirane opće države smanjila bi se sa 52,8 posto BDP-a u 2002. na 48,4 posto u 2007. Pri tome bi porezno opterećenja gospodarstva, mjereno udjelom poreznih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u, smanjilo za oko 1,5 posto BDP-a, ističe se u Načelima fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje.