Ministar financija Ivan Šuker na staru je godinu obavio zadnju transakciju iz državnog proračuna čime je zaključena fiskalna 2008.
Ovu su godinu obilježila značajna postignuća kako u sferi fiskalne politike, tako i u sferi daljnje izgradnje zakonodavnog okvira i usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije i uspješnog korištenja fondova Europske unije. Isto tako, posebno treba napomenuti projekt uvođenja osobnog identifikacijskog broja, te da su ispunjeni svi uvjeti za njegovu implementaciju od 1. siječnja 2009. No, treba reći da je 2008. godina karakteristična i po značajnim inflacijskim pritiscima, koji su posebno jaki bili u ljetnim mjesecima, te po udarima svjetske financijske krize koja se odrazila i na Hrvatsku i koja će zasigurno biti važan čimbenik gospodarskih kretanja i u 2009. godini, a vrlo vjerojatno i u narednim godinama.
Unatoč nepovoljnom makroekonomskom okruženju te pritiscima i rizicima koje sa sobom donosi svjetska ekonomska kriza, Vlada je provodila dosljednu i odgovornu fiskalnu politiku koja se i u 2008. godini oslanjala na dosadašnja postignuća u smislu nastavka fiskalne prilagodbe i smanjivanja fiskalnog deficita.
Sa zadovoljstvom možemo reći da smo tijekom 2008. godine dobro odgovarali izazovima izmijenjenih uvjeta na globalnoj razini, upravljali smo državnom potrošnjom, uveli pravovremeno racionalizaciju. Sada na kraju godine kada se podvuče crta unatoč ostvarenju prihoda od oko 98% u odnosu na plan plaćene su sve obveze, svi zahtjevi u riznici, te se pronašao i prostor za otplatu dijela dugova zdravstva koji su se kontinuirano prenosili.
Uspjeli smo zadržati visoku razinu racionalnosti u izvršavanju proračuna što jamči ostvarivanje deficita konsolidirane opće države u skladu s planom, odnosno na planiranoj razini od 1,3% BDP-a.
Fiskalna politika u 2008. godini oslanjala se na već brojne postignute rezultate u području modernizacije i unaprjeđenja Državne riznice. Putem 82 područne riznice, u kojima radi 345 rizničara, za 15 ministarstava i ostale korisnike državnog proračuna provode se sve transakcije vezane uz izvršavanje državnog proračuna. Kroz jedinstveni račun državnog proračuna dnevno se provodi oko 100.000 transakcija (uplata i isplata). Ukidanjem računa korisnika državnog proračuna broj dobavljača i broj izvršenih plaćanja kroz sustav državne riznice se od 2004. godine do danas udvostručio, te je trenutno u sustavu evidentirano 52.735 dobavljača, a u 2008. godini izvršeno 311.259 plaćanja.
Smjer fiskalne politike podržan je i novim zakonodavnim okvirom. Naime, daljnji razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijevao je novi institucionalni okvir - novi Zakon o proračunu. Zakon je usmjeren na osiguranje fiskalne discipline potrebne za makroekonomsku stabilnost, osiguranje strateške alokacije sredstava te efikasnije pružanje javnih usluga.
Ovakvom fiskalnom politikom osigurali smo bolje uvjete za izvršavanje proračuna u 2009. godini koji će nastaviti s dosadašnjim trendom smanjivanja fiskalnog deficita i racionalnosti u izvršavanju proračuna.
Ministarstvo financija je intenzivno radilo na daljnjoj izgradnji zakonodavnog okvira financijskog sustava kojim je domaći financijski sustav dodatno osnažen, a u isto vrijeme postignuta je gotovo potpuna usklađenost sa zakonodavstvom Europske unije. U tom kontekstu, potrebno je spomenuti neke od najvažnijih zakona; Zakon o tržištu kapitala, Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Zakon o institucijama za elektronički novac, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Zakon o financijskim konglomeratima.
Također, donesena su i dva propisa kojima se promptno djelovalo na ublažavanje efekta krize na svjetskim financijskim tržištima: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita kojim je iznos osiguranog depozita građana s 100.000 kuna povećan na 400.000 kuna i Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju kojom se odgađa liberalizacija preostalih restrikcija na kapitalne poslove s ciljem omogućavanja boljeg upravljanja likvidnošću i daljnjeg održavanja stabilnosti financijskog sustava a time i preventivnog djelovanja na ublažavanje prelijevanja negativnih efekata svjetske financijske krize na domaće tržište.
Nadalje, Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, u primjeni od 1. srpnja 2008., povećan je osnovni osobni odbitak (neoporezivi dio dohotka) sa 1.600,00 kn mjesečno na 1.800,00 kn. Donesen je i Zakon o osobnom identifikacijskom broju. Osobni identifikacijski broj, sukladno Zakonu, počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2009. godine, a njime će se tijekom vremena postići viša razina učinkovitosti državnih institucija i smanjivanja administrativnih opterećenja za građane, povezivanje i automatska razmjena podataka između svih službenih evidencija, brže i lakše ostvarivanje prava građanima, manje redova, manje papirologije, rezanje administrativnih obveza građana. OIB je ujedno i najučinkovitija mjera u borbi protiv korupcije jer osigurava bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije te mjera kojom se osiguravaju preduvjeti za pravedan sustav socijalnih davanja.
U 2008. godini osuvremenili smo i zakonodavni okvir za područje koncesija donošenjem novog Zakona o koncesijama kojim se uspostavljaju temelji izgradnje suvremenog sustava koncesija u Republici Hrvatskoj koji će osim pozitivnih gospodarskih učinaka imati i značajno djelovanje u suzbijanju sive ekonomije i prevenciju mogućih koruptivnih djelovanja Također, do kraja 2008. godine objavljena su sva pravila iz područja državnih potpora temeljem važeće pravne stečevine EU čime je zakonodavni okvir u dijelu koji se odnosi na tržišno natjecanje potpuno usklađen i harmoniziran s pravnom stečevinom.
Tijekom 2008. godine intenzivno se radilo i na jačanju kapaciteta za korištenje fondova Europske unije. Ispunjena su mjerila postavljena od strane Europske komisije, što je rezultiralo ukidanjem suspenzije na potpisivanje ugovora iz programa PHARE 2006. U predpristupnom programu Phare 2006 ugovoreno je 84,8% dodijeljenih sredstava ili 44,79 mil. EUR što će se provesti kroz ukupno 119 ugovora. 8,8% PHARE 2006 sredstava su uštede postignute ugovaranjem po nižoj cijeni od planirane.
Tijekom 2008. godine potpisano je i nekoliko ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju kroz pretpristupni program ISPA. To su ugovori za rehabilitaciju željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica u iznosu od 41,76 mil. EUR i ugovor o signalizaciji na predmetnoj pruzi u iznosu od 16,41 mil. EUR. Počeli su i radovi u gradu Karlovcu na izgradnji pročiščivača vode i otpadnih voda, a prema ugovoru potpisanom u iznosu od 14,5 mil. EUR.
U jesen 2008. godine Republika Hrvatska dobila je akreditaciju (dozvolu za rad) za prve četiri komponente novog predpristupnog programa IPA.
Pisane vijesti
