Slanje potvrda o osobnom identifikacijskom broju (OIB) na kućne adrese građana započelo je i do danas je poslano 1,2 milijuna potvrda, a završetak masovne dostave očekuje se tijekom veljače, objavljeno je danas na konferenciji za novinare Ministarstva financija.
Dostava potvrda u "prvom valu" može se očekivati u 39 hrvatskih gradova i općina te tri zagrebačke četvrti, a do kraja siječnja trebao bi biti dovršen ispis svih potvrda, koje bi trebale biti dostavljene tijekom veljače za sve za koje je poznata adresa prebivališta, kazala je načelnica u Poreznoj upravi Marijana Vuraić Kudeljan.
Kako maloljetne osobe ne mogu primati preporučenu poštu OIB će za njih biti dostavljen roditelju kojem je dijete prijavljeno na poreznoj kartici radi korištenja osobnog odbitka, dok će se potvrde osobama za koje nije utvrđena adresa prebivališta ili za djecu koja nisu na poreznim karticama roditelja slati krajem veljače.
Tijekom ove godine u platnom prometu i poreznim prijavama koristit će se trenutni identifikacijski podaci (JMBG za fizičke i MB za pravne osobe), a od 2010. OIB postaje temelj komunikacije s tijelima javne uprave, pa tako i u platnom prometu i poreznim prijavama.
Do tada bi, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, uz OIB trebao biti povezan i veći dio podataka iz gruntovnica i katastara, s kojima za sada ima najviše problema.
Šuker je i danas ponovio da je OIB nekazujući, za razliku od JMBG-a, ali nije tajan, jer će imati široku primjenu i s vremenom će se naći i na osobnim iskaznicama građana, kao i na svim dokumentima na kojima se i danas koriste matični brojevi pravnih osoba.
No, istaknuo je, tajni će biti podaci koji se mogu dohvatiti putem OIB-a. Pritom će tijela državne uprave imati dostup samo dijelu informacija koji im je potreban, a pristup svim informacijama imat će samo posebno ovlaštene osobe iz Središnjeg registra pri Poreznoj upravi.
Mogućnost manipulacije tim podacima dodatno je ograničena time što se za svaki ulaz u informacije pod određenim OIB-om bilježi kada je i s koje radne jedinice došao te će se za svaku informaciju znati tko je imao pristup, odnosno tko ju je primjerice mogao neovlašteno objaviti.
Osim što spada među najsustavnije mjere u borbi protiv mita i korupcije, prava namjena OIB-a je informatizirati cjelokupnu državnu upravu te omogući da se sve pravne i fizičke osobe, pa i stranci, jednoznačno vode u svim državnim institucijama.
Na upit koje su konkretne koristi koje će građani i poduzetnici osjetiti uvođenjem OIB-a, ministar Šuker je kazao da će se njime omogućiti smanjenje nepotrebne papirologije prilikom komunikacije s državnom upravom, čime će primjerice postati nepotrebno i plaćati biljege za neke dokumente koje izdaje državna uprava.
Također, rekao je da se, među ostalim, pokušava dogovoriti da se od ove školske godine prilikom upisa djece u srednje škole i fakultete omogući da se korištenjem OIB-a izbjegne potreba za dostavljanjem izvoda iz matičnih knjiga.
Uredništvo Hine
(Hina)