No, s obzirom na sezonski učinak poreznih prihoda u siječnju, jer npr. uključuje PDV za prosinac, činjenicu da se u siječnju prošle godine primjenjivao krizni porez, te više stope poreza na dohodak, u Ministarstvu ocjenjuju kako porezni prihod za prvi mjesec potvrđuju da postoje znaci gospodarskog oporavka, ali i da se na temelju podataka samo za siječanj ne smiju donositi zaključci o dinamici proračunskih prihoda za ovu godinu.
Najavljujući prvu aukciju HBOR-a za model A+, u Ministarstvu navode da HBOR u ovoj godini za taj model ima na raspolaganju 1,1 milijardu kuna, a kada se doda i 60-postotni iznos banaka što je oko 1,65 milijardi kuna, ukupni je kreditni potencijal 2,75 milijardi kuna.
Kreditna kvota HBOR-a za prvu aukciju je sto milijuna kuna, a banke će se za tu kvotu natjecati svojim maržama.
Kako je kamatna stopa koju HBOR daje na svoj 40-postotni dio kredita smanjena za jedan postotni bod, sa 3,8 na na 2,8 posto, a kod banaka ovisi o marži, u resoru financija procjenjuju da će prosječna kamata za poduzetnike biti blizu četiri posto.
Novine su modela A+ ublažavanje kriterija za poduzetnike, mogućnost da se kredit koristi i za financiranje osnovnih sredstava, kao i za podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi te drugim vjerovnicima.
Povećan je i udio kredita koji se može koristiti za refinanciranje postojećih obveza u bankama sa 20 na 40 posto, a time se omogućava da poduzetnici stare, skuplje izvore financiranja zamijene jeftinijima.
Novine su i mogućnost jednokratne otplate polovice kredita, kao i omogućavanje mostnog kreditiranja kako bi poduzetnik dobio kredit odmah nakon dodjele kvote na aukciji, a ne čekao završetak procedure između HBOR-a i banke.
Po podacima Ministarstva, tijekom prošle godine po modelu A gospodarstvenicima su odobrena 594 kredita u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna (udio HBOR-a 1,04 milijarde), a do sada je isplaćeno 2,2 milijarde kuna (891,9 milijuna kuna dio HBOR-a). Najveći je dio kredita, 72,6 posto, iskorišten za podmirenje obveza prema dobavljačima, za podmirenje obveza prema bankama 9,7 posto, obveza prema državi 7,9 posto, a za ostalo 9,8 posto.
U Ministarstvu financija najavljuju da ovaj tjedna pred Vladu idu s novim zakonom o jamstvenom fondu, a novine su niže naknade za jamstva te jamstvo države do 30 posto vrijednosti kredita (do sada do 50 posto).
Objašnjavaju da bi se time poduzetnicima nadoknađivalo 30 posto nedostajućih kolaterala ili vlastitog učešća, jer je zamijećeno da je to najčešći razlog zašto poduzetnici od banaka za takve projekte nisu mogli dobiti kredit.
Time bi se, procjenjuju, uklonili glavni razlozi minimalne iskorištenosti tog modela u prošloj godini (održana samo jedan aukcija, a iznos tražene kvote bio je ispod 40 milijuna kuna).
I po novome jamstveni će fond biti milijardu kuna, a u Ministarstvu očekuju da bi prva aukcija mogla biti sredinom travnja.
(Hina)