Obavijest o promjeni adrese Ministarstva financija - Ureda za sprječavanje pranja novca
obavještavamo da Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca od 10. lipnja 2024. obavlja poslove na novoj adresi:
MINISTARSTVO FINANCIJA -
URED ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA
Koturaška cesta 43/IV
10 000 ZAGREB
Predstojnik: Ante Biluš
Koturaška cesta 43/IV
10 000 Zagreb
tel: 6345 450
fax: 6345 452
e-mail: info.uzspn@mfin.hr
POLOŽAJ, TEMELJNE ZADAĆE I NADLEŽNOSTI UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA
- Ured za sprječavanje pranja novca (u daljnjem tekstu: Ured) je financijsko-obavještajna jedinica Republike Hrvatske
- Ured djeluje u sastavu Ministarstva financija kao ustrojstvena jedinica koja samostalno i neovisno obavlja temeljne i druge zadaće propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19; u daljnjem tekstu: Zakon)
- Ured jednom godišnje putem Ministarstva financija podnosi Vladi Republike Hrvatske izvještaj o svome radu
- Ured obavještava Europsku komisiju o svome nazivu i adresi
NADLEŽNOST UREDA
- Ured je središnja nacionalna administrativna jedinica nadležna za primanje i analiziranje obavijesti o sumnjivim transakcijama i drugih informacija propisanih Zakonom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima u vezi s pranjem novca, povezanim predikatnim kaznenim djelima i financiranjem terorizma
- Ured je nadležan za dostavljanje rezultata svojih operativnih analiza kao financijsko-obavještajnih podataka i svih drugih relevantnih informacija nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje kada utvrdi da u konkretnom slučaju postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma
SAMOSTALNOST I OPERATIVNA NEOVISNOST UREDA
Ured je samostalan i operativno neovisan u obavljanju zadaća propisanih Zakonom te:
1. ima ovlaštenje potpuno slobodno ispunjavati svoje funkcije, uključujući samostalno odlučivanje u vezi s analiziranjem, zahtijevanjem, prosljeđivanjem i dostavljanjem rezultata svojih operativnih analiza i specifičnih informacija, podataka i dokumentacije nadležnim tijelima i inozemnim FOJ-evima na daljnje postupanje i procesuiranje
2. ima odvojene ključne funkcije od funkcija koje obavljaju druge ustrojstvene jedinice Ministarstva financija, uključujući i ograničavanje pristupa prostorijama, podacima i informacijama te informacijskom sustavu Ureda
3. Uredu se osiguravaju za obavljanje njegovih temeljnih i drugih zadaća propisanih Zakonom odgovarajuća financijska sredstva, kadrovski kapaciteti, informatička i tehnička opremljenost
4. ima ovlaštenja na individualnoj i redovitoj osnovi pribavljati i razmještati resurse iz točke 3. prijeko potrebne za obavljanje zadaća Ureda, bez neprimjerenoga političkog utjecaja ili utjecaja privatnoga sektora ili ometanja od istih, kako bi se osigurala potpuna operativna neovisnost Ureda
5. ovlašten je sklapati sporazume o suradnji ili uspostavljati samostalnu suradnju u razmjeni informacija s drugim domaćim nadležnim tijelima i inozemnim FOJ-evima.
- predstojnik Ureda ovlašten je ministru financija predložiti unutarnje ustrojstvo, djelokrug rada ustrojstvenih jedinica i okvirni broj službenika Ureda
- za rad Ureda osiguravaju se sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva financija.
TEMELJNE ZADAĆE UREDA
1. primanje i analiza informacija, podataka i dokumentacije koju Uredu dostave obveznici, državna tijela, sudovi, pravne osobe s javnim ovlastima i inozemne financijsko-obavještajne jedinice u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma
2. od obveznika (banke i dr.), državnih tijela, sudova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima traži podatke ili drugu dokumentaciju potrebnu za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma
3. uvid i pregled podataka, informacija i dokumentacije u sjedištu ili poslovnim jedinicama obveznika (banke i dr.)
4. izdavanje naloga obveznicima (banke i dr.) za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije
5. izdavanje naloga obveznicima (banke i dr.) za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke
6. dostavljanje nadležnim državnim tijelima (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i dr.) i inozemnim FOJ-evima obavijesti o individualnim slučajevima sa sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu
7. provođenje strategijskih analiza temeljem zaprimljenih i prikupljenih podataka od obveznika (banke i dr.) te podataka dostavljenih Uredu od nadležnih tijela i inozemnih FOJ-eva, a koje uključuju utvrđivanje tipologija, uzoraka i trendova pranja novca i financiranja terorizma
8. na nacionalnoj razini proaktivno međuinstitucionalno surađuje sa svim nadležnim državnim tijelima uključenim u sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma
9. međunarodna razmjena podataka, informacija i dokumentacije s inozemnim FOJ-evima u slučajevima sa sumnjom na pranje novca i/ili financiranje terorizma preko zaštićenih komunikacijskih kanala te suradnja s drugim inozemnim tijelima i međunarodnim organizacijama nadležnima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
10. neizravan nadzor obveznika (banke i dr.) pregledom prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije dostavljene od obveznika sukladno Zakonu i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te podnošenje optužnog prijedloga ako utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan Zakonom i
11. predlaganje nadležnome nadzornom tijelu provođenja ciljanog izravnog nadzora kod obveznika (banke i dr.) provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UREDA
1. Služba za financijsko-obavještajnu analitiku
Odjel za analizu sumnjivih transakcija
Odjel za slučajeve sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma
2. Služba za strategijske analize i informacijski sustav
3. Služba za prevenciju i nadzor obveznika
Odjel za prevenciju
Odjel za nadzor obveznika
4. Služba za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju
SUSTAV SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U RH
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga:
1. Tijela prevencije
Obveznici iz članka 9. Zakona: banke, štedne banke, kreditne unije, ovlašteni mjenjači, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, vanjski računovođe, porezni savjetnici i drugi.
Ključni elementi preventivnog sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma su sljedeće mjere koje provode banke i drugi obveznici:
- dubinska analiza klijenta primjenom standarda „upoznaj svoga klijenta" (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i dr.)
- prijava sumnjivih (gotovinskih i bezgotovinskih) transakcija Uredu od strane obveznika prije obavljanja sumnjive transakcije bez obzira na iznos, kada banke i drugi obveznici utvrde sumnju na pranje novca i financiranje terorizma bez obzira na visinu transakcije (članci 56. i 57. Zakona).
2. Nadzorna tijela
Nadzorna tijela koja obavljaju nadzor nad obveznicima u pogledu provedbe mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma su:
a) Hrvatska narodna banka
b) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
c) Financijski inspektorat Republike Hrvatske
d) Porezna uprava
e) Carinska uprava.
Nadležnost nadzornih tijela:
Hrvatska narodna banka (HNB) nadzire provedbu Zakona kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) nadzire provedbu Zakona kod sudionika tržišta kapitala, fondova i osiguranja te faktoring i leasing društava.
Financijski inspektorat nadzire provedbu Zakona, kao primarni nadzornik, u sektoru profesionalnih djelatnosti (odvjetnici, javni bilježnici, vanjski računovođe, revizori i porezni savjetnici) te u sektoru tzv. nebankovnih financijskih institucija (mjenjača, pružatelja usluga prijenosa novca i dr.).
Porezna uprava nadzire provedbu Zakona kod priređivača igara na sreću. Porezna uprava također provjerava poštuju li domaće pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH propisano ograničenje naplate u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 HRK i većoj.
Porezna uprava nadzire i provedbu Zakona vezano za Registar stvarnih vlasnika, odnosno utvrđuje raspolažu li pravni subjekti i upravitelji trusta te s trustom izjednačeni subjekti stranoga prava točnim i potpunim podacima o svom stvarnom vlasniku i jesu li na način i u rokovima propisanima Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika upisali točne i potpune podatke u Registar.
Carinska uprava nadzire prijenos gotovine preko državne granice.
3. Ured kao hrvatska financijsko-obavještajna jedinica je posredničko tijelo, s jedne strane, između financijskog i nefinancijskog sektora (banaka i dr.), koji Uredu prijavljuju sumnjive transakcije i tijela za provedbu zakona (policije i odvjetništva), te sudova, s druge strane.
4. Tijela kaznenog progona
Policija provodi policijske izvide i financijske istrage kaznenog djela pranja novca postupajući po predmetima iniciranim od strane Ureda, od strane drugih tijela nadzora te predmeta pokrenutih na vlastitu inicijativu.
Državno odvjetništvo usmjerava rad policije u obradama pranja novca po predmetima Ureda i predmetima drugih tijela iz sustava sprječavanja PN/FT, te koordinira rad drugih nadzornih tijela.
5. Pravosuđe
Pred sudom se provodi kazneni postupak za kazneno djelo pranja novca i oduzimanje imovinske koristi za postupke koji su inicirani od strane svih nadležnih tijela iz sustava sprječavanja PN/FT.
Bitno je napomenuti kako je Ured samo jedna karika u lancu u sustavu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma koja tek u interaktivnoj suradnji s drugim nadležnim tijelima (DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA i nadzornim službama Ministarstva financija) i stranim financijsko-obavještajnim jedinicama može u potpunosti dati svoj puni doprinos u cilju sprječavanja korištenja financijskog sustava Republike Hrvatske za pranje novca i financiranje terorizma.
PROCJENA SUSTAVA SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U RH
Učinkovitost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj kao i usklađenost istoga s međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).
MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene/evaluacije učinkovitosti i usklađenosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma: 1999., 2002., 2006. i 2013. godine. Procjena učinkovitosti provedena je na temelju tada važećih Preporuka FATF (međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju) i EU standarda. Izvješća o ocjeni Republike Hrvatske usvojena su na plenarnim sjednicama MONEYVAL-a u Strasbourgu.
PRANJE NOVCA
Sukladno članku 3. stavcima 1. i 2. Zakona, pranjem novca smatra se:
1. zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe
2. skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti
3. stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
4. sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka.
Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.
FINANCIRANJE TERORIZMA
Sukladno članku 3. stavku 3. Zakona, financiranjem terorizma smatra se:
osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam.
Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32016R1675
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/105
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R0105
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/212
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R0212
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1467
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R1467
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/855
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32020R0855
Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/654
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32021R0654
FATF liste visokorizičnih država
High-Risk Jurisdictions subject to a Call for Action https://www.fatf-gafi.org/publications/high-risk-and-other-monitored-jurisdictions/documents/call-for-action-february-2020.html
Jurisdictions under Increased Monitoring https://www.fatf-gafi.org/publications/high-risk-and-other-monitored-jurisdictions/documents/increased-monitoring-june-2021.html
OCJENA RADA UREDA
Četvrti krug evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL
- zaposlenici Ureda su profesionalni, dobro obučeni, motivirani i redovito educirani
- visoki broj slučajeva sa sumnjom na pranje novca koje je Ured dostavio nadležnim tijelima na daljnje postupanje u usporedbi s brojem otvorenih analitičkih predmeta Ureda, ukazuje na visoku kvalitetu analitičko-obavještajnog rada Ureda
- predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova istaknuli su da su analitički izvještaji Ureda visoke kvalitete i pružaju osnovu za pokretanje istraga.
INDEKS INSTITUTA U BASELU O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA
Indeks Instituta u Baselu o sprječavanju pranja novca koristi se u izradi neovisne godišnje procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svijetu, a temelji se na zakonodavnom okviru u području sprječavanja PN i FT, ali i povezanim čimbenicima koji utječu na rizik od PN i FT.
Prema izvješćima izdanim u listopadu 2018. i kolovozu 2017. od strane Međunarodnog centra za povrat sredstava (International Centre for Asset Recovery), a koji je dio Instituta u Baselu, Republika Hrvatska je ušla u top 10 najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma od ukupno 129 zemalja u 2018. odnosno 146 zemalja u 2017. godini.
REGISTAR STVARNIH VLASNIKA
Registar stvarnih vlasnika (u daljnjem tekstu: Registar) je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova te s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB.
Registar se uspostavlja na temelju članaka 32. do 36. Zakona u svrhu sprječavanja zlouporabe pravnih subjekata za pranje novca i povezana predikatna kaznena djela uključujući i porezne prijevare kao i za financiranje terorizma te s ciljem povećanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu.
Obveza uspostave Registra proizlazi iz Direktive (EU) 2015/849 od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma.
Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika (Narodne novine, broj 53/19) propisuje:
1. sadržaj i struktura podataka u Registru stvarnih vlasnika (dalje u tekstu: Registar)
2. dodatni podatci koje je potrebno upisati u Registar
3. način vođenja, način upisa, provjera upisanih podataka i rokovi upisa podataka u Registar
4. sadržaj, oblik i način popunjavanja obrasca za upis podataka u Registar
5. postupak nadzora nad upisom, ažuriranjem i točnošću podataka u Registru
6. dostupnost podataka iz Registra
7. vrste i visine naknada za pristup podatcima iz Registra
8. uporaba, čuvanje i zaštita podataka iz Registra, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
ODNOSI UREDA S JAVNOŠĆU
Ured informira javnost i komunicira s medijima isključivo putem glasnogovornice i putem Službe za informiranje Ministarstva financija.
Ured je sukladno Zakonu i međunarodnim standardima obvezan osigurati zaštitu osobnih i drugih financijsko-obavještajnih podataka, te ne može otkrivati podatke i informacije o konkretnim slučajevima obzirom da su isti označeni odgovarajućim stupnjem tajnosti sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, br. 79/07 i 86/12) i međunarodnim standardima.
Ured stoga nije ovlašten iznositi u javnost informacije, podatke i dokumentaciju u svezi konkretnih slučajeva na kojima radi ili koje dostavlja na daljnje postupanje drugim nadležnim tijelima u RH ili inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama.
Objava popisa visokorizičnih trećih država
Na temelju članka 49. stavka 4. Zakona, Ured za sprječavanje pranja novca na svojim mrežnim stranicama objavljuje poveznice koje upućuju na Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2016/1675 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima te poveznice na delegirane uredbe Komisije koje se odnose na izmjene i dopune Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1675.
U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/1675 te u izmjenama i dopunama navedene uredbe nalaze se informacije o visokorizičnim trećim državama. Obveznici iz članka 9. Zakona dužni su u odnosu na stranke iz visokorizičnih trećih država primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke propisane člankom 49. Zakona.
Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32016R1675
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/105
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R0105
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/212
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R0212
Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1467
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32018R1467
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/855
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32020R0855
EU zakonodavstvo s područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
U svezi stava Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije