Ni umirovljenici u idućoj godini ne mogu računati na povećanje mirovina, s obzirom da je Vlada Saboru predložila i zakonski tekst kojim ni u 2011., kao što nije bilo ni ove godine, ne bi usklađivale mirovine (s porastom rasta plaća i potrošačkih cijena).
U idućoj je godini za naknade Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predviđen iznos od 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine.
Kada se iznosima za mirovine i zdravstvo dodaju i iznosi za dječji doplatak od 1,6 milijardi kuna (3,4 posto manje nego 2010.) te rodiljne naknade sa 2,3 milijarde kuna (rast za 2,4 posto), ukupno je u proračunu za naknada građanima predviđen iznos od 64,6 milijardi kuna ili 1,1 posto manje nego ove godine.
Značajan fiskalni učinak na proračun imaju i rashodi vezani uz prilagodbu EU s iznosom od 1,9 milijardi kuna.
"Za taj se iznos proračun nije povećavao već su za toliko smanjivani rashodi vezani za redovno poslovanje države", ističu u Ministarstvu financija.
Napravljene su i dodatne uštede od dvije milijarde kuna kako bi se financiralo povećanje nekih rashoda, promjerice financijskih rashoda (povećanje za 1,1 milijardu kuna), za vojnu opremu (260 milijuna kuna), za porodiljne naknade (54 milijuna kuna), za ured predsjednika (5 milijuna kuna), a tu su i izvanredni rashodi - popis stanovništva sa 146 milijuna kuna, te parlamentarni izbori i referendum za EU sa 177 milijuna kuna.
Uštede su pak ostvarene primjerice na smanjenju subvencija HŽ-u i subvencija za zračni promet, a u proračunu za iduću godinu nema subvencija brodogradilištima.
Iz Ministarstva financija na upite o mogućnostima davanja novih državnih jamstava brodogradnji ističu kako su pravila Bruxellesa jasna, kako su zadnja jamstva 3. maju dana za brodove ugovorene prije otvaranja poglavlja 8.
Do kraja listopada ove godine država je po izdanim državnim jamstvima platila obveze od oko 800 milijuna kuna, no, to sve nije za brodogradnju, kažu u Ministarstvu financija.
Ukupne obveze po izdanim državnim jamstvima brodogradilištima, kada im se dodaju i kamate, su više od 12 milijardi kuna. Iz resora financija poručuju da će se boriti da bar nešto od toga preuzmu oni koji će kupiti brodogradilišta, a ako taj teret padne na državu, razgovarat će se s bankama o reprogramu tih obveza.
Prijedlog proračuna za iduću godinu za subvencije predviđa ukupan iznos od 6,3 milijarde kuna, što je za 2,7 posto manje u odnosu na ovu godinu, a najveći dio čine potpore za poljoprivredu i ribarstvo s iznosom od 2,9 milijardi kuna, ili 2,5 posto manje.
Proračunski prihodi u idućoj godini planirani su s iznosom od 107,4 milijarde kuna, što je smanjenje u odnosu na ovu godinu za 0,8 posto.
Pad prihoda u Ministarstvu financija objašnjavaju ukidanjem kriznog poreza, predviđenim padom prihoda od poreza na dohodak za 12 posto (na 1,1 milijardu kuna), padom prihoda od poreza na dobit za 10 posto, na 5,7 milijardi kuna. Time su, kažu u resoru financija, prihodi od poreza na dobit gotovo prepolovljeni u odnosu na 2007. i 2008.
Prihod od najizdašnijeg poreza, PDV-a će pak rasti za 3,8 posto ili za gotovo 1,5 milijardi kuna, na 39,3 milijarde kuna, a rast prihoda za 1,4 posto, na 39,3 milijarde kuna očekuje se i od doprinosa.
S obzirom na prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde, proračunski će deficit iznositi 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a.
Doda li se tom deficitu središnje države i deficit izvanproračunskih fondova (0,4 posto BDP-a) te lokalne države (0,1 posto BDP-a), ukupni se deficit konsolidirane opće države procjenjuje na 5,0 posto BDP-a.
Deficit će se financirati zaduženjem, a kako u 2011. na naplatu stiže i 9,9 milijardi kuna obveza iz prošlih razdoblja, ukupne potrebe za zaduženjem u idućoj godini iznose 23,4 milijarde kuna, objašnjavaju u Ministarstvu financija.
(Hina)