Po podacima Ministarstva financija, javni dug Hrvatske iznosio je krajem rujna prošle godine 133,9 milijardi kuna, što predstavlja 40,7 posto procijenjenog BDP-a za 2010. godinu, a na kraju 2010. procjenjuje se na oko 137 milijardi kuna ili 41,6 posto BDP-a.
Potencijalni pak dug odnosi se na obveze za koje jamči država, a podrazumjeva dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji je krajem rujna prošle godine iznosio 13,7 milijardi kuna, te dana državna jamstva, primjerice HAC-u, HC-u, HŽ-u i brodogradnji, koja su iznosila 43,4 milijarde kuna.
Za dug HBOR-a vrlo je mala vjerojatnost da padne na teret države, a iako se očekuje i da ostali dužnici mogu sami servisirati svoje obveze za koja su dana državna jamstva, uvijek postoji opasnost da se dio tih obveza plati iz državnog proračuna.
Posebice se to odnosi na brodogradnju, a u Ministarstvu financija kažu kako će sigurno u procesu restrukturiranja brodogradnje dio postojećih jamstava biti prenijet u dug države.
Po podacima Ministarstva, državna jamstva brodogradnji su oko 12 milijardi kuna, no, koliki bi iznos od toga mogao pasti na teret proračuna i tako povećati i javni dug ne žele špekulirati.
Privatizacija brodogradilišta nije završena, taj proces još traje i s obzirom na to nije moguće točno reći koliki će iznos tih jamstava pasti na teret proračuna, kažu u resoru financija napominjući i kako su jamstva dana brodogradnji različita, pa je tako oko 20 do 25 posto od ukupnog iznosa jamstava brodogradnji avansnih jamstava i u nekim se ponudama spominje mogućnost preuzimanja bar dijela tih jamstava.
Vezano za strategiju upravljanja javnim dugom, iz Ministarstva financija kao ciljeve navode stabiliziranje rasta duga kroz smanjenje deficita i fiskalnu restrikciju, produljenje prosječne ročnosti duga (trenutno je 4,6 godina), smanjenje udjela kratkoročnog duga (trezorskih zapisa koji trenutno iznose oko 20,8 milijardi kuna i za koje se očekuje zanavljanje) sa sadašnjih 16 posto na 10 do 12 posto, uvođenje mehanizama zaštite od valutnog rizika, posebice kod duga denominiranog u američkim dolarima, čiji je udio trenutno oko 13 posto.
Cilj je također i kontinuiran razvoj i unapređenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira, domaćih obveznica, ali vodeći računa da se pritom ne istisne domaći sektor.
U Ministarstvu financija ističu i kako je cilj da se Hrvatska zadrži u području niže zaduženih europskih zemalja s obzirom da se s udjelom javnog duga u BDP-u od 41,6 posto nalazi ispod europskog prosjeka.
(Hina)