Pritom je velika većina građana, njih 662.890, ostvarilo pravo na povrat poreza u ukupnom iznosu od 1,16 milijardi kuna.
Obvezu pak da temeljem obrađenih poreznih prijava izvrše dodatnu uplatu poreza na dohodak imaju 44.124 obveznika koji trebaju uplatiti 174,1 milijun kuna.
Prema dosad obrađenim prijavama najveći dohodak od nesamostalnog rada za 2010. prijavio je obveznik iz Zagreba, i to iznos od 5,8 milijuna kuna, dok je iznos najvećeg dohotka od obrta i slobodnih zanimanja 2,7 milijuna kuna, a prijavio ga je obveznik iz Osijeka koji se bavi uzgojem žitarica i drugih usjeva i nasada.
Statistička izvješća o obrađenim prijavama pokazuju da su na listi 20 obveznika s najvećim dohotkom od nesamostalnog rada uglavnom obveznici iz Zagreba, njih 17, a uz njih su na listi još troje obveznika iz Splita. Najveći dohoci od nesamostalnog rada kreću se od 2,5 do već spomenutih 5,8 milijuna kuna.
Više od pet milijuna kuna dohotka u prošloj godini prijavio je samo jedan obveznik, četvero ih je prijavilo više od četiri milijuna kuna, sedam ih je s više od tri milijuna kuna, a na listi je još osam obveznika koji su u prošloj godini zaradili više od dva milijuna kuna.
Na listi poreznih obveznika s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih zanimanja najveći se dohoci kreću od 378 tisuća do 2,7 milijuna kuna, pri čemu je više od milijun kuna prijavio već spomenuti obveznik iz Osijeka s 2,7 milijuna kuna.
Drugi na listi je odvjetnik iz Bjelovara koji je prijavio 883,7 tisuća kuna, a slijede obrtnik iz Splita koji se bavi proizvodnjom kruha, peciva, svježe tjestenine i prijavio je 573,9 tisuća kuna, te Bjelovarac koji se bavi cestovnim prijevozom roba i prijavio je više od 560 tisuća kuna.
Više od 400 tisuća kuna dohotka u prošloj godini od obrta i slobodnih zanimanja prijavilo je sedam obveznika, a ostalih devet je prijavilo više od 370 tisuća kuna.
Statistika dosad obrađenih prijava i najvećih dohodaka od obrta i slobodnih zanimanja pokazuje teritorijalnu šarolikost, a zanimljivo je da je na njoj samo jedan obveznik iz Zagreba, dok su najbrojniji oni iz Bjelovara, Splita i Vukovara s po tri obveznika, po dva su iz Osijeka i Rijeke, a po jedan iz Karlovca, Siska, Varaždina, Šibenika, Gospića i Pazina.
Među djelatnostima najviše je odvjetnika, njih četiri, a slijede tri obveznika koja se bave poljoprivredom - dva uzgojem žitarica i drugih usjeva i nasada a jedan uzgojem usjeva, stoke, peradi i ostalih životinja, te tri koja se bave trgovinom.
Na listi su i dva prijevoznika, te po jedan pekar, obveznik iz djelatnosti medicinske prakse, potom ostalih sportskih djelatnosti, iz promidžbe (reklama i propaganda), šumarstva i sječe drva, proizvodnje ostalih proizvoda od metala, iz djelatnosti računovodstva, knjigovodstva, revizije te jedan obveznik svrstan u djelatnost ostalih općih javnih službi.
Prošla je godina bila zadnja godina u kojoj su hrvatski građani mogli prijaviti porezne olakšice za uplaćene premije osiguranja, zdravstvene usluge i stambene potrebe, ali u upola manjem iznosu nego ranijih godina, odnosno umjesto do 12 tisuća kuna mogli su prijaviti iznos do šest tisuća kuna, i to samo za uplate do 30. lipnja 2010.
Naime, 1. srpnja prošle godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima su ukinute porezne olakšice u iznosu do 12 tisuća kuna godišnje za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, potom stvarne troškove zdravstvenih usluga te za stambene potrebe.
Statistika obrađenih prijava pokazuje da su građani i za prošlu godinu najviše prijavljivali dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, a u iznosu najviše su olakšice za stambene potrebe - gotovo 254 tisuće građana prijavilo je dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje i to u iznosu 146,7 milijuna kuna, dok je u iznosu od 301 milijun kuna olakšicu za stambene potrebe prijavilo oko 64 tisuće građana.
(Hina)