Ministarstvo financija u svim svojim postupcima postupa u skladu sa zakonima te u interesu poreznih obveznika i štediša. Sustav stambene štednje uveden je u Hrvatsku 1998. stupanjem na snagu Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Izmjenama i dopunama ovoga Zakona iz 2005. sustav je dodatno liberaliziran uvođenjem međufinanciranja kao jednog od modela stambenog kreditiranja štediša prije ispunjavanja punih uvjeta za dodjelu stambenih kredita. U raspravama prilikom izrade navedenih izmjena i dopuna sa stambenim je štedionicama jasno razrađen model međufinanciranja te je izričito naglašeno kako se međufinanciranje može koristiti isključivo za stambene namjene. Također, 2005., nakon stupanja na snagu navedenih izmjena i dopuna, Ministarstvo financija je na dodatni upit stambene štedionice dalo identično mišljenje o namjeni korištenja kredita za međufinanciranje.
Međufinanciranje je strogo namjenske naravi te je njegova namjena jasno zakonski propisana. Sredstva kredita za međufinanciranje koriste se isključivo za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju, adaptaciju i popravak te opremanje stana ili obiteljske kuće, zatim kupnju građevinske čestice bez ili s djelomično izgrađenom građevinom, komunalno uređenje građevinske čestice te za otplatu stambenog kredita u korištenju kod banke. Slijedom navedene odredbe Zakona iz sredstava kredita za međufinanciranje ne može se kreirati stambena štednja stambenog štediše po kojoj on ostvaruje državne poticaje.
Ministarstvo financija provelo je tijekom 2010. nadzor primjene pravila o međufinanciranju u svim stambenim štedionicama te je utvrdilo kako pojedine stambene štedionice model međufinaciranja ne provode sukladno Zakonu, odnosno kako su iz kredita za međufinanciranje kreirale stambenu štednju za koju su od Ministarstva financija, odnosno poreznih obveznika, tražile i dobile državna poticajna sredstva.
Slijedom toga, kako se u navedenom slučaju postupalo nezakonito, Ministarstvo financija rješenjima je naložilo stambenim štedionicama, a ne stambenim štedišama, povrat nezakonito isplaćenih državnih poticajnih sredstava u Državni proračun. Dvije stambene štedionice vratile su tako isplaćena sredstva, dok je protiv jedne Ministarstvo financija moralo provesti ovrhu kako bi povratilo sredstva poreznih obveznika. Ujedno, Ministarstvo financija podnijelo je prekršajne prijave protiv svih odgovornih osoba u predmetnim stambenim štedionicama.
Prema našim spoznajama ostale stambene štedionice koje su postupile po rješenju Ministarstva financija i vratile isplaćena sredstva ne potražuju ta sredstva od stambenih štediša budući nisu pogriješili štediše već štedionice.
U ovom postupanju Ministarstva financija nema retroaktivnosti iz razloga što su odredbe Zakona koje uređuju međufinanciranje bile na snazi u razdoblju obuhvaćenim nadzorom Ministarstva financija.
Trenutačni pokušaj jedne stambene štedionice da prenese gubitak od ovakvoga nezakonitoga poslovanja sa sebe na stambene štediše koje štede u ovoj stambenoj štedionici smatramo neodgovornim i rizičnim postupanjem te stambene štedionice prema svojim stambenim štedišama.
Pisane vijesti
