I prije stupanja na snagu Uredbe (1. svibnja), odnosno u zadnjim danima travnja s liste loših poduzetnika je skinuto njih oko 12.500 koji su ili dostavili obrasce, odobren im je reprogram duga, ili su platili doprinose, a ti koji su izuzeti zbog plaćanja duga su uplatili 17,5 milijuna kuna doprinosa.
Po podacima Porezne uprave, uplatu doprinosa izvršilo je 4.907 tzv. loših poslodavaca, s oko 23.400 zaposlenih.
Od 2. do 7. svibnja poslodavci koji ne uplaćuju doprinose su u banke predali 1.577 naloga za plaćanje za isplatu plaće, od čega su banke provele 1.488 naloga, dok su 89 naloga za isplatu plaće odbili, jer ti poslodavci nisu istodobno predali i naloge za plaćanje doprinosa.
Sa zadnjim danima travnja istekli su i zadnji rokovi iz Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom.
Porezna je uprava za reprogram duga na 36 mjeseci zaprimila 8.539 zahtjeva, s oko četiri milijarde kuna duga.
Do kraja prošlog tjedna riješeno je 1.267 zahtjeva, a ti poduzetnici imaju oko 14 tisuća zaposlenih, dok je oko sto poduzetnika odustalo.
Poreznici su zaprimili i 4.910 zahtjeva za jednokratnom otplatom duga, uz otpis kamata, s ukupnim iznosom glavnice od 523 milijuna kuna, a kamate 284 milijuna kuna. Do 4. svibnja uplaćeno je 27,5 milijuna kuna duga, a otpisano 5,2 milijuna kuna kamata.
U Ministarstvu financija ocjenjuju kako je riječ o malim iznosima, s obzirom na ranije procjene da bi se od ukupno 50 milijardi duga za poreze i doprinose moglo naplatiti pola, ili oko 25 milijardi kuna.
No, nastavlja se s uvođenjem porezne discipline, pa u resoru financija očekuju da će se do ljeta donijeti i zakon o financijskom poslovanju, a očekuju i da će do početka lipnja biti donijete izmjene Općeg poreznog zakona koje uz ostalo trebaju omogućiti i objavu poreznih dužnika.
Također, do početka srpnja očekuje se i zakonsko rješenje o uvođenju fiskalnih blagajni, pri čemu bi se išlo na softversko rješenje kako se poduzetnicima ne bi stvarali dodatni troškovi.
Nakon nedavne odluke Hrvatske narodne banke o smanjenju obvezne pričuve i dogovora s bankama da se oko osam milijardi kuna usmjeri u poticanje gospodarskog oporavka, jučer su završeni i zadnji dogovori oko tog projekta za razvoj.
Stoga se uskoro mogu očekivati i prve aukcije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koja bi za svoju polovicu kredita išla s kamatom od 1,8 posto, a u Ministarstvu financija procjenjuju da bi kamata za poduzetnike u konačnici mogla biti oko tri posto.
(Hina)