Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o posebnom porezu na motorna vozila koji uvodi u sustav oporezivanja emisiju ugljičnog dioksida (CO2), kao ekološki kriterij, čime Republika Hrvatska slijedi trend većine zemalja Europske unije koje već godinama primjenjuju taj kriterij u oporezivanju motornih vozila.
Cilj Prijedloga zakona o posebnom porezu na motorna vozila, dakle, nije samo i isključivo fiskalni, već je zapravo prvenstveno ekološki, budući potiče kupnju ekološki prihvatljivih vozila s niskim emisijama CO2, koji bi primjenom ovoga Zakona trebali pojeftiniti u odnosu na dosadašnje stanje.
Pri tome se predlaže uvođenje kombiniranog sustava oporezivanja kojim bi se posebni porez utvrđivao na temelju postotka od prodajne (tržišne) cijene, kao vrijednosni kriterij i postotka od prodajne (tržišne) cijene ovisno o emisiji CO2, kao ekološki kriterij.
Prijedlog zakona o posebnom porezu na motorna vozila predviđa da bi osnovica za oporezivanje posebnim porezom na motorna vozila za nova vozila bila njihova prodajna cijena (maloprodajna cijena novog motornog vozila s carinom i porezom na dodanu vrijednost te bez posebnog poreza, u koju se uključuje i vrijednost dodatne opreme ugrađene u motorno vozilo, dok bi za rabljena vozila to bila tržišna cijena (cijena rabljenog vozila na hrvatskom tržištu na dan utvrđivanja porezne osnovice posebnog poreza na motorna vozila).
Zakonom se napušta dosadašnji drugačiji tretman novih i rabljenih motornih vozila (koja su plaćala posebni porez uvećan za 50%, odnosno 100% ovisno o obujmu motora u kubičnim centimetrima), budući se radi o diskriminaciji i povredi članka 110. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
U kombinaciji vrijednosnog i ekološkog kriterija postoci su utvrđeni na način da će posebni porez za najveću većinu vozila biti primarno određen na temelju ekološke komponente jer su stope za motorna vozila čija je porezna osnovica ispod 150.000,00 kuna izuzetno niske, tj. 1% do 100.000,00 i 2% od 100.000,00 do 150.000,00 kuna.
Pri utvrđivanju stopa za vozila po ekološkom kriteriju prvenstveno se vodilo računa da vozila s emisijom CO2 od 120–130 g/km pojeftine u odnosu na postojeću prodajnu cijenu za građane, dok bi sva vozila koja emitiraju ispod 120 g/km značajnije pojeftinila.
Električna vozila su potpuno oslobođena plaćanja posebnog poreza, dok se na motorna vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 85 g/km i motorna vozila koja za pogon koriste benzin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 90 g/km, ne bi plaćao posebni porez na temelju ekološkog kriterija. Potiče se i kupnja „plug-in“ hibridnih električnih vozila za koja se iznos posebnog poreza umanjuje za postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno električnom načinu rada.
Ovim prijedlogom će sa napraviti diferencijacija u cijenama te Republika Hrvatska šalje jasnu poruku da se isplati voziti ekološki prihvatljiva motorna vozila s malim emisijama i malom potrošnjom.
Valja naglasiti da su, unatoč činjenici da će neka nova vozila u državama u okruženju i dalje biti nešto jeftinija od RH (uglavnom zbog niže stope PDV-a, posebnog poreza koji se plaća godišnje, te negdje i manjih stopa posebnog poreza), u Zakon ugrađeni višestruki mehanizmi sprečavanja hrvatskih državljana u korištenju vozilima u Republici Hrvatskoj koja su registrirana u drugim državama (naplata punog iznosa poreza, prekršajna sankcija te oduzimanje vozila u slučaju neplaćanja poreznog duga). Zbog potrebe poštivanja prakse Europskog suda pravde propisane su rijetke iznimke prema kojima hrvatski državljani mogu upravljati vozilima registriranim u Europskoj uniji na području RH-a, uz obvezu prijave, donošenje odobrenja i kratke rokove uporabe.
Za razliku od dosadašnjeg Zakona uvodi se institut povrata posebnog poreza nakon izvoza motornih vozila iz RH-a, koji bi se obračunavao u proporcionalnom iznosu u odnosu na plaćeni posebni porez i amortizaciju vozila, čime se postiže pravedan porezni tretman te bi tržište motornih vozila u Republici Hrvatskoj trebalo biti dinamičnije.
više na internet stranici Vlade RH