Navedena dva Zakona mijenjaju se paralelno a trenutno su u fazi očitovanja nadležnih tijela državne uprave.
Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, u svrhu daljnje zaštite potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, uvodi se mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope.
Osim toga, uvodi se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite čime se stambenim kreditima daje poseban status a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope.
Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana (potrošača) u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja (stambene potrebe).
Što se tiče uvođenja ograničenja visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci- ovom se izmjenom sprječava prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice. Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda (od dana stupanja na snagu Zakona) za svođenje minusa po tekućem računu u granice dopuštenog (na razinu prosječnog mjesečnog priljeva).
Što se pak tiče Zakona o kreditnim institucijama, izmjene navedenog Zakona su u tijeku radi nužnog usklađenja s pravnom stečevinom EU prije punopravnog članstva RH u EU 1.7. 2013.
Izmjene obuhvaćaju politiku primitaka nositelja ključnih funkcija u kreditnim institucijama koja mora biti u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima, a podzakonskim aktima odredit će se da varijabilni primitci (bonusi) ne smiju prelaziti 1/4 ukupnih primitaka. Zakonom se također proširuju iznimke od bankovne tajne na tri nova slučaja, dodatno uređuje sustav unutarnjih kontrola, uvode pravila za upravljanje u kriznim situacijama i pravila vezana uz stečaj kreditnih institucija.
Pored toga, u Zakon o kreditnim institucijama prenose se drugi zahtjevi iz Direktiva EU koji se odnose na pojačani nadzor financijskih konglomerata, suradnju i razmjenu informacija s nadzornim tijelima EU i sl.