Vlada Republike Hrvatske uložila je u 2012. godini iznimne napore da pomogne gospodarstvu, a jedan od najvećih napora učinjen je na smanjenju nelikvidnosti i porezne evazije.
Uz to, Vlada je pomogla gospodarstvenicima odobrenjem dva reprograma poreznog duga. Na prvi reprogram javilo se nedovoljno poduzetnika, a drugi reprogram provodio se zajedno s posebnim programom likvidnosti kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR).
Smanjenje nelikvidnosti i posebni programi HBOR-a
Aktivne mjere Vladine politike u borbi protiv nelikvidnosti pokazale su prve rezultate. Naime, od rujna 2012. godine kada je nelikvidnost dosegnula vrhunac u iznosu od 44,5 mlrd. kuna, četvrti mjesec zaredom nelikvidnost pada tako da je krajem siječnja 2013. godine nelikvidnost iznosila 39,9 mlrd. kuna ili 4,6 mlrd. kuna manje, odnosno nelikvidnost se u tom periodu smanjila za 10%. Također, broj nelikvidnih poduzeća smanjio se za 8.348.
Značajan doprinos gospodarstvu ostvaren je i aktivnom Vladinom politikom prema HBOR-u. U proračunu za 2012. i 2013. godinu osigurana su značajna financijska sredstva za poticaj financiranja gospodarstva kroz HBOR u iznosu od 1,5 mlrd. kuna. Mjerama Vlade RH zajedno s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) i poslovnim bankama od lipnja prošle godine kroz Program razvoja gospodarstva plasirano je dodatnih 2,4 mlrd. kuna (1,2 mlrd. kuna sredstva su HBOR-a).
Programom razvoja gospodarstva uvedenim u suradnji s Vladom RH, HNB-om i poslovnim bankama osigurano je 3,4 mlrd. kuna za likvidnost i refinanciranje postojećih obveza. Od lipnja do kraja 2012. godine gospodarstvu je plasirano 2,4 mlrd. kuna (1,2 mlrd. kuna sredstva HBOR-a). Usporedbe radi 2010. godine kroz Model A plasirana je 1 mlrd. kuna, a 2011. kroz Model A+ gospodarstvu je plasirano 942 mln. kuna. HBOR je po prvi puta od početka krize odobrio veći broj kredita za investicijska ulaganja (53%) u odnosu na kredite namijenjene financiranju obrtnih sredstava (47%). Također, u 2012. godini HBOR je odobrio 10,2 mlrd. kuna novih kredita, što je 56% više u odnosu na 2011. godinu kada je odobreno 6,5 mlrd. kuna. Produženi su rokovi otplate i počeka otplate kredita, npr. u programu turizam omogućen je poček do 4 godine i rokovi otplate do 17 godina.
Uz to, Vlada je donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Ovom Uredbom utvrđuju se kriteriji, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Napori na naplati poreznog duga
Sve navedene vladine mjere razlog su što se u 2012. godini nije provodila porezna presija, već borba protiv porezne evazije. Porezna presija provodila se samo u slučajevima kada su se poduzetnici našli u bezizlaznim situacijama – stečajevima i blokadama žiro računa.
U 2012. godini izdano je 53.841 rješenje o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava. Iznos duga bio je 6.732.529.793,74 kune od čega je naplaćeno 1.487.093.061,53 kuna.
Od 01. siječnja do 26. veljače 2013. izdano je 10.287 rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava. Dug iznosi 1.022.579.774,51 kunu, a do sada je naplaćeno 40.831.221,60 kuna.
U 2011. godini izdano je 42.061 rješenja, dug je iznosio 6.956.988.804,88 kuna, a naplaćeno je 1.628.804.710,23 kuna.
U 2012. godini brisano je 30.000 poslovnih subjekata bez zaposlenih i imovine iz registra trgovačkih društava.
Traženje rješenja za prezadužene tvrtke kroz predstečajne nagodbe
Potkraj prošle godine počele su se provoditi predstečajne nagodbe kako bi se našlo rješenje za prezadužene tvrtke. Postupak predstečajne nagodbe ima za cilj omogućiti brzi povrat normalnom poslovanju (traje 120 dana) te ponovno uspostavljanje likvidnosti i solventnosti. S druge strane, u odnosu na vjerovnike koji sudjeluju u postupku, omogućuje im se veći povrat nego u slučaju da je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak.
Na makroekonomskoj razini predstečajne nagodbe funkcioniraju kao filtar, osiguravajući opstanak ekonomsko efikasnih kompanija i preraspodjelu sredstava od neučinkovitih kompanija.
Ulazeći u postupak predstečajne nagodbe poboljšavaju se očekivanja vjerovnika i dužnika oko ishoda postupka. Nakon sklopljene predstečajne nagodbe restrukturiranom poduzetniku olakšan je pristup financiranju i daljnji nastavak gospodarske aktivnosti uz očuvanje broja zaposlenih.
Nastavak borbe protiv porezne evazije i provođenje predstečajnih nagodbi
U ovoj godini nema dodatnih mjera za pomoć gospodarstvu, a sve one tvrtke koje su izbrisane iz trgovačkog registra obvezuju Poreznu upravu na stroži odnos prema onima koje i dalje posluju, a ne podmiruju svoje obveze.
Iz toga razloga, dužnik u stanju nelikvidnosti ili insolventnosti mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Postupak predstečajne nagodbe provodi se na temelju financijskog plana restrukturiranja predloženog od dužnika ili vjerovnika. Izrada plana financijskog restrukturiranja podrazumijeva kao osnovu identifikaciju i analizu uzroka problema: da li je riječ o ekonomskim faktorima (slabost industrije, nedovoljna zarada), financijskim faktorima (visoki troškovi, nedostatnost kapitala), nedostatku poslovnog iskustva ili nedostatku poslovnih znanja i dr.
Restrukturiranje najčešće uključuje reorganizaciju i racionalizaciju poduzetnikovih djelatnosti što može značiti napuštanje djelatnosti koja je donosila gubitke, restrukturiranje postojećih djelatnosti kako bi ponovno postale konkurentne ili diversifikaciju djelatnosti (razvoj novih ili poboljšanje postojećih proizvoda i proizvodnih procesa).
Plan mora biti „fer“ i izvediv, te mora vjerovnicima omogućiti veći postotak namirenja nego što bi ga postigli u stečajnom postotku.
Prihvaćanjem plana restrukturiranja pruža se mogućnost nastavka djelatnosti i oživljavanje dužnika koji bi svoje obveze vjerovnicima isplatio iz dobiti poslovanja u roku trajanja plana restrukturiranja. Stečaj kao mogućnost, ostaje samo nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti „sanacije“ subjekta, odnosno ako ne uspije dogovor s vjerovnicima.
Mjere kojima je Vlada RH do sada izašla u susret poduzetnicima:
REPROGRAMI POREZNOG DUGA
Ministarstvo financija, Porezna uprava u 2012. godini odobrila je obveznicima dva reprograma poreznog duga. Odobreno je 7.360 zahtjeva za reprogramom u ukupnom iznosu 3.033.545.783,97 kn, uz postotak naplate od 80,40% odnosno od ukupno 470.604.610,12 kn dospjelih obroka naplaćeno je 378.382.778,98 kn.
U 1. reprogramu odobreno je 5.125 zahtjeva. Iznos odobrenih reprograma bio je 2.074.606.576,51 kn, od čega je naplaćeno 82,55%, odnosno od 372.645.491,92 kn dospjelih obroka naplaćeno je 307.624.123,72 kn.
2.235 zahtjeva odobreno je u 2. reprogramu u iznosu 958.679.932,09 kn, od čega je naplaćeno 72,23%. odnosno od 97.959.118,20 kn dospjelih obroka naplaćeno je 70.758.655,26 kn.
- postotak naplate računa se kao odnos uplata i ukupno dospjelog reprogramiranog duga
2.813 obveznika odobren je zahtjev za otpisom kamata. Iznos otpisanih kamata je 124.684.080,00 kn, a iznos uplaćene glavnice 249.762.379,74 kn.
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI
Prema podacima FINA-e od 11. ožujka 2013. godine zaprimljeno je 3.471 zahtjev za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.
U postupcima predstečajne nagodbe u kojima ukupan iznos dužnikovih obveza prelazi 10.000.000,00 kn, zaprimljeno je 402 zahtjeva sa ukupnim dužnikovim obvezama od 31.463.727.270,81 kn te brojem zaposlenih od 19.435 zaposlenika.
U postupcima predstečajne nagodbe u kojima je ukupan iznos dužnikovih obveza do 10.000.000,00 kn (skraćeni postupak predstečajne nagodbe), zaprimljeno je 3.069 zahtjeva sa ukupnim dužnikovim obvezama od 2.852.076.075,29 kn i brojem zaposlenih od 8.870 zaposlenika.
Sveukupan iznos dužnikovih obveza po redovnom i skraćenom postupku predstečajne nagodbe iznosi 34.315.803.346,10 kn, a sveukupan broj zaposlenih je 27.705.
Na dan 11. ožujka 2013. godine otvoreno je 113 postupaka od toga za društva čije obveze prelaze 10 mln. kuna 44 postupka i za društva čije obveze ne prelaze 10 mln. kuna 69 postupaka. Vijećima je dodijeljeno 391 predmet čije obveze prelaze 10 mln. kuna i 2.659 predmeta čije su obveze do 10 mln. kuna odnosno ukupno je dodijeljeno vijećima 3.050 predmeta od čega je za 2.684 dužnika donesen zaključak o nadopuni dokumentacije.