Oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina građana koji kupnjom prve nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje u primjeni su od 2003. godine. Zakonskim odredbama građanima je omogućeno ostvarenje prava na olakšicu ukoliko kumulativno zadovoljavaju zakonske uvjete.
Tijekom proteklih godina primjene navedenog oslobođenja te analizom podataka o učincima ostvarenja olakšice za kupnju prve nekretnine, utvrđeno je slijedeće:
Ostvarivanje porezne olakšice zahtjeva potrebno formalno ispunjenje zakonski propisanih uvjeta, koje je potrebno dokazivati, što znatno produljuje porezni postupak. Navedeno ne dovodi do ujednačavanja i pojednostavljenja sustava poreza na promet nekretnina.
Postavlja se pitanje je li uistinu riječ o prvoj nekretnini poreznog obveznika s obzirom da se pravo na oslobođenje ostvaruje kod kupnje prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje za što je, između ostalog, potrebno dokazati prebivalište i stvarni boravak u nekretnini za poreznog obveznika i članove njegove uže obitelji, a ne dakle kupnjom bilo koje prve nekretnine za što postoji porezna obveza.
Sustav poreza na promet nekretnina bilježi veliki broj žalbi koje podnose porezni obveznici kako bi ostvarili predmetnu poreznu olakšicu samo s ciljem produljenja poreznog postupka, što dovodi do zaključka da je riječ o zloupotrebi navedene olakšice. Na godišnjoj razini zaprimljeno je u prosjeku oko 5000 žalbi od čega se u velikom broju odnosi na žalbe vezano uz ostvarivanje navedene olakšice.
Analizom podataka vidljivo je kako je broj poreznih obveznika koji su ostvarili poreznu olakšicu za kupnju prve nekretnine u stalnom padu te je posljedično u padu i obračunati porez kod kupnje prve nekretnine.
Iako plaćanje poreza na promet nekretnina nije vezano uz čin upisa vlasništva u zemljišne knjige, porezni obveznici ne vrše upis do trenutka plaćanja poreza na promet nekretnina što unosi veliku pravnu nesigurnost u promet nekretnina.
Ministarstvo financija je u razdoblju od 11. do 25. veljače 2013. godine provodilo postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću gdje su predložene izmjene u oporezivanju nekretnina u smislu ukidanja oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje uz istovremeno smanjenje porezne stope sa 5% na 4%. Dakle, cilj navedenog je bio da se, uvažavajući socijalne učinke koji bi zahvatio veći broj poreznih obveznika, sustav poreza na promet nekretnina učini jednostavnijim, učinkovitijim i sigurnijim.
Razvidno je kako ukupno obračunati porez koji obuhvaća i iznos obračunatog poreza za kupnju prve nekretnine pokazuje trend smanjenja te se odražava i na smanjeno punjenje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave.
Ukidanje poreznih oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom građani rješavaju vlastito stambeno pitanje ne podrazumijeva pozitivne socijalne učinke koji bi se trebali postići primjenom propisa koji izravno izazivaju pozitivne socijalne učinke, a koji su u nadležnosti drugih tijela.