Vijeće Europske unije je, na prijedlog Europske komisije, 28. siječnja 2014. donijelo preporuke kojima se od Republike Hrvatske traži rješavanje prekomjernog deficita i to na način da do 2016. godine smanji svoj proračunski manjak ispod 3% BDP-a te dug opće države dovede na odgovarajuću putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije.
Preporuke Vijeća EU odnose se na tri godine i strukturne mjere od 2,3% BDP-a u 2014. i dodatnih 1% BDP-a u 2015. i 2016.Vlada RH je svojom ekonomskom politikom krenula već 2012. godine u borbu za fiskalnu konsolidaciju te provedbu reformi. U tom smislu Vlada je tijekom 2012. te 2013. godine:
• Smanjila rashode za zaposlene, subvencije i materijalne rashode. Kod rashoda za zaposlene ukinuta je božićnica, regres, smanjena naknada za troškove prijevoza i smanjeni koeficijenti za obračun bruto plaća za 3%.
• Smanjila porezno opterećenje za gospodarstvo
• Povećala efikasnost naplate svojih prihoda
• Sanirala gubitak i privatizirala brodogradilišta
• Krenula sa restrukturiranjem javnih poduzeća
• Započela sanaciju ustanova u zdravstvu, HZZO-a te sanaciju SC-a.
Rezultat mjera bio je smanjenje deficita u 2012. i 2013. godini, iako je rashodovna strana povećana za troškove članstva u EU. Naime, ulaskom u EU došlo je do jednokratnog smanjenja prihoda od PDVa zbog gubitka PDV-a pri uvozu na robe iz država članica EU, a zbog drukčijeg obračuna uslijed pristupanja EU. Također su trajno izgubljeni prihodi od carine. Na povećanje rashoda posebice je utjecao rast rashoda za kamate koji su bili pod utjecajem preuzimanja duga brodogradilišta te visokih troškova servisiranja javnog duga. Negativni utjecaj prethodno spomenutih mjera uz izostanak strukturnih reformi nužnih za dugoročnu održivost javnih financija rezultirali su rastom javnog duga koji je iznosio:
• 2011. 51,9 % BDP-a
• 2012. - 55,8% BDP-a
• 2013. - 66,8% BDP-a
Pripremom proračuna za 2014. Vlada je krenula sa izradom mjera za smanjenje proračunskog deficita tako da je donijela:
• Mjere za smanjenje deficita - (26.9. 2013.)
• Projektni plan provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. - (27.12. 2013.)
• Plan investicija 2014. - (12.12.2013.)
Odmah nakon donošenje preporuka Vijeća i s obzirom na valorizaciju kratkoročnih i dugoročnih mjera, Vlada je pristupila izradi rebalansa proračuna za 2014.,koji je usvojen u Hrvatskom saboru 21. ožujka 2014.
Navedenim rebalansom donesene su strukturne mjere u iznosu od 1,9 % BDP-a i to planiranim pedesetpostotnim povećanjem prihoda te pedesetpostotnim smanjenjem rashoda. Procjenjuje se da će se takvim pristupom smanjiti negativan utjecaj mjera na stopu rasta BDP-a.
Do kraja travnja Vlada je u obvezi Europskoj komisiji dostaviti dva dokumenta temeljem kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za RH koje potom usvaja i Vijeće EU.
• Nacionalni program reformi - definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države
• Plan konvergencije - definira ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike u državi
Opisane aktivnosti dio su procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama EU. Nepoštivanje ovih odredbi rezultira sankcijama koje uključuju i „zamrzavanje" sredstava EU za relevantnu državu članicu.
Kako bi se ostvarile strukturne uštede od 2,3% BDP-a sukladno preporukama Vijeća EU vezano uz smanjenje prekomjernog deficita iz siječnja 2014., bilo je potrebno donijeti dodatne mjere fiskalne konsolidacije. Stoga se uvode nove, dodatne mjere od 0,4% bruto domaćeg proizvoda ili 1,3 milijarde kuna kako bi se u cijelosti ispunile spomenute preporuke Vijeća Europske unije.
Na prihodnoj strani državnog proračuna dodatne mjere imaju fiskalni učinak od 700 milijuna kuna, odnosno 0,2% bruto domaćeg proizvoda, a uključuju:
• povećanje trošarina na energente i električnu energiju - 350 ml kn u 2014. (godišnje 480 ml kn)
• izmjene relevantnih propisa kojima će se ostvariti veći prihodi od telekomunikacijskih usluga - 350 ml kn godišnje
Na rashodnoj strani državnog proračuna dodatne mjere imaju fiskalni učinak od 390 milijuna kuna odnosno 0,1% bruto domaćeg proizvoda, a odnose se na smanjenje subvencija kod:
• Ministarstva financija - smanjenje od 150 milijuna kuna
• Ministarstva poljoprivrede - smanjenje od 100 milijuna kuna
• Ministarstva gospodarstva - smanjenje od 100 milijuna kuna
• Ministarstva poduzetništva i obrta - smanjenje od 40 milijuna kuna
• Hrvatske ceste - smanjenje rashoda za 250 milijuna kuna.
Dodatne mjere imat će negativan učinak na projekciju realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u iznosu od oko 0,2 postotna boda, te se stoga očekuje realna stagnacija bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini.