Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u subotu da je podizanje izgleda za hrvatski kreditni rejting pozitivna vijest i dobar uvod u 2017. godinu te najavio daljnje strukturne reforme, prije svega u zdravstvu i državnoj upravi te skoro donošenje strategije upravljanja javnim dugom.
Agencija Standard & Poor's (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što je prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u devet godina.
"Ovo je prvi pozitivni pomak hrvatskog kreditnog rejtinga nakon devet godina, i sigurno tu objavu S&P-a treba gledati pozitivno. Ona je u skladu s našim naporima, namjerama i u konačnici s našim očekivanjima", kazao je Marić u izjavi novinarima povodom najnovije ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske.
Podsjetio je da je ranije vrlo jasno komunicirao da je cilj u kratkom roku stabilizirati izglede i nakon toga ići prema popravljanju kreditnog rejtinga.
S&P je u petak povećao i svoju procjenu gospodarskog rasta za 2016. s prijašnjih 1,7 na 2,7 posto.
Kako su se vladine financije značajno poboljšale, S&P je revidirao na niže svoje ranije procjene deficita opće države za 2016. godinu na 1,8 posto, dok je u srpnju procjenjivao da će iznositi 2,9 posto BDP-a.
U agenciji također očekuju da će niži deficiti rezultirati smanjenjem tereta javnog duga, pa procjenjuju da će, nakon što je dosegnuo vrhunac u 2015. od 87 posto BDP-a, postupno padati na manje od 84 posto BDP-a do 2019. godine.
"Prije devet mjeseci mislim da sam bio jedini u ovoj državi koji je govorio da će ove godine Hrvatska po prvi puta zabilježiti smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, što se u konačnici pokazalo kao točno. To su sve sigurno elementi koji su najviše utjecali na za nas ohrabrujuću odluku S&P-a, a sigurno je da treba gledati i što dalje napraviti u nastavku mandata i vratiti hrvatski rejting tamo gdje mu je mjesto, a to je investicijska zona", poručio je ministar.
Nakon porezne, slijede i druge reforme
U izvješću S&P-a porezna reforma istaknuta je kao pozitivan korak. Napomenuto je i da bi mogli podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju.
Marić nije htio ulaziti u špekulacije oko toga hoće li iduće godine rejting hrvatske države biti poboljšan, no istaknuo je da iskustva drugih zemalja pokazuju da je potrebno u prosjeku više od 6 godina da bi se 'vratio' rejting.
"Pustimo njihove procedure i načine", poručio je ministar i dodao da je ključno da Vlada mora isporučiti rezultate. Podsjetio je i da su za 2016. bile kritike da je proračun preambiciozan i da se neće ostvariti, pa su isporučili rezultate.
"Mislim da tako treba gledati i na 2017., i školskim rječnikom rečeno, učiniti svoju domaću zadaću", rekao je Marić.
Kazao je i da porezna reforma sigurno neće biti jedina reforma.
"Sigurno je potrebno poduzeti daljnje iskorake, s jedne strane u onim segmentima koji su možda opterećujući više za sam proračun, a tu ću apostrofirati ključna dva segmenta - u ovome trenutku to su zdravstvo i javna, odnosno državna administracija te kompletna reforma uprave. S druge strane, tu je čitav paket reformskih mjera koji će također biti usmjeren prema olakšavanju poslovanja, uvjeta investiranja i dr. u Hrvatskoj. Tu ne podrazumijevamo samo poreze nego čitav niz neporeznih davanja, od daljnjeg smanjivanja parafiskalnih nameta do nekih drugih procedura koje kao država želimo olakšati", rekao je ministar.
Ambiciozan plan restrukturiranja i reprogramiranja dugova
Odgovarajući na upit novinara o financiranju dugova u idućoj godini, ministar financija kazao je da račun financiranja podrazumijeva otplate oko 27,2 milijardi kuna iz samog državnog proračuna, a povrh toga dolazi i otprilike 7,5 milijardi kuna dospjelih dugova cestarskih i željezničarskih poduzeća. Ukupno je riječ o glavnici od oko 35 milijardi kuna.
Marić je najavio da će se već u sklopu prvog tromjesečja iduće godine nastaviti s analiziranjem i propitivanjem stanja financijskih tržišta te napraviti i "određene aktivnosti kombinacijom domaćeg i inozemnih izvora", ovisno o tome što će u tom trenutku biti bolje.
Kako je kazao, vodit će se pritom vrlo pragmatičnim i oportunim principima, odnosno tražit će gdje će postići najbolje uvjete i najbolje cijene.
"Ambiciozan je plan restrukturiranja i reprogramiranja duga, ali smatramo da se upravo na tom području može napraviti iskorak. U prvom tromjesečju naglasak će biti više na dospijećima i samim potrebama državnog proračuna, a negdje u tijeku drugog tromjesečja računamo i na nastavak ovog našeg velikog projekta, koji radimo i u suradnji sa Svjetskom bankom, a to je reprogram dugova naših autocesta i cesta", navodi Marić.
Najavio je da će do kraja godine Vlada prihvatiti strategiju upravljanja javnim dugom, u kojoj će se jasno i transparentno nabrojati sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te dati osnovne smjernice koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.
"S aktivnostima po pitanju reprograma našeg duga rebalansom proračuna za 2016. godinu smanjili smo prvotni plan rashoda za kamate za nešto preko 300 milijuna kuna, što mislim da je dobar rezultat i sigurno na tom području treba nastaviti u 2017. godini", zaključio je Marić.
(Hina)