Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak na sjednici Vlade kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat unazad 15-ak godina - suficit od 35 milijuna kuna.
Podsjećajući da je i lanjski deficit proračuna za prvo polugodište bio nizak, a što se često pripisivalo činjenici da je dobar dio tog razdoblja na snazi bilo privremeno financiranje, Marić je naglasio da je u odnosu na to razdoblje u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni deficit manji za 800 milijuna kuna.
Ti su rezultati, istaknuo je, snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska po prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. Prepoznala su to i financijska tržišta i u prvom je polugodištu država izdala dvije obveznice - jednu međunarodnu desetogodišnju uz najniži trošak te jednu na domaćem tržištu, također uz najniži trošak i najdulju ročnost, od 15 godina.
Predstavljajući izvještaj o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine, ministar financija je kazao da su u tom razdoblju proračunski prihodi iznosili 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom su porezni prihodi porasli za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.
Prihodi od poreza na dohodak iznosili su 1,1 milijardu kuna, i na međugodišnjoj su razini smanjeni za 8,3 posto, ali je to još uvijek iznad plana i posljedica je, objašnjava Marić, porezne reforme čiji je primarni cilj bio porezno rasterećenja rada i oporezivanja poduzeća.
Prihodi od poreza na dobit povećani su, pak, za 16,5 posto, na 4,9 milijardi kuna, a prihodi od PDV-a rasli su za 4,6 posto, na 21,4 milijarde kuna, što je također rezultat porezne reforme odnosno korekcije sniženih stopa, rekao je Marić.
Od posebnih poreza, odnosno trošarina, prikupljeno je 6,7 milijardi kuna, što je određeno smanjenje prvenstveno kod trošarina na duhan, što je ministar financija pojasnio činjenicom da su se lani u istom razdoblju zbog izmjena u trošarinama na duhanske proizvode pojačano izdavale markice, a taj bi efekt do kraja godine trebao iščezavati.
Rast je zabilježen kod prihoda od doprinosa, i to za 3,6 posto, na 11,3 milijarde kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj su polovici godine iznosili 59,9 milijardi kuna i bili su oko 2 posto viši nego lani.
Rashodi za zaposlene u tom su razdoblju iznosili 12,9 milijarde kuna i povećani su za 336 milijuna kuna, uslijed dogovora sa sindikatima državnih službenika i odluke Vlade da i zaposlenima u javnom sektoru od veljače osnovica plaća raste za 2 posto, pojasnio je ministar financija.
Materijalni su troškovi istodobno rasli za 196 milijuna kuna, na 5,3 milijarde kuna, dobrim dijelom zbog isplate duga koji je zdravstveni sustav imao prema veledrogerijama.
Financijski rashodi su smanjeni za 226 milijuna kuna, na 5,2 milijarde kuna, a tu se najvećim dijelom radi o kamatama na državni dug.
Povećani su rashodi za naknade građanima i kućanstvima, i to za 250 milijuna kuna, na 18,6 milijardi kuna, jer je već provedena jedna od dvije planirane indeksacije mirovina u ovoj godini.
Državni je proračun tako u prvih šest mjeseci ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. Kada se dodaju i izvršenja izvanpororačunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava ostvaren je nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina - opća država je u suficitu od 35 milijuna kuna, istaknuo je ministar financija.
Naglašavajući da se "može očekivati da ovu godinu možemo završiti i bolje nego što smo planirali", Marić je rekao i kako se procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.
(Hina)