Nakon ovogodišnjeg poreznog rasterećenja od otprilike 2,5 milijarde kuna, iz Ministarstva financija za iduću godinu najavljuju daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna.
Pritom se s osnove promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak otprilike 266 milijuna kuna, a od najavljenih promjena u oporezivanju nabave automobila otprilike 450 milijuna kuna.
U sustavu PDV-a, naime, od 1. siječnja 2018. na snagu stupaju izmjene prema kojima se podiže prag za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 230 na 300 tisuća kuna, što znači pojednostavljenje administracije i rasterećenje za male porezne obveznike.
Nadalje, poduzetnicima u sustavu PDV-a omogućit će se povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih vozila i drugih sredstava za osobni prijevoz do vrijednosti od 400.000 kuna.
S obzirom na razvedenu obalu i problematiku otoka, s Europskom komisijom razgovara se o odobravanju povrata 50 posto pretporeza i za brodove koji se koriste u službene svrhe, poručuju iz Ministarstva financija. Procjenjuju da bi poduzetnike tako od iduće godine rasteretili za dodatnih oko 500 milijuna kuna.
Također, od iduće godine poreznim obveznicima omogućuje se da PDV pri uvozu ne plaćaju u roku od 10 dana, nego da ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a kao pretporez, dakle kao obračunsku kategoriju, što bi im prvenstveno olakšalo situaciju s likvidnošću.
Uz već spomenute promjene vezane za podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna, istodobno se u sustavu poreza na dohodak podiže sa sadašnjih 230 na 300.000 kuna prag do kojeg se može plaćati paušalni porez na dohodak.
Uvjete za prelazak na paušalno oporezivanje sada ostvaruje otprilike 27.000 fizičkih osoba, a očekuje se da bi s podizanjem tog praga u tom sustavu bilo njih 30.000 više.
Prednost paušalnog oporezivanja je vođenje pojednostavljenog knjigovodstva te s tim povezano smanjenje troškova vođenja poslovnih knjiga, istaknuto je.
Uz to, od iduće godine na snagu stupa izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o porezu na dohodak, kojim će se porezni obveznici rasteretiti za 266 milijuna kuna.
Među ostalim, njime se od iduće godine propisuje da se trošak smještaja i prehrane radnika, koji i s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja, a koji se podmiruje na teret poslodavca, ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada.
Propisuje se i da se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena.
Nadalje, kod određivanja plaće u naravi, prag za određivanje godišnjeg iznosa iznad kojega se određuje plaća u naravi podiže se s dosadašnjih 400 na 600 kuna.
Od sredine siječnja manji porez pri nabavci automobila
Kako je najavljeno u Ministarstvu, uskoro će u javnu raspravu biti puštena uredba o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena sa PDV-om niža od 150 tisuća kuna, a kako ističu u Ministarstvu financija, to predstavlja 65 posto svih novih prodanih vozila.
Veći naglasak bit će na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje te se od tih promjena očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna.
Ta mjera, istaknuto je, prije svega usmjerena je na pomlađivanje voznog parka u Hrvatskoj, potom i na znatnije smanjenje prosječnih emisija CO2 kod vozila te u konačnici na povećanje sigurnosti cestovnog prometa. Ta uredba, procjenjuje se, stupit će na snagu sredinom siječnja iduće godine.
Od početka godine, pak, na snagu stupa jučer na Vladi donesena uredba kojom se reguliraju naknade koje će se plaćati prilikom kupovine rabljenih automobila te se očekuju za otprilike 100 milijuna kuna manja davanja u slučaju kupnje takvog vozila.
Sada se prilikom kupnje rabljenog vozila plaća posebni porez ovisno o vrijednosti auta, pet posto tržišne cijene, dok će se od 1. siječnja 2018. godine plaćati upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila.
Sam iznos upravne pristojbe Uredbom o tarifi određen je od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za automobile do jedne godine starosti.
Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, pak, od iduće godine, pojednostavljen je postupak prijenosa vlasništva te će se upravna pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju.
Sada promjena vlasništva nad rabljenim vozilom uključuje tri-četiri koraka - kod javnog bilježnika ovjerava se potpis na kupoprodajnom ugovoru, u ispostavi Porezne uprave se izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u baci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva.
Ove godine znatno niži proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a
Iz Ministarstva financija najavljuju i da bi deficit opće države za ovu godinu mogao biti značajno niži od planiranih 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno da će proračun biti nadomak uravnoteženju.
Ujedno, najavljuju i spuštanje udjela javnog duga u BDP-u na kraju ove godine ispod 80 posto - na 79,6 posto BDP-a ili 290,84 milijardi kuna.
Također, istaknuto je da je ove godine uspješnim refinanciranjem dugova ušteđeno više od 800 milijuna kuna na ime kamata, a nakon što se dovrši financijsko restrukturiranje cestarskog sektora, što se očekuje u prvom tromjesečju iduće godine, te uštede mogle bi biti i iznad milijardu kuna, procjenjuju u Ministarstvu.
Iduće godine na naplatu stižu dvije obveznice, i to u srpnju - jedna u vrijednosti 750 milijuna eura, a druga u visini od 6 milijardi kuna, koje će se refinancirati.
To je znatno manje nego što je trebalo refinancirati ove godine, no, kako su rekli u Ministarstvu financija, nije isključeno ako se nastave povoljni uvjeti na financijskim tržištima da će se refinacirati i ona izdanja koja još ne dospijevaju, a radi postizanja nižih kamata i daljnjih ušteda. (Hina)