Po završetku današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske, ministar financija Zdravko Marić predstavio je dio mjera s kojima će se u 2018. godini nastaviti porezno rasterećenje građana.
Novostima u oporezivanju automobila, prema upravo usvojenoj Uredbi o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnoga poreza na motorna vozila, Vlada namjerava postići ne samo porezno rasterećenje i oživljavanje tržišta automobila, nego i ojačati brigu za okoliš i unaprijediti sigurnost cestovnoga prometa. Uredbu je ministar financija nazvao završnim korakom u paketu mjera porezne reforme koje su najvećim dijelom stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Pojasnio je da su posljedice krize proteklih godina utjecale su na to da je prosječna starost vozila u Hrvatsko prešla 13 godina. Napomenuvši da Vlada pomno prati globalne trendove u zaštiti okoliša kazao je da čak i neke zemlje koje su proizvođači automobila, koriste restrikcije na promet određenih automobila. Dodao je da će Vlada i na ovaj način dati doprinos povećanju sigurnosti u cestovnom prometu.
„Zakonski je predviđeno da će u sustav oporezivanja ući i komponenta ugljičnog dioksida, kao kriterija za oporezivanje, uz vrijednost vozila. Vlada ima mogućnost uredbama mijenjati iznose i razrede i to se danas donesenom uredbom i čini", kazao je.
„Najvažnija poruka za javnost", istaknuo je ministar Marić, „izuzimanje je od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju svih automobila čija je prodajna cijena niža od 150.000 kuna, što se odnosi gotovo na dvije trećine svih novih prodanih vozila. U smislu ukupnog efekta danas usvojenog modela, radi se o, prosječno, smanjenju za trećinu, odnosno 32% u prosjeku nameta posebnog poreza na motorna vozila", rekao je ministar.
Uredbom se sadašnji omjer vrijednosne i komponente emisije CO2, u prihodima od posebnog poreza na motorna vozila korigira sa 53-47 % u korist vrijednosne komponente na omjer 68-32% u korist CO2 komponente. Ministar smatra da će se taj iskorak značajnije reflektirati tijekom 2018. godine.
Podsjetio je da je, nakon što je komponenta CO2 uvedena u sustav oporezivanja, u prvih 6 mjeseci 2017. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, evidentiran pad prosječne starosti unesenih rabljenih motornih vozila, i to s prosječne starosti 8,7 na prosječnu starost od 7,4 godine te pad broja rabljenih vozila s emisijom do preko 140 grama po kilometru, za više od 65%.
„Sigurno je da taj porezni dio utječe na odluke građana, a time i na zacrtane ciljeve," poručio je ministar.
Uredba, u čijoj su pripremi, uz Ministarstvo financija, Poreznu i Carinsku upravu, sudjelovali i predstavnici prodavača automobila pri udruženjima Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, stupa na snagu već sutra, 12. siječnja 2018. godine.
Ministar Marić podsjetio je da je u okviru izvorne porezne reforme 2017. godine donesena i značajna mjera koja je administrativno rasteretila građane, a to je plaćanje godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, čime se dodatno pospješila i naplata za županije koje su korisnici tih sredstava.
S 1. siječnja ove godine, stupila je na snagu i odredba kojom je poduzetnicima u sustavu PDV-a priznato pravo na odbitak 50% pretporeza pri nabavi ili najmu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, i to do vrijednosti od 400.000 kuna.
Od prvog dana ove godine, također je, kod prijenosa vlasništva rabljenih vozila, ukinut porez na stjecanje rabljenih vozila te je zamijenjen plaćanjem upravne pristojbe. Ovim se značajno pojednostavila provedba postupka prijenosa vlasništva pa se sada sve obavlja na jednome mjestu, u stanici za tehnički pregled, bez potrebe za ovjerom potpisa i odlaskom u Poreznu upravu.
Ministar Marić pojasnio je zašto se u sveobuhvatnoj poreznoj reformi u kojoj sve mjere imaju svoj značaj i efekt, fokusiralo na automobile. Automobili su, naime, bili jedna od snažnijih poruka Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore s jedne strane, a s druge strane, potrebe za povećanom sigurnosti u cestovnom prometu i zaštitom okoliša.
„Hrvatska automobilska industrija ipak se razvija, sve je više kompanija koje surađuju i globalno se pozicioniraju, pa ćemo i na taj način dati poticaj domaćoj industriji, a automobili su važni i za hrvatske građane", dodao je ministar Marić.
Na novinarski upit o pozivu Povjerenstva za odlučivanje u sukobu interesa da podnese pisano očitovanje o sastancima članova Vlade s predstavnicima Agrokora u veljači i ožujku prošle godine, čime se uključio u rješavanje problema, kršeći, kao nekadašnji zaposlenik Agrokora, načelo nepristranosti, za razliku od izuzimanja iz rasprave i donošenja odluka o Agrokoru u Vladi, čime je, kako je navelo Povjerenstvo, pravilno upravljao situacijom u kojoj je mogao biti u sukobu interesa, ministar financija Zdravko Marić kazao je da kao dužnosnik poštuje institucije Republike Hrvatske, da će se očitovati prema proceduri i u okviru zakonskoga roka te raditi u skladu sa zakonom. Od stupanja na dužnost, ponovio je, radi isključivo u javnom interesu i interesu građana, gospodarstva i društva u cjelini i kazao da nikakve pojedinačne interese nikada ne bi stavljao ispred javnih.
Ministar Marić je na pitanje o projekcijama Svjetske banke o hrvatskom gospodarskom rastu, odgovorio da njihove projekcije, preporuke i komentare svakako treba uzeti ozbiljno. „Njihove su projekcije nešto niže od službenih projekcija Vlade, Hrvatske narodne banke i većine ekonomista, no s dobrim dijelom preporuka sigurno se mogu složiti", naveo je.
Istaknuo je da treba učiniti sve što je moguće da se dodatno iskoriste pozitivni ekonomski trendovi, i globalno i u Hrvatskoj te sve što je potrebno da taj ekonomski rast bude održiviji, zdraviji i stabilniji i za srednjoročno razdoblje.
„Ovu godinu vidimo kao godinu reformi, usmjerenih na podizanje stope gospodarskoga rasta. Model rasta koji Hrvatska danas ima, sigurno se može pospješiti, unaprijediti i Vlada će, zajedno s poduzetnicima i svima koji u Hrvatskoj privređuju, učiniti sve da ga pospješi." Ustvrdio je da je hrvatski gospodarski rast, unatoč nešto nižim stopama rasta u odnosu na predrecesijsko vrijeme, danas puno zdraviji i održiviji, podsjetivši na ondašnji deficit platne bilance od preko 9%. Takav je deficit rezultirao porastom inozemnoga duga, za razliku od 2017. godine u kojoj se ostvaruje čak i višak. „U smislu proračuna, poruka građanima je da trošimo onoliko koliko imamo. Naravno, stopa rasta od 3% nikoga u Vladi, niti u Hrvatskoj ne smije zadovoljiti i treba učiniti sve da je povećamo," dodao je. „Mislim da su rezultati, poglavito fiskalne politike i makroekonomije izuzetni, čak i iznad naših očekivanja i očekivanja rejting agencija," zaključio je ministar financija Zdravko Marić.