Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se danas na preliminarne podatke Državnog zavoda za statistiku o ostvarenju hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju 2017. godine.
Gospodarski rast ostvaren je u iznosu od 2,0 %, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kazao je ministar. Ako se promatraju desezonirani podaci, odnosno ako se izbaci element sezonalnosti u pojedinim tromjesečjima, gospodarski rast u posljednjem tromjesečju je 2,2 %, pojasnio je.
Napomenuo je da je glavna sastavnica gospodarskog rasta bila osobna potrošnja, koja je dodatni zamah dobila i poreznom reformom, i naglasio kako je ovo 14. tromjesečje zaredom da hrvatsko gospodarstvo raste.
Osobna potrošnja u zadnjem je tromjesečju ostvarila rast od 3,4 %. Investicije su rasle 1,7 %, državna potrošnja 2,6 %, izvoz roba i usluga 3,6 % te uvoz roba i usluga 6 %.
Ukupni gospodarski rast ostvaren je na razini od 2,8 % prošle godine.
Ministar Marić kazao je kako treba stremiti čim višim stopama rasta i kako stope od 3 posto ne trebaju biti nešto čime se treba zadovoljiti. "Zato i jest važan element dizanje potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva", poručio je.
Dodao je da gospodarski rast je nešto sporiji u odnosu na prethodna tromjesečja i nešto ispod očekivanja kako Vlade i tako relevantnih institucija, a pojasnio je da je razlog tome ostvarenje investicijske aktivnosti, koje je bilo nešto ispod očekivanja, te najvećim dijelom viši uvoz roba i usluga.
Industrijska proizvodnja, ali i poljoprivredna proizvodnja su neki od glavnih razloga blagog usporavanja, naveo je Marić.
Što se tiče trgovine na malo, koja bilježi rast 40. mjesec zaredom, ministar Marić podsjetio je da je u prosincu najavljena nova uredba o trošarinama i posebnom porezu na cestovna motorna vozila, što je sigurno utjecalo na odgađanje kupnje na siječanj od strane građana i poslovnih subjekata.
Kad je riječ o građevinskoj aktivnosti, kazao je, četvrto je tromjesečje bilo solidno.
Naglasio je da punjenje proračuna tijekom 2017., kao i ukupno ostvarenje proračuna, pokazuju da je gospodarstvo snažnije od brojki koje je iznio. Dodao je da je gospodarski rast danas na puno zdravijim temeljima nego što je to bio u predrecesijsko vrijeme kada smo imali stope rasta od 4,5 %, ali uz deficit tekućeg računa platne bilance od preko 9 %, deficit proračuna i rapidno rastući javni dug.
„Sada imamo suficit na tekućem računu platne bilance, a prema preliminarnim podacima, i proračuna opće države", istaknuo je.
Podsjetio je da je Eurostat prije nekoliko dana objavio indeks ekonomskog raspoloženja, koji je u 2017. godini u Hrvatskoj na najvišoj razini u zadnjih deset godina, a podaci za siječanj i veljaču 2018. ukazuju na njegov daljnji rast.