Državna tajnica Mikuš Žigman kazala je da je Nacionalni program reformi 2018. pripremljen kako bi se odgovorilo na strukturne izazove hrvatskog gospodarstva, a predviđa 59 mjera u 11 reformskih područja koje će se provoditi u idućih godinu dana. Program se zasniva na ciljevima iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. i uvažava posebne preporuke Vijeća Europske unije, kao i nalaze Europske komisije sadržane u Izvješću za Hrvatsku, iz ožujka 2018. Sadrži tri glavna cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Očekuje se da će se, kao rezultat provođenja reformi stvoriti pretpostavke za daljnje ubrzanje i olakšano provođenje preostalog broja reformi koje će u konačnici doprinijeti poboljšanju globalne konkurentnosti Hrvatske , povećanju dugoročne stope gospodarskog rasta i razine zaposlenosti te unaprjeđenju životnog standarda svih njenih građana.
„Svi skupa radimo, stremimo i želimo, koliko je u našoj moći i moći hrvatskog gospodarstva, da stope rasta budu više", naglasio je ministar Marić, rekavši da se u 2018. godini predviđa rast BDP-a od 2,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju na razini od 2,5 posto. „Stopa od 2,8 posto je nešto iznad potencijala hrvatskog gospodarstva i zato su bitne sve mjere koje sadrži Nacionalni program reformi 2018., jer pojedini segmenti imaju izravne učinke na pojačanje potencijala hrvatskog gospodarstva", nastavio je ministar financija.
Inflacija je projicirana na 1,5 posto, što je čak ispod razine koja je projicirana za zemlje Europske unije, rekao je ministar, a očekuje se i umjeren rast zaposlenosti, od 1,8 posto što će dovesti do kontinuiranog smanjivanja stope nezaposlenosti.
Što se tiče fiskalnih projekcija, ministar je istaknuo da u projekcijama Vlada uvijek ima blago konzervativni pristup, kako bi se amortizirali svi mogući negativni šokovi. Također je istaknuo kako je Vlada kombinacijom mjera i aktivnosti koje su vidljive protekle dvije godine, racionalnim trošenjem proračunskih sredstava i čvrstom kontrolom rashodne strane, a s druge strane na prihodnoj strani uz efikasno prikupljanje poreznih i ostalih prihoda osigurala suficit i dodao da će se sav taj višak prihoda u proračunu iskoristiti za daljnje smanjivanje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje. Projekcijom se predviđa da će udio javnog duga u BDP-u u 2018. godini zabilježiti daljnje smanjenje za 3 postotna boda te će iznositi 75,1 posto BDP-a.
„Napravili smo dva vrlo dobra, kvalitetna dokumenta, koji s jedne strane govore o aktivnostima Vlade koje planiramo za ovu godinu na reformskom području, ali isto tako Programom konvergencije započeli smo proračunski proces za ovu i za iduće tri godine", zaključio je ministar Marić.