Hrvatska će biti domaćin Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2010. godine, na čemu je hrvatskom izaslanstvu čestitao i novi predsjednik EBRD-a Thomas Mirow, priopćeno je danas iz Ministarstva financija.
Vijeće guvernera EBRD-a danas je na skupštini Banke u Kijevu za novog predsjednika Banke izabralo Nijemca Thomasa Mirowa koji će na toj dužnosti zamijeniti Francuza Jean Lemierrea koji je na čelu EBRD-a od 2000.
Thomas Mirow (55) državni je tajnik njemačkog Ministarstva financija zadužen za nacionalna i međunarodna financijska tržišta, a mjesto predsjednika EBRD-a preuzet će 2. lipnja.S novim predsjednikom Banke danas se, drugog dana boravka na Godišnjoj skupštini EBRD-a susrelo i hrvatsko izaslanstvo koje na skupštini u Kijevu predvodi ministar financija Ivan Šuker.
Ministar Šuker upoznao je Mirowa s makroekonomskom situacijom u Hrvatskoj i trenutnim statusom pregovora s Europskom unijom kao i s dosadašnjom i budućom suradnjom s EBRD-om, a Mirow je Hrvatskoj čestitao na dobivenom domaćinstvu Godišnje skupštine 2010. godine, navodi se u priopćenju.
Naime, nakon što je Hrvatska 2007. godine službeno predala svoju kandidaturu, nadležna tijela EBRD-a odlučila su kako će domaćin biti naša zemlja.
U priopćenju o aktivnostima hrvatskog izaslanstva na Godišnjoj skupštini u Kijevu, iz Ministarstva ističu i prezentaciju Hrvatske, odnosno predstavljanje gospodarske situacije i perspektive Hrvatske, strukturnih reformi i izazova koji stoje pred Hrvatskom posebno u svjetlu pregovora s EU, a predstavljen je i rad HBOR-a, te Agrokora. Predstavljanje je izazvalo veliki interes, a hrvatskom su izaslanstvu postavljena brojna pitanja, ponajviše vezano uz turizam, porezni sustav, konkurentnosti, ali i vezano primjerice za planove širenja Agrokora u regiju.
Hrvatskoj se izaslanstvo tijekom dvodnevnog boravka u Kijevu sastalo i s predstavnicima više međunarodnih financijskih institucija, te komercijalnih banaka.
Tako se s izaslanstvom EBRD-a razgovaralo o dosadašnjim i budućim aktivnostima banke u Hrvatskoj, uz ostalo i o mogućnostima financiranja projekata lokalnih jedinica, o financiranju projekata poticanja malog i srednjeg poduzetništva, itd.
S delegacijom Europske investicijske banke (EIB) razgovaralo se o pripremi dva važna projekta - financiranje proširenja Zračne luke Zagreb, koji je EIB spreman financirati u iznosu od 120 milijuna eura, te o mogućem uključivanju EIB-a u financiranje izgradnje željezničke pruge na Vb koridoru.
S izaslanstvom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) razmatrana je buduća suradnja, a CEB je zainteresiran za financiranje projekata socijalne stanogradnje za koje su interes već iskazali pojedini gradovi. Jedno od važnih područja interesa, kako CEB-a, tako i Hrvatske su i projekti zaštite okoliša, a CEB planira i projekte s hrvatskim bankarskim sektorom, ističu iz Ministarstva financija.(Hina)