Sukladno međunarodnim standardima (nove preporuke Skupine zemalja za financijsku akciju (FATF); 4. Direktiva o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma), svaka država je dužna identificirati, procijeniti i razumjeti rizik pranja novca i financiranja terorizma koji postoji u toj državi, te poduzeti odgovarajuće mjere kako bi učinkovito smanjila identificirane rizike. Ovakav pristup je temelj za jačanje cjelokupnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj s naglaskom na:
Direktiva EU 2015/849 Europskog Parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma od 20. svibnja 2015. u članku 6. propisuje da Europska Komisija (dalje u tekstu: Komisija) provodi procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i koji su povezani s prekograničnim aktivnostima i u tu svrhu Komisija će do 26. lipnja 2017. sastaviti izvješće u kojemu će se utvrditi, analizirati i ocijeniti rizici od PNFT na razini Unije.
Prilikom provođenja procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, Komisija će uzeti u obzir zajednička mišljenja europskih nadzornih tijela i uključiti će stručnjake iz država članica u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, predstavnike financijsko obavještajnih jedinica te prema potrebi druga tijela na razini Unije.
Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS), koju čine predstavnici jedanaest institucija i agencija nadležnih za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Državno odvjetništvo RH, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija - Financijski inspektorat RH, Ministarstvo financija - Porezna uprava RH, Ministarstvo financija - Carinska uprava RH, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Sigurnosno-obavještajna agencija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), jednoglasno je donijela odluku o provođenju projekta Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma za Republiku Hrvatsku i izradi Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma, te da se navedeni projekt provede po metodologiji Svjetske banke i uz sudjelovanje stručnjaka Svjetske banke.
U izradi nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj sudjelovali su predstavnici javnog i privatnog sektora (obveznici primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma), a tehničku i stručnu pomoć pružila je Svjetska banka.
Nakon identificiranih prijetnji, ranjivosti i rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, radna skupina je izradila Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. U Akcijskom planu je određena 21 mjera i tijela nadležna za njihovo provođenje, a s ciljem učinkovitog smanjivanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 12. siječnja 2017. godine prihvatila Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Godišnje izvješće o provedbi Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj za 2017. (Zaključak Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-07/342, Urbroj: 50301-25/18-18-3 od 11. rujna 2018.).