.jpg?width=750&height=500)
U okviru projekta poduprijet će se razvoj i uvođenje sustava cjelodnevne nastave u odabrane osnovne škole kako bi se povećanjem sati nastave te poboljšanjem edukacije nastavnika i školske infrastrukture poboljšali i ishodi učenja učenika, osobito onih u nepovoljnom položaju. Budući da će se školski dan bolje uskladiti s uobičajenim radnim danom, majkama i očevima djece koja pohađaju cjelodnevnu nastavu olakšat će se sudjelovanje na tržištu rada. Zahvaljujući projektu jačat će se i kapaciteti Ministarstva znanosti i obrazovanja za proširenje sustava cjelodnevne nastave u cijeloj zemlji te provedbu ostalih potrebnih sektorskih reformi.
„Ovim Projektom Svjetska banka pružit će kvalitetnu i učinkovitu osnovu i podršku za reformu koja je potrebna za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti te osiguranje jednakih mogućnosti u sektoru obrazovanja. Time će pridonijeti mobilizaciji dodatnih EU sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost što će omogućiti uvođenje modela cjelodnevne nastave na nacionalnoj razini te druge planirane reforme u sektoru obrazovanja. Potrebno je istaknuti da će provedba reformi u sektoru obrazovanja doprinijeti rastu gospodarstva i to kroz unapređenje vještina ostvarenih zahvaljujući boljim ishodima učenja, povećano sudjelovanje roditelja na tržištu rada (posebno majki), smanjenje stope siromaštva, i bolju iskorištenost EU sredstava”, rekao je Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske.
Hrvatska se obvezala provesti temeljite reforme, opisane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026., kako bi modernizirala obrazovni sustav i otklonila poteškoće u učenju koje su se dodatno pogoršale zbog pandemije bolesti COVID-19 i dva velika potresa koja su Hrvatsku pogodila 2020.
„Projekt uvođenja cjelodnevne nastave imat će velik utjecaj na hrvatsko društvo. Svako dijete u Hrvatskoj imat će jednake mogućnosti obrazovanja, kako je predviđeno našim Ustavom. Uvođenjem većeg broja sati nastave i rješavanjem zadaće u školi smanjit će se opterećenje za roditelje. Zahvaljujući ovoj reformi poboljšat će se obiteljski život i smanjiti stres”, naglasio je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Projektom će se poduprijeti sustavna transformacija osnovnog školstva u Hrvatskoj. U okviru projekta osigurat će tehnička pomoć i infrastruktura potrebne za razvoj i uvođenje cjelodnevne nastave u 50 demonstracijskih škola. Zahvaljujući tako izgrađenim kapacitetima nadležna tijela moći će model cjelodnevne nastave uvesti u cijeloj zemlji. Izravni korisnici projekta bit će, među ostalima, 32 500 učenika, njihovi roditelji te nastavno i administrativno osoblje.
„Radujemo se uspješnoj provedbi ovog značajnog projekta koji će u konačnici koristiti cjelokupnom hrvatskom društvu jer će se poboljšati ishodi učenja te povećati sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost”, rekao je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku. „Projekt se provodi u ključnoj fazi transformacije hrvatskog obrazovnog sustava te će znatno unaprijediti mogućnosti obrazovanja sadašnjih i budućih generacija učenika, osobito onih u nepovoljnom položaju i ranjivih skupina.”
Svjetska banka iskoristit će i svoje stručno znanje stečeno provedbom složenih obrazovnih reformi u cijelom svijetu kako bi pomogla poboljšati strateško planiranje i upravljanje mrežom škola. U okviru projekta podržat će se i izrada novih infrastrukturnih standarda za hrvatske škole, koji će uključivati i otpornost zgrada na potrese te primjere najbolje prakse povezane sa standardima OECD-a i EU-a u području klimatskih promjena, okoliša i energetske učinkovitosti, što će pridonijeti ostvarivanju europskog zelenog plana.
Svjetska banka surađuje s Republikom Hrvatskom više od 28 godina. U tom razdoblju Banka je podržala više od 50 projekata u vrijednosti od gotovo 5 milijardi USD, izradila brojne studije i pružila tehničku pomoć u jačanju institucija i izradi politika i strategija. Trenutačni program Banke usmjeren je na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica bolesti COVID-19, obnovu nakon potresa, promet, pravosuđe, inovacije, poslovno okruženje, upravljanje zemljištem, kružno gospodarstvo, znanost i tehnologiju te gospodarski razvoj Panonske Hrvatske.