Od prijedloga do zakona
Postupak donošenja zakona, drugih propisa i akata uređen je Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, br.
140/09), Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske i Poslovnikom Hrvatskog sabora.
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata pruža smjernice za učinkovito savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela državne uprave.
Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, br.
154/11,
121/12,
7/13,
61/15,
99/16 i
57/17)
detaljno je propisan sadržaj i postupanje vezano uz nacrte prijedloga zakona koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru.
Sukladno Poslovniku Vlade stručni nositelj izrade propisa dužan je prijedlog propisa nakon pribavljenih mišljenja mjerodavnih ministarstava i ostalih nadležnih tijela, zajedno sa izvješćem o provedenom savjetovanju dostaviti Glavnom tajništvu Vlade radi njegova raspravljanja na stalnim radnim tijelima Vlade (koordinacije i odbori), a potom raspravljanja i usvajanja na sjednici Vlade, te upućivanja Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.
Poslovnikom Hrvatskog Sabora (Narodne novine, br.
81/13,
113/16 i
69/17)
propisan je daljnji postupak s prijedlogom zakona.
Postupak donošenja uvijek započinje prijedlogom propisa koji predlagatelj dostavlja predsjedniku Sabora, a koji zatim upućuje primljeni prijedlog predsjednicima svih radnih tijela, zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj. Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.
Rasprava o prijedlogu zakona provodi se u dva čitanja, a drugo čitanje smatra se i raspravom o konačnom prijedlogu zakona. U slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona, provodi se i treće čitanje.
Postupak donošenja zakona je dugotrajan, no zainteresirana javnost tokom cjelokupnog postupka ima aktivnu ulogu, a posebice u najranijoj fazi prilikom izrade nacrta prijedloga zakona te može izravno utjecati na sadržaj pravnih normi.
Procjena učinaka propisa
Procjena učinaka propisa postupak je pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog zakonskog rješenja ili za poduzimanje drugih aktivnosti i mjera.
Koordinatori za procjenu učinka propisa u Ministarstvu financije:
Plan zakonodavnih aktivnosti
Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 10. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, br.
44/17) donosila je Planove zakonodavnih aktivnosti (dalje u tekstu: Plan), na prijedlog Ureda za zakonodavstvo za godine od 2018. do 2024. godine.
Zakon o procjeni učinaka propisa stavljen je van snage Zakonom o instrumentima politike boljih propisa (Narodne novine, br.
155/23).
Plan sadrži:
- naznaku nacrta prijedloga zakona za koje treba provesti procjenu učinaka propisa,
- naznaku nacrta prijedloga zakona kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije,
- ako je potrebno, naznaku nacrta prijedloga zakona sadržanih u programskim i drugim aktima planiranja Vlade Republike Hrvatske.
U osnovi, ovo je planski dokument koji obuhvaća nacrte prijedloga zakona koji će se uputiti Vladi Republike Hrvatske tijekom kalendarske godine. Podaci koji čine Plan iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima, a donosi se u zadnjem tromjesečju tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu. Podaci se iskazuju se po aktivnostima planiranim u tromjesečnim razdobljima. Više na:
https://zakonodavstvo.gov.hr/godisnji-plan-normativnih-aktivnosti/229
E-savjetovanje
Savjetovanje i uključivanje javnosti u postupak donošenja propisa provodi se u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz određenu javnu politiku s ciljem podizanja razine razumijevanja i prihvaćanja ciljeva politike, ali i uočavanja slabosti i negativnih učinaka javne politike koje treba na vrijeme otkloniti.
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br.
25/13) propisano je da su tijela javne vlasti dužna objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti čime se Republika Hrvatska pridružuje skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja novih zakona, drugih propisa i akata.
U travnju 2015. godine uspostavljen je Središnji državni portal „e-Savjetovanja“ koji predstavlja novi korak u razvoju procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te omogućuje objedinjavanje svih otvorenih savjetovanja na jednom mjestu, brzu i jednostavnu pretragu otvorenih savjetovanja te učinkovito zagovaranje svih zainteresiranih društvenih skupina i pojedinaca u procesu oblikovanja javnih politika.
Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj:
85/15), kroz odredbe članka 11., uspostavljen je zakonodavni okvir za korištenje sustava e-Savjetovanja.
Također su izmijenjene odredbe o objavi Izvješća o provedenom savjetovanju koja su javnosti također dostupna putem portala e-Savjetovanja.
Sudjelovanje u javnim savjetovanjima
Aplikacija e-Savjetovanja omogućuje svima zainteresiranima
pregled otvorenih javnih savjetovanja Ministarstva financija, kao i aktivno sudjelovanje u njima.
Koordinator za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Ministarstva financija:
Sanja Bach
e-mail:glasnogovornica@mfin.hr
