Autori su Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine i irski ministar za javnu potrošnju, provedbu nacionalnog plana razvoja i reformu i Marko Primorac, ministar financija Republike Hrvatske
Hrvatska je 1. siječnja postala 20. država članica EU-a koja je uvela euro i time započela novo poglavlje u svojoj povijesti.
To je važan dan za građane i građanke Hrvatske, kao i za sve nas u Europi.
Hrvatska je postala dvadeseta članica u nešto više od 20 godina postojanja eura, a njezino je pristupanje pravodoban podsjetnik na temeljne vrijednosti koje nas ujedinjuju, zajednički cilj kojem stremimo i zajednička nastojanja koja nas čine širom i snažnijom unijom. Usred sve veće nesigurnosti, nestabilnog geopolitičkog okružja i gospodarskih izgleda koji nose izazove te u sjeni neopravdanog i okrutnog rata koji bjesni na našim granicama, postignuće Hrvatske pruža nam predah i, prije svega, nadu.
Hrvatska se pridružuje europodručju i schengenskom području samo deset godina nakon što je postala članicom Europske unije i jedva tri desetljeća nakon što je postala neovisna zemlja. Hrvatska je u rekordnom vremenu ostvarila velik napredak. Sada je među gospodarstvima s najbržim rastom u Europi, znatno iznad prosjeka EU-a, i među gospodarstvima s jačim predviđanjima rasta za ovu godinu.
Članstvo u europodručju donijet će brojne konkretne koristi hrvatskim građanima i poduzećima. Zahvaljujući euru građani mogu lakše i sigurnije putovati, raditi ili studirati diljem europodručja. To je osobito dobra vijest za hrvatski turistički sektor koji raste i čini oko petinu BDP-a te zemlje. Članstvom u europodručju ulaganja u Hrvatsku bit će jednostavnija i privlačnija jer će se ukloniti troškovi zbog razlika u deviznom tečaju i s njima povezani rizici, a time i smanjiti prepreke za poduzeća. Time će se osigurati i niže kamatne stope i općenito veća financijska stabilnost. Dugoročno, zajednička valuta doprinijet će otpornosti gospodarstva i višem životnom standardu.
Hrvatska je naporno radila na postizanju gospodarske konvergencije potrebne za uvođenje eura. Zemlja je provela dalekosežne gospodarske reforme i reforme upravljanja, smanjila inflaciju i provodila dobre politike javne potrošnje. Hrvatski bankovni sektor usto je poduzeo korake kako bi se toj zemlji omogućilo da se pridruži bankovnoj uniji.
Unatoč izazovima uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19 i razornim potresima, hrvatski trud i odlučnost isplatili su se. U ljetu 2022. institucije EU-a te ministri i ministrice financija zaključili su da je hrvatsko gospodarstvo spremno za uvođenje eura.
Hrvatska se kao članica europodručja pridružuje i Europskom stabilizacijskom mehanizmu te će od sada biti članica Upravnog vijeća Europske središnje banke. Radujemo se suradnji na mjesečnim sastancima Euroskupine, na kojima se okupljaju ministri i ministrice financija europodručja kako bi raspravljali o pitanjima povezanima s našom zajedničkom valutom.
Hrvatska se u teškim vremenima pridružuje europodručju. Iako trenutačne geopolitičke okolnosti, visoke cijene energije i inflacija različito utječu na naša gospodarstva, svi se suočavamo s visokim stupnjem nesigurnosti i sličnim izazovima. Predviđa se usporavanje naših gospodarstava u nadolazećim mjesecima.
Ipak, trebali bismo biti optimistični. Gospodarski rast u europodručju u prvoj polovini prošle godine [2022.] bio je veći od očekivanog, a tržišta rada pokazala su iznimnu otpornost. Imamo i plan oporavka u vrijednosti od 750 milijardi eura, kojim se vladama pomaže u financiranju reformi i ulaganja kojima se potiče rast. Osim toga, bliskom koordinacijom naših gospodarskih i fiskalnih politika možemo pomoći u prevladavanju poteškoća s kojima se danas suočavamo.
Koordinacija ekonomskih politika bit će jedna od najvažnijih rasprava u Euroskupini u nadolazećim mjesecima, no pred ministrima i ministricama financija europodručja ove su godine i drugi projekti i zadaće. Između ostaloga razmotrit ćemo jačanje temelja ekonomske i monetarne unije preispitivanjem zajedničkih proračunskih pravila i daljnjim radom na bankovnoj uniji. U tijeku je i rad na digitalnom euru uz potporu ESB-a kako bi se osiguralo da naša valuta može odgovarati na buduće potrebe.
Moramo misliti i na budućnost te iskoristiti prilike koje proizlaze iz nove geopolitičke stvarnosti. Budući da rat drastično ubrzava našu energetsku tranziciju, moramo udružiti napore i resurse kako bismo osigurali da EU postane globalni predvodnik u području energije iz obnovljivih izvora, a euro valuta niskougljične budućnosti.
Euro je dokaz onoga što možemo postići zajedničkim radom. Upotrebom zajedničke valute neizbježno dijelimo ciljeve i usklađujemo politike. Prednosti europske integracije nadilaze gospodarske koristi: naša snaga leži u jedinstvu naše svrhe, našoj predanosti zajedničkoj europskoj budućnosti i našim neodvojivim vezama. Slavni izumitelj Nikola Tesla, čija slika krasi neke od hrvatskih kovanica eura, na posebno je prikladan i poetski način opisao poveznice koje zbližavaju europske narode: „Iako imamo slobodu da mislimo i djelujemo, mi se držimo zajedno, poput zvijezda na nebeskom svodu, nerazdvojnim vezama. Te se veze ne mogu vidjeti, ali ih možemo osjetiti.”
Bez obzira na izazove koji joj predstoje, Europa će pronaći zajednička rješenja. A Hrvatska će više nego ikad biti njihov dio.
Pisane vijesti
