AIIB

Azijska infrastrukturna investicijska banka (engl. Asian Infrastructure Investment Bank - AIIB), sa sjedištem u Pekingu (Narodna Republika Kina), nova je međunarodna razvojna banka osnovana 2015. godine na inicijativu Vlade Narodne Republike Kine. Svrha Banke je poticanje održivog gospodarskog razvoja, stvaranje bogatstva i poboljšanje infrastrukturne povezanosti na geografskom području Azije i Oceanije (prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda), ulaganjem u infrastrukturu i druge proizvodne sektore. Dodatno, Banka promiče regionalnu suradnju i partnerstva u rješavanju razvojnih izazova, usko surađujući s drugim multilateralnim i bilateralnim razvojnim institucijama. Između ostaloga, a u tom kontekstu, Banci je dodijeljen status stalnog promatrača pri Općoj skupštini te Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a. Banka je operativna od siječnja 2016., a njen temeljni kapital iznosi 100 mlrd USD, raspodijeljeno na 1 milijun dionica, svaka vrijednosti 100 tisuća USD: 20% kapitala se uplaćuje, dok ostatak čini kapital na poziv. 85% uplate u kapital priznaje se kao službena razvojna pomoć. Na kraju 2022. godine imovina AIIB-a vrijedila je 47,4 mlrd USD. Od sredine 2017. godine, prema ocjeni vodećih rejting agencija (S&P/Moody’s/Fitch) Banka nosi AAA/Aaa rejting stabilnog izgleda. AIIB-ov moto glasi: Lean (učinkovito upravljanje i visoko kvalificirano osoblje), Clean (visoki etički standardi i nulta tolerancija na korupciju) and Green (institucija izgrađena na poštivanju okoliša).
 
Osnivački akt Banke (Statut) inicijalno je prihvatilo 57 država, podijeljenih u dvije grupe: regionalne članice - za koje je statutarno predviđeno sveukupno najmanje 75% kapitala i neregionalne članice - ostale države koje mogu činiti do 25% kapitala. Od osnivanja, AIIB je odobrio članstvo za sveukupno 109 država (52 regionalne i 57 neregionalnih), od čega su prema stanju na kraju studenoga 2023. godine 93 punopravne članice (47 regionalnih i 46 neregionalnih), a 16 država (5 regionalnih i 11 neregionalnih) je u postupku ispunjenja uvjeta za punopravno članstvo. Navedeno Banku svrstava u sam vrh međunarodnih financijskih institucija, odmah iza Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Po glasačkoj snazi najjače su sljedeće članice: Kina (26,57%), Indija (7,60%), Rusija (5,97%), Njemačka (4,16%) i Južna Koreja (3,49%). Među punopravnim članicama je ukupno 20 država članica Europske Unije: DE, FR, IT, ES, NL, PL, SE, AT, DK, FI, GR, BE, RO, IE, LU, PT, HU, MT, HR (kao neregionalne članice) i CY (kao regionalna). Od G7, odnosno G20 država, članice AIIB-a nisu SAD, Japan i Meksiko.
 
Upravljačku strukturu AIIB-a čine:
 
  • Odbor guvernera kao najviše tijelo, u kojem su zastupljene sve države članice. Guverner za RH je ministar financija, g. Marko Primorac, a kao zamjenik guvernera imenovan je državni tajnik u MFIN, g. Stipe Župan.
    • Odbor direktora (nerezidentni): 9 direktora na čelu je regionalnih konstituenci, a 3 su na čelu  neregionalnih konstituenci. RH se nalazi u konstituenci država članica europodručja: AT, BE, CY, FI, FR, DE, GR, IE, IT, LU, MT, NL, PT i ES. Direktor konstituence je g. Fabrizio Costa.
  • Predsjednik AIIB-a je g. Jin Liquin (5-god mandat od 28. srpnja 2020.).
 
Prema Korporativnoj strategiji Banke za razdoblje 2021. - 2030., misija Banke definirana je kao „financiranje infrastrukture za budućnost“ (engl. Infrastructure for Tomorrow - I4T). Sva ulaganja Banke u infrastrukturu i druge proizvodne sektore trebaju dodavati vrijednost i biti usklađena s barem jednim od sljedeća četiri tematska prioriteta:
  • zelena infrastruktura
  • povezivanje i regionalna suradnja
  • tehnološki osposobljena infrastruktura i
  • mobilizacija privatnog kapitala.
Navedenom strategijom postavljeni su sljedeći ciljevi:
  1. do 2025. financiranje klimatskih promjena treba činiti 50% odobrenih ulaganja;
  2. do 2030. 50% projekata koje će Banka podržati treba se odnositi na privatni sektor
  3. 25% do 30% projekata treba se odnositi na područje prekogranične povezanosti.
 
Operacije Banke usmjerene su prvenstveno na regiju Azije - najveću i najbrže rastuću regiju u svijetu, koja predstavlja čak 45% svjetskog gospodarstva i 60% svjetskog stanovništva. Od osnivanja pa do kraja studenoga 2023., Banka je odobrila oko 47 mlrd USD za 243 projekta u 36 članica. Dosadašnja ulaganja Banke odnosila su se na: sektor energetike (22%); sektor prometa (17%); višesektorske projekte (15%); jačanje gospodarske otpornosti - Instrument za odgovor na krizu uslijed/nakon COVID-19 pandemije (CRF; engl. COVID-19 Crisis Response Facility) (11%); jačanje sektora zdravstva - CRF (9%); jačanje financijskih institucija/ likvidnosti - CRF (7%); vodni sektor (7%), itd. Iako su AIIB-ov prioritet investicije u regiju, Banka može investirati i na teritoriju neregionalnih članica te iznimno (uz posebnu odluku Odbora guvernera) na području ne-članica. Međutim, statutarni uvjet je da investicije Banke na teritoriju koji nije dio regije moraju imati i značajan učinak na regiju, u smislu poticanja njenog gospodarskog razvoja i stvaranja bogatstva ili poboljšavanja infrastrukturne povezanosti u regiji. AIIB također naglašava da će operacije u neregionalnim članicama uglavnom biti izvršene u suradnji s, i pod vodstvom, partnerske međunarodne razvojne institucije. Temeljem odluke iz srpnja 2022., u travnju 2023. godine AIIB je s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (inače državom osnivačicom) potpisao ugovor o otvaranju prvog inozemnog ureda AIIB-a i to u Abu Dhabiju. Ured će djelovati kao privremeni operativni hub, odnosno platforma za upravljanje rastućim portfeljem AIIB-a, približivši se globalnim financijskim središtima i povezujući se s međunarodnim infrastrukturnim ekosustavom, što je važno za održavanje zamaha rasta AIIB-a.
 
Prema Godišnjem izvješću za 2022. godinu, AIIB je odobrio 42 projekta u 16 članica (36 projekata u regiji, 3 izvan te 3 višedržavna), odnosno ulaganja vrijedna 6,81 mlrd USD, od čega 4,95 mlrd USD za javni sektor i 1,86 mlrd USD za privatni. Od odobrenih ulaganja, zajmovi javnom sektoru za redovne operacije iznosili su 2,6 mlrd USD; 2,5 mlrd USD odobreno je u okviru CRF; 1 mlrd USD  iznosili su zajmovi privatnom sektoru; a 665 mil USD činila su ulaganja u vlasničku glavnicu. Vezano uz ispunjenje ciljeva Korporativne strategije:
  • financiranje klimatskih promjena iznosilo je 2,39 mlrd USD ili 56% ukupno odobrenog redovnog financiranja (bez CRF), premašivši cilj za 2025. godinu; od toga, projekti ublažavanja klimatskih promjena činili su 81%, dok je preostalih 19% financiranje adaptacije;
  • financiranje privatnog sektora iznosilo je 1,69 mlrd USD ili 39% ukupno odobrenog redovnog financiranja, što je značajno povećanje u odnosu na 26% u 2021. godini, a kroz ulaganja u fondove privatnog kapitala, zajmove i projekte posredničkog financiranja ukupno je mobilizirano 2,4 mlrd USD privatnog kapitala;
  • zbog nestabilnog vanjskog okruženja, financiranje za projekte prekograničnog povezivanja smanjilo se za 20% u odnosu na prethodnu godinu te je iznosilo 550 mil USD ili 13% ukupno odobrenog redovnog volumena financiranja.
Tematski prioriteti zastupljeni kroz odobrene projekte: 90% projekata bilo je usklađeno s prioritetom „zelena infrastruktura“, 48% s „tehnološki omogućena infrastruktura“, 29% s „povezivanje i regionalna suradnja, a 45% projekata bilo je u skladu s prioritetom „mobilizacija privatnog kapitala“. 
 
Članstvo Republike Hrvatske u AIIB-u
 
Vlada RH donijela je 4. travnja 2019. godine zaključak kojim se iskazuje interes za ostvarivanjem članstva RH u AIIB-u. Ispunivši uvjete za članstvo u AIIB-u, RH je 17. prosinca 2021. godine postala 88. punopravna članica Banke, stekavši udio u kapitalu od 0.0052% (ukupni kapital iznosi 5 mil USD, od čega se 1 mil USD uplaćuje, a 4 mil USD je vrijednost kapitala na poziv - potencijalne obveze RH). Prema statusu na kraju studenoga 2023., temeljem udjela u kapitalu AIIB-a Hrvatska danas ostvaruje 1506 glasova, o