Zakon o reviziji (Narodne novine, br.
127/17. i
27/24.) stupio je na snagu 1. siječnja 2018. i uređuje:
- obavljanje revizorskih usluga
- osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga
- uvjete za obavljanje revizorskih usluga
- izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga
- vođenje registara
- revizijski odbor
- sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga
- nadzor nad drugim subjektima nadzora
- Hrvatsku revizorsku komoru te
- nadležno tijelo - Ministarstvo financija i njegove ovlasti.
Zakon o reviziji donesen je prvenstveno zbog provedbe revizorske reforme na razini Europske unije. Cilj reforme bio je povećati vjerodostojnost godišnjih financijskih izvještaja, s naglaskom na godišnje financijske izvještaje subjekata od javnog interesa. Naime, napori za harmonizacijom i strožim javnim nadzorom subjekata od javnog interesa opravdano su se pojačali nakon svjetske financijske krize 2008., radi čega je revizorska reforma na razini Europske unije rezultirala donošenjem Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (dalje u tekstu: Direktiva 2014/56/EU) , kao dio horizontalne reforme usmjerene na sve obveznike revizije i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014) kao dio vertikalne reforme, odnosno reforme usmjerene na subjekte od javnog interesa.
Budući da kvalitetna zakonska revizije doprinosi urednom funkcioniranju tržišta kroz jačanje cjelovitosti i učinkovitosti godišnjih financijskih izvještaja, a uzimajući u obzir kako se široka zajednica osoba i poduzetnika oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora i revizorskog društva, za koje se stoga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju, razumljivo je da su promjene obuhvatile i revizijsku profesiju. U tom smislu najvažnija područja reforme obuhvaćena Direktivom 2014/56/EU i Uredbom (EU) br. 537/2014 su:
- uvođenje strožih zahtjeva za neovisnošću kroz poboljšanje organizacijskih zahtjeva revizorskih društava
- unaprjeđenje revizorskog izvješća kako bi postalo informativnije za ulagače pružajući im relevantne informacije o revidiranom društvu izvan standardnog mišljenja o godišnjim financijskim izvještajima,
- stroži zahtjevi za reviziju subjekata od javnog interesa,
- povećanje uloge revizijskog odbora,
- jačanje javnog nadzora i
- uspostava učinkovitijeg sustava sankcioniranja.
Direktiva 2014/56/EU i Uredba (EU) br. 537/2014 prenesene su u Zakon o reviziji čime je provedena reforma i reorganizacija sustava revizije. Ministarstvo financija (točnije
Samostalni sektor za nadzor revizije) postalo je nadležno tijelo za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. Odbor za javni nadzor revizije prestao je sa svojim radom, dok Hrvatska revizorska komora nema više nadzornu ulogu, ali ima određene javne ovlasti (prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, organiziranje i provođenje revizorskog ispita i dr.).
Obveznici revizije
Obveznici revizije godišnjih financijskih izvještaja propisani su
Zakonom o računovodstvu. Prema odredbama Zakona o računovodstvu obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji:
- subjekata od javnog interesa
- velikih i srednjih poduzetnika koji nisu subjekti od javnog interesa
- poduzetnika koji su matična društva velikih i srednjih grupa
- dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornosti čiji pojedinačni odnosno konsolidirani podatci prelaze pokazatelje u barem dva od tri sljedeća kriterija:
- - iznos ukupne aktive 1.990.842,13 eura
- - iznos prihoda 3.981.684,25 eura
- - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.
- poduzetnika koji su podnijeli zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.
- poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovana društva.