Dana 26. srpnja 2024. Izvršni odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) zaključio je konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom.
Gospodarstvo je ostvarilo dobre rezultate unatoč uzastopnim vanjskim šokovima. Impresivan postpandemijski rast u 2021. i 2022. usporio se na 3,1 posto u 2023., ostajući i dalje među najvišima u europodručju. Inflacija se znatno usporila od početka 2023., ali i dalje je viša od prosjeka u europodručju zbog povišene inflacije cijena hrane i usluga u uvjetima nedostatka radne snage na tržištu rada. Fiskalni saldo se pogoršao, zabilježivši manjak od 0,7 posto BDP-a u 2023., a zahvaljujući snažnom rastu nominalnog BDP-a javni dug smanjio se dodatno na 63 posto BDP-a. Financijski sektor dobro je podnio nedavno pooštravanje monetarne politike, uz visoke razine kapitala i visoku likvidnost banaka. Članovi Misije MMF-a predviđaju nastavak snažnog rasta po stopi od 3,4 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., ponajviše potaknutog jačanjem realnog dohotka kućanstava i ulaganjima podržanim sredstvima iz fondova EU-a. Inflacija je ustrajnija, pod utjecajem snažnog rasta plaća, i očekuje se da će se postupno vratiti na razinu od približno 2 posto krajem 2025.
Rizici za te prognoze uglavnom su uravnoteženi. Negativni rizici za rast uključuju intenziviranje regionalnih sukoba, kolebljivost cijena roba i globalnu ili regionalnu recesiju. Bržom provedbom strukturnih reformi mogli bi se povećati stvarni rast i potencijalni rast, koji je ograničen zbog slabe produktivnosti i manjkova radne snage na tržištu rada. Šokovi na strani ponude mogli bi utjecati na inflaciju u oba smjera. Rast plaća viši od očekivanja rizik je koji bi mogao povećati inflaciju, a otvorenost Hrvatske mogla bi biti čimbenik koji ublažava taj rizik.
Ocjena Izvršnog odbora[1]
Izvršni direktori pohvalili su znatan napredak koji je Hrvatska postigla u sustizanju naprednijih usporedivih europskih zemalja. Direktori su naveli da izgledi za rast ostaju povoljni, uz potporu dinamične domaće potražnje, i da se očekuje nastavak dezinflacije, iako postupan. S obzirom na vanjske i domaće rizike za te izglede, potiču hrvatske vlasti da se usredotoče na stvaranje zaštitnih slojeva, očuvanje financijske stabilnosti i nastavak provedbe strukturnih reformi radi rješavanja manjkova radne snage, poboljšanja produktivnosti i povećanja potencijalnog rasta.
Direktori su naglasili da treba smanjiti fiskalni poticaj u 2024. i podržali su plan hrvatskih vlasti za znatno smanjenje manjka u 2025. i povratak na strukturni primarni saldo do 2027. Naglasili su da je potrebna razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom. Direktori smatraju da ima mjesta za proširenje porezne osnovice, među ostalim uvođenjem poreza na imovinu na temelju vrijednosti i ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma. Kad je riječ o potrošnji, naglasili su potrebu za racionaliziranjem mase plaća u javnom sektoru i osiguranjem održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. Direktori su također potaknuli hrvatske vlasti da pojačaju srednjoročni fiskalni okvir te da nastave poboljšavati upravljanje javnim ulaganjima i jačati korporativno upravljanje i upravljanje fiskalnim rizicima u poduzećima u državnom vlasništvu.
Direktori su pohvalili otpornost financijskog sustava, ali i naglasili da treba pomno pratiti kreditne rizike banaka i moguće gomilanje rizika u sektoru nekretnina. Složili su se da je visoka razina makrobonitetnih kapitalnih zahtjeva primjerena. Direktori su potaknuli hrvatske vlasti da nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano.
Direktori su naglasili važnost ambicioznih i sveobuhvatnih reformi za povećanje potencijalnog rasta, uz iskorištavanje prednosti ostvarenih napretkom u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preporučili su rješavanje manjkova radne snage koordiniranim politikama za poticanje participacije radne snage, poboljšanje mobilnosti radne snage te smanjenje nepodudarnosti vještina i neto emigracije. Revitaliziranje produktivnosti zahtijeva široko obuhvatne reforme za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, poboljšanje kvalitete institucija i proširenje mogućnosti financiranja inovacija. Direktori su potaknuli hrvatske vlasti da riješe pitanje priuštivosti stambenih nekretnina na održiv način, potičući ponudu stambenih nekretnina. Naglasili su potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije i održanjem zamaha u rješavanju nedostataka sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje.
Tablica 1. Hrvatska: Odabrani ekonomski pokazatelji 2019. - 2029.
| |
2019. |
2020. |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2029. |
| |
|
|
|
|
Prel. |
Projekcije |
| |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Proizvodnja, nezaposlenost i cijene |
(promj. u postotcima, god. prosjek, ako nije navedeno drugačije) |
| Rast realnog BDP-a |
3,4 |
-8,5 |
13,0 |
7,0 |
3,1 |
3,4 |
2,9 |
2,7 |
2,6 |
2,6 |
2,6 |
| Doprinosi: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Domaća potražnja |
3,5 |
-3,2 |
8,1 |
7,5 |
1,3 |
3,6 |
2,8 |
2,7 |
2,7 |
2,7 |
2,7 |
| Neto izvoz |
0,0 |
-5,3 |
5,0 |
-0,5 |
1,7 |
-0,2 |
0,1 |
0,1 |
0,0 |
-0,1 |
-0,1 |
| Stopa nezaposlenosti |
7,8 |
9,0 |
8,1 |
6,8 |
6,2 |
5,6 |
5,5 |
5,5 |
5,5 |
5,5 |
5,5 |
| Stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (prosj.) |
0,8 |
0,0 |
2,7 |
10,7 |
8,4 |
4,2 |
2,8 |
2,2 |
2,2 |
2,2 |
2,2 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Štednja i investicije |
(postotak BDP-a) |
| Domaće investicije |
22,4 |
23,8 |
22,6 |
26,7 |
22,0 |
21,5 |
21,4 |
22,0 |
22,7 |
23,3 |
23,7 |
| Domaća štednja |
24,9 |
22,9 |
23,6 |
24,0 |
23,1 |
23,1 |
22,2 |
22,2 |
22,8 |
23,3 |
23,6 |
| Država |
6,9 |
-2,0 |
1,8 |
4,7 |
4,1 |
3,2 |
3,3 |
3,4 |
3,1 |
3,2 |
3,3 |
| Ostali domaći sektori |
18,1 |
24,9 |
21,8 |
19,3 |
18,9 |
19,9 |
18,9 |
18,8 |
19,7 |
20,1 |
20,3 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Proračun opće države (definicija ESA 2010) |
|
| Prihodi opće države |
45,9 |
46,0 |
45,2 |
44,5 |
46,7 |
46,3 |
47,3 |
47,3 |
45,9 |
45,3 |
45,5 |
| Rashodi opće države |
43,6 |
53,3 |
47,7 |
44,4 |
47,4 |
48,7 |
49,1 |
48,8 |
47,3 |
46,6 |
46,7 |
| Saldo proračuna opće države |
2,3 |
-7,2 |
-2,5 |
0,1 |
-0,7 |
-2,4 |
-1,8 |
-1,5 |
-1,4 |
-1,3 |
-1,2 |
| Strukturni saldo 1/ |
2,2 |
-5,6 |
-3,2 |
-1,1 |
-1,7 |
-3,3 |
-2,4 |
-1,8 |
-1,5 |
-1,3 |
-1,2 |
| Strukturni primarni saldo |
4,2 |
-3,7 |
-1,9 |
0,1 |
-0,4 |
-1,9 |
-1,2 |
-0,6 |
0,0 |
0,1 |
0,0 |
| Strukturni primarni saldo bez neto bespovratnih sredstava iz fondova EU-a |
1,9 |
-7,6 |
-5,7 |
-3,1 |
-4,4 |
-4,6 |
-4,7 |
-4,4 |
-2,3 |
-1,6 |
-1,9 |
| Dug opće države 2/ |
70,4 |
86,1 |
77,5 |
67,8 |
63,0 |
59,7 |
58,4 |
57,5 |
56,7 |
55,9 |
55,0 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Platna bilanca |
(postotak BDP-a) |
| Saldo tekućih transakcija |
2,5 |
-1,0 |
1,0 |
-2,8 |
1,1 |
1,6 |
0,8 |
0,2 |
0,1 |
0,0 |
-0,1 |
| Kapitalne transakcije |
1,6 |
2,1 |
2,4 |
2,4 |
2,9 |
2,3 |
2,6 |
2,9 |
2,5 |
2,2 |
1,9 |
| Financijske transakcije |
-4,4 |
-1,0 |
-2,8 |
1,5 |
-1,6 |
-3,8 |
-3,4 |
-3,2 |
-2,6 |
-2,2 |
-1,9 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Dug i pričuve |
|
|
| Bruto međunarodne pričuve (u milijardama eura) |
18,6 |
18,9 |
25,0 |
27,9 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| MMF-ova metrika 3/ |
13,3 |
13,0 |
15,1 |
17,1 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| MMF-ova metrika (u postot.) 3/ |
139,5 |
146,1 |
165,9 |
163,4 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| U mjesecima uvoza roba i usluga (na osnovi razine u sljedećoj godini) |
7,8 |
9,3 |
9,8 |
7,5 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| Ukupan vanjski dug (postotak BDP-a)4/ |
73,4 |
81,0 |
80,3 |
72,9 |
83,7 |
77,5 |
73,0 |
69,2 |
66,2 |
63,5 |
61,0 |
| Ukupan vanjski dug bez udjela HNB-a (postotak BDP-a) |
71,2 |
79,3 |
74,2 |
66,7 |
57,9 |
53,6 |
50,4 |
47,8 |
45,8 |
44,0 |
42,4 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Novac i krediti |
(na kraju razdoblja, ako nije navedeno drugačije, promjena u postotcima) |
| Ukupna likvidna sredstva (M3) |
3,8 |
11,5 |
15,0 |
10,7 |
21,3 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| Potraživanja od drugih domaćih sektora 5/ |
2,6 |
3,3 |
2,6 |
10,0 |
7,7 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Kamatne stope |
|
|
| Prosj. kamatna st. na 12-mj. trezorske zapise (u kunama do 2023., a potom u eurima) |
0,1 |
0,1 |
0,0 |
0,1 |
3,1 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| Prinos na 10-godišnje državne obveznice |
0,7 |
0,6 |
0,1 |
2,8 |
3,7 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Tečaj |
|
| Realni efektivni tečaj (u postot. „negativan predznak” = aprecijacija) |
-1,3 |
-1,3 |
-0,1 |
0,2 |
3,5 |
… |
… |
… |
… |
… |
… |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Dodatne informacije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Nominalni BDP (u milijardama eura) |
55,3 |
51,0 |
58,9 |
68,4 |
76,5 |
82,5 |
87,7 |
92,3 |
96,8 |
101,5 |
106,5 |
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Izvori: Hrvatske vlasti i procjene članova Misije. Stopa nezaposlenosti na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku i Haver Analytics |
| 1/ Na osnovi pojednostavljenoga pristupa ciklički prilagođenom saldu, u postotcima potencijalnoga BDP-a. Obuhvaća jednokratne rashode povezane s paketom mjera za borbu protiv bolesti COVID-19 u 2020. i 2021. i energetskom krizom u razdoblju od 2022. do 2024. |
| 2/ Bruto dug kako je definiran u EU-u prema Sporazumu iz Maastrichta |
| 3/ MMF (2015.): „Assessing Reserve Adequacy-Specific Proposals”, IMF Policy Paper, Washington: Međunarodni monetarni fond |
| 4/ Zbog ulaska Republike Hrvatske u europodručje u siječnju 2023. povećan je bruto inozemni dug za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica u Eurosustavu. |
| 5/ Uključuje potraživanja od kućanstava i nefinancijskih društava |
Pisane vijesti
