CEB

Razvojna banka Vijeća Europe (engl. Council of Europe Development Bank - CEB), s glavnim sjedištem u Strasbourgu i administrativnim u Parizu, najstarija je međunarodna financijska institucija u Europi. Osnovana je 1956. godine na inicijativu Vijeća Europe (engl. Council of Europe), u to vrijeme kao Fond Vijeća Europe za preseljenje nacionalnih izbjeglica i prenapučenosti u Europi[1] (engl. The Council of Europe Resettlement Fund for National Refugees and Over-Population in Europe) potpisivanjem sporazuma između osam država članica Vijeća Europe (Belgija, Francuska, Grčka, Island, Italija, Luksemburg, Njemačka i Turska). Naime, ciljevi osnivanja ove institucije bili su rješavanje socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranata u europskim državama nakon II. svjetskog rata te jačanje socijalne kohezije. Obzirom na proširenje područja djelovanja u odnosu na vrijeme osnivanja, kao i nove operativne metode, u studenome 1999. godine Fond je promijenio naziv u Razvojna banka Vijeća Europe.
 
Glavni cilj djelovanja CEB-a danas promicanje je načela Vijeća Europe, odnosno promicanje socijalne kohezije u Europ. CEB je aktivan u sektorima zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, administrativne i pravosudne infrastrukture, povijesne i kulturne baštine, socijalnog i pristupačnog stanovanja, urbanog ruralnog i regionalnog razvoja, prirodnih ili ekoloških katastrofa, zaštite okoliša, financiranja mikro, malog i srednjeg poduzetništva i mikrofinanciranja. Tri međusektorske teme bitne su za način na koji se aktivnosti CEB-a osmišljavaju i provode u svim sektorima, a to su: klimatske aktivnosti, rodna ravnopravnost i digitalizacija. Poseban mandat CEB-a je podupiranje projekata tzv. ciljane skupine zemalja (engl. Target Group Countries), koju čine 23 članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Estonija, Gruzija, Hrvatska, Kosovo, Latvija, Litva, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Malta, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Turska i Ukrajina.
 
CEB posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 43 zemlje članice, a najveću glasačku snagu imaju Francuska, Italija i Njemačka (s po 16,41%), Španjolska (10,71%) i Turska (6,96%). Ukupni upisani kapital Banke iznosi 5,58 mlrd EUR, od čega je 624,28 mil EUR (11,19%) uplaćeno, a ostatak predstavlja kapital na poziv. Krajem 2022. godine, Upravni odbor CEB-a donio je odluku o sedmom općem povećanju kapitala koje još nije efektivno. 18% uplate u kapital priznaje se kao službena razvojna pomoć. Prema stanju na 30. lipnja 2023., vlastita sredstva CEB-a iznosila su 8,42 mlrd EUR (od čega equity oko 3,46 mlrd EUR) a ukupna imovina 35,70 mlrd EUR. Prema ocjeni vodećih rejting agencija (S&P/Moody’s/Fitch) Banka nosi AAA/Aaa rejting stabilnog izgleda.
 
Organizaciju, upravljanje i nadzor CEB-om dijele sljedeća tijela:
 

• Upravni odbor je najviše tijelo, a čine ga predstavnici svih članica. Hrvatsku u Odboru predstavlja g. Toma Galli, stalni predstavnik RH pri Vijeću Europe u Strasbourgu, u svojstvu izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske.
• Upravno vijeće je nerezidentno tijelo koje izvršava zadaće povjerene mu prema odlukama Upravnog odbora i čine ga također predstavnici svih članica. Predstavnik RH u Vijeću je g. Stipe Župan, državni tajnik u MFIN.
• Guverner je pravni predstavnik CEB-a odgovoran Vijeću. Aktualni guverner je g. Carlo Monticelli, (5-god mandat od 18. prosinca 2021.).
• Odbor za reviziju čine tri člana i posebni savjetnik, iz zemalja članica, a sastav se određuje temeljem rotacijskog sporazuma kojeg utvrđuje Upravni odbor. RH je svog predstavnika kao člana u ovom odboru imala u razdoblju 2014. - 2017.

 
Prema godišnjem izvješću za 2022., odobreno je 4,2 mlrd EUR novih zajmova za 36 projekata u 16 članica. Od toga, 1,3 mlrd EUR (31%) bile su namijenjene projektima povezanim s ukrajinskom krizom. Ujedno, CEB je bio prva međunarodna financijska institucija koja je podržala napore i hitne mjere u zbrinjavanju unesrećenog stanovništva u bijegu iz Ukrajine. U kontekstu krize, na zajedničkom zasjedanju upravnih tijela CEB-a održanom u srpnju donijeta je odluka o financijskim uvjetima za pristupanje Ukrajine Banci, kao i da će se sve obveze u tom smislu (60 mil EUR) podmiriti na teret rezervi Banke, oslobodivši Ukrajinu u od bilo kakvih efektivnih uplata za učlanjenje.
 
Krajem 2022. CEB je usvojio novi Razvojni plan za petogodišnje razdoblje 2023. - 2027. kojim je utvrđen i put za prve investicije Banke u Ukrajini i nastavak podrške socijalnim potrebama diljem Europe. Sektori na koje će Banka biti posebno usmjerena uključivat će: zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, socijalno i pristupačno stanovanje, urbani, ruralni i regionalni razvoj, financiranje malih i srednjih poduzeća i mikrofinanciranje. Osim toga, aktivnosti CEB-a bit će usmjerene i na utjecaj klimatskog djelovanja, rodnu ravnopravnost i digitalnu tranziciju. Do kraja 2027. CEB se obvezuje pojačati svoj fokus na zemlje ciljane skupine, posebno tamo gdje su potrebe i dodana vrijednost CEB-a veća. Očekuje se da će u promatranom razdoblju CEB godišnje odobravati prosječno oko 4,3 mlrd EUR novih ulaganja te isplaćivati zajmoprimcima oko 3,9 mlrd EUR sredstava iz ugovorenih zajmova.
 
Članstvo Republike Hrvatske u CEB-u
 
Primitkom u punopravno članstvo Vijeća Europe 1996., RH je stekla pravo postati članicom CEB-a, što se i ostvarilo 24. lipnja 1997. godine. Od učlanjenja, RH je sudjelovala u svim povećanjima kapitala CEB-a koja su izvršena na teret rezervi Banke bez potrebe efektivnih uplata te danas posjeduje upisani kapital u iznosu od 21,38 mil EUR, temeljem kojeg ostvaruje 0,383% glasačkih prava. Od tog iznosa, 2,37 mil EUR predstavlja uplaćeni kapital, a 19 mil EUR čini kapital na poziv (potencijalna obveza RH). Vlada RH je u srpnju 2023. donijela odluku o sudjelovanju u sedmom povećanju kapitala CEB-a upisom ukupno 16,59 mil EUR novog kapitala, od čega je 4,68 mil EUR potrebno uplatiti, a 11,90 mil EUR predstavlja kapital na poziv. Po stupanju na snagu povećanja, upisani kapital RH iznosit će 37,96 mil EUR, od čega bi 7,06 mil EUR bio uplaćeni kapital, a 30,91 mil EUR kapital na poziv.
 
Od 1998. godine pa do kraja studenoga 2023., CEB je javne projekte u RH financirao zajmovima vrijednim 1,4 mlrd EUR, od čega 15 zajmova CEB-a izravno RH, sveukupnog iznosa 603 mil EUR, a 9 zajmova odobreno je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) uz državno jamstvo, u sveukupnom iznosu 793 mil EUR. Financirani su projekti obnove i izgradnje zdravstvene infrastrukture i škola, stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, obnove i revitalizacije kulturne baštine, izgradnje komunalne i društvene infrastrukture na otocima, financiranja vodno-komunalne infrastrukture, zaštite od poplava, podrška mjerama u RH povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, kao i poticanje razvoja mikro, malog i srednjeg poduzetništva te podrška otvaranju novih radnih mjesta i oporavak od potresa u RH. Svake godine, MFIN izvješćuje Vladu RH o stanju portfelja javnih projekata financiranih zajmovima CEB. Banka je odobrila i oko 24,6 mil EUR bespovratnih sredstava zakladnih računa kojima upravlja, a koja su između ostaloga korištena za subvencioniranje kamata nastalih povlačenjem pojedinih zajmova visoke socijalne vrijednosti i financiranje Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj.