Razvojna banka Vijeća Europe (eng. Council of Europe Development Bank1; CEB) s glavnim sjedištem u Strasbourgu i administrativnim u Parizu, najstarija je međunarodna financijska institucija u Europi, osnovana 1956. na inicijativu Vijeća Europe (eng. Council of Europe; VE). Ciljevi osnivanja ove institucije bili su rješavanje socijalnih problema izbjeglica, raseljenih osoba i migranata u europskim državama nakon II. svjetskog rata te jačanje socijalne kohezije. Danas, CEB posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 41 zemlje članice, koje su ujedno i članice VE, ali u odnosu na VE ima samostalni pravni status i financijsku autonomiju. Financiranje CEB-ovih aktivnosti ostvaruje se najvećim dijelom putem sredstava posuđenih na međunarodnim tržištima kapitala (pod vrlo povoljnim uvjetima, zahvaljujući Aa1/AA+2 rejtingu), temeljem vlastitih sredstava i rezervi. Slijedom šestog po redu općeg povećanja kapitala, izvršenog u 2012. godini, te nakon učlanjenja Kosova 2013. godine, ukupni upisani kapital CEB-a iznosi 5,47 milijardi eura, od čega je 612,42 milijuna eura uplaćeno, a 4,86 milijardi eura predstavlja kapital na poziv. Prema stanju na 31.12.2016.3, vlastita sredstva CEB-a iznosila su 7,67 milijardi eura (od čega je kapital (eng. equity) 2,81 milijardu eura), ukupna imovina 25,60 milijardi eura, a dobit 104,9 milijuna eura te je CEB zapošljavao 197 djelatnika. Tijekom 2016. godine, CEB je odobrio 3,45 milijardi eura zajmova.
Glavni cilj djelovanja CEB-a je promicanje načela VE, odnosno financiranje socijalnih projekata/programa u sljedećim područjima4: (a) jačanje socijalnih integracija (pomoć izbjeglicama, migrantima i raseljenima, socijalna stanogradnja za osobe s niskim prihodima, poboljšanje životnih uvjeta u urbanim i ruralnim područjima); (b) upravljanje okolišem (vezano uz prirodne i ekološke katastrofe, zaštitu okoliša te zaštitu i obnovu povijesne i kulturne baštine); (c) podrška javnoj infrastrukturi sa socijalnom namjenom (vezano uz projekte u sektoru zdravstva i obrazovanja, strukovne izobrazbe te infrastrukture javnih službi na području uprave i pravosuđa); (d) podrška mikro, malom i srednjem poduzetništvu, radi očuvanja i stvaranja održivih radnih mjesta. Poseban mandat CEB-a je podupiranje projekata tzv. ciljne skupine zemalja (eng. Target Group Countries5), koju čine 22 članice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Estonija, Gruzija, Kosovo, Latvija, Litva, Mađarska, BJR Makedonija, Malta, Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Turska i Hrvatska.
CEB je ujedno i manager dvaju (između ostalih6) značajnih fondova:
Krajem 2016. godine usvojen je Razvojni plan CEB-a za 2017. - 2019. Predlaže se fokusiranje na tri ključna sektora:
Tim planom predviđa se povećanje volumena novih zajmova sa 6,9 milijardi eura (prema Planu 2014. – 2016.; 2,3 milijarde eura/god) na 10,5 milijardi eura u razdoblju 2017. – 2019. (3,5 milijarde eura/god, pri čemu je već u 2016. godini volumen dosegnuo tu razinu). Povećanje volumena projicirano je temeljem potražnje za zajmovima tijekom 2016. godine u kontekstu migrantsko-izbjegličke krize, poglavito od strane Non-Target skupine zemalja. Također, CEB će nastojati izvršiti isplatu zajmova ciljnoj skupini zemalja u iznosu najmanje 1,1 milijardu eura/god, ovisno o potražnji te skupine.
Organizaciju, upravljanje i nadzor CEB-om dijele sljedeća tijela:
Članstvo Republike Hrvatske u CEB-u i međusobna suradnja
Primitkom u punopravno članstvo Vijeća Europe, 6. studenoga 1996. godine, RH je stekla pravo da postane članica ove institucije, što se i ostvarilo 24. srpnja 19977. Izravni odnosi RH s ovom institucijom uspostavljeni su početkom 1992., odnosno prije učlanjenja RH u VE. Vlada RH usmjerila je tada svoje aktivnosti na reguliranje odnosa8 i izgradnju što bolje suradnje imajući u vidu izuzetno velike socijalne potrebe prognanika, stradalnika rata i izbjeglica te obnovu i razvitak u ratu uništenih ili oštećenih privrednih, infrastrukturnih, kulturnih, stambenih i drugih objekata.
Upisani kapital RH u CEB-u iznosi 21,38 milijuna eura (od čega je 2,37 milijuna eura uplaćeni kapital, a ostatak je na poziv). Sudjelovanjem u kapitalu, RH ostvaruje 0,391% glasačke snage.
Od 1998., za financiranje javnih projekata u RH CEB je odobrio 19 zajmova:
a) 14 zajmova CEB-a izravno Republici Hrvatskoj, u sveukupnom iznosu 407 milijuna eura za financiranje: 4 projekta obnove zdravstvene infrastrukture i zdravstvenih ustanova, 3 projekta izgradnje i obnove škola, 2 projekta stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, 2 projekta obnove i revitalizacije kulturne baštine, 1 projekta izgradnje komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, 1 projekta financiranja vodno-komunalne infrastrukture i 1 projekta za zaštitu od poplava;
b) 5 ugovora o zajmovima CEB-a Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) uz državno jamstvo, u sveukupnom iznosu 248 milijuna eura, za financiranje kreditnih linija HBOR-a namijenjenih poticanju razvoja mikro, malog i srednjeg poduzetništva.
∑ sveukupni iznos zajmova (a+b) je 655 milijuna eura.
RH je i korisnica bespovratnih sredstava kojima upravlja CEB. Za financiranje provedbe Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (6 projekata i upravljanje istima), Republici Hrvatskoj odobreno je 14,4 milijuna eura. Također, RH koristi i bespovratna sredstva odobrena na teret CEB-ovog Zakladnog računa socijalne dividende (eng. Social Dividend Account), kojima se subvencioniraju kamate nastale povlačenjem sredstava pojedinih zajmova ugovorenih s CEB-om.
Napomene: