Predstavljena tri zakonska prijedloga za poboljšanje financijskog sustava

Prijedlozi su upućeni na javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanje, gdje zainteresirana javnost može dostaviti svoje primjedbe i prijedloge.

 

Državni tajnik Matej Bule istaknuo je kako je važeći Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak donesen 2006. godine te je do danas izmijenjen samo jednom, dok su se u međuvremenu značajno promijenili zakonodavni i institucionalni okviri, uključujući donošenje Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, Zakona o kreditnim institucijama i drugih relevantnih propisa. Cilj Nacrta prijedloga zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, s Konačnim prijedlogom zakona je osigurati koordinirano upravljanje Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) kao pravnom osobom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u njezinom stopostotnom vlasništvu, te uspostaviti pravnu osnovu za dokapitalizaciju radi jačanja njegove kreditne sposobnosti i otpornosti na krizne okolnosti. Time se dodatno osnažuje uloga HBOR-a u poticanju razvoja hrvatskog gospodarstva. Nacrtom prijedloga zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak jasno se definira pravni položaj, vlasnička struktura, ciljevi i zadaće HBOR-a kao posebne financijske institucije koja djeluje u javnom interesu i ne posluje radi ostvarivanja dobiti, već radi provedbe razvojnih i poticajnih politika države. Uvodi se i unaprijeđena struktura upravljanja, pri čemu Nadzorni odbor ima dvanaest članova od čega osam ministara Vlade Republike Hrvatske, tri zastupnika Hrvatskoga sabora i predsjednika Hrvatske gospodarske komore čime se osigurava veća razina transparentnosti, demokratskog legitimiteta i povezanosti s poslovnom zajednicom.

 

Također, Nacrtom prijedloga zakona Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak predviđa se povećanje temeljnog kapitala HBOR-a na 1,91 milijardu eura, uz mogućnost njegova daljnjeg povećanja odlukom Vlade Republike Hrvatske. Dio kapitala čine i sredstva osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, usmjerena na za podršku strateškim digitalnim i zelenim ulaganjima i ulaganjima za obranu i sigurnost čime se osigurava da kapital HBOR-a bude u funkciji provedbe razvojnih politika Hrvatske i usklađen s nacionalnim i europskim prioritetima.

 

Glavni razlog donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala jest daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije i to s tzv. Aktom o uvrštenju (engl. Listing Act) objavljenim 14. studenoga 2024. u Službenom listu EU, a koji obuhvaća: Uredbu (EU) 2024/2809, Direktivu (EU) 2024/2810 i Direktivu (EU) 2024/2811 kojim se izmijenjaju ključni pravni akti u području tržišta kapitala uključujući Uredbu o prospektu, Uredbu o zlouporabi tržišta, Direktivu o tržištima financijskih instrumenata te Uredbu o tržištima financijskih instrumenata. Akt o uvrštenju dio je šire inicijative jačanja Unije tržišta kapitala (Capital Markets Union), s ciljem povećanja konkurentnosti europskih tržišta i olakšavanja pristupa tržišnom financiranju. Nadalje, usklađuje se nacionalni okvir i s Direktivom (EU) 2024/2994 u dijelu koji se odnosi na bonitetni nadzor investicijskih društava, a poslove operatera Fonda za zaštitu ulagatelja predviđa se prenijeti na Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, radi jačanja zaštite ulagatelja i efikasnosti sustava.

 

Državni tajnik Bule je pojasnio kako se izmjene u području prospekta odnose na pojednostavljenje i fleksibilizaciju prospektne dokumentacije Izmjene Direktive i Uredbe o tržištima financijskih instrumenata usmjerene su na jačanje tržišta investicijskih istraživanja koje bi trebale omogućiti bolju informiranost ulagatelja te smanjenje informacijskih asimetrija osobito u odnosu na mala i srednja poduzeća; unaprjeđenje transparentnosti tržišta s ciljem poticanja veće homogenosti u objavama i učinkovitiju razmjena podataka među regulatorima i sudionicima tržišta te izmjene u odnosu na smanjenje regulatornog opterećenja s ciljem dodatnog pojednostavljenja obveza za izdavatelje i investicijska društva. Nadalje, uvode se obveze objave informacija o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa prilikom uvrštenja dionica za trgovanje, uz proširenje tih obveza i na društva čije su dionice uvrštene na uređenom tržištu. Time se povećava transparentnost strukture vlasništva i omogućuje ulagateljima donošenje informiranijih odluka o ulaganjima. Dodatno, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala dodatno se jača okvir za praćenje i upravljanje koncentracijskim rizikom investicijskih društava u odnosu na središnje druge ugovorne strane. Očekuje se da će provedba ovog Zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, osobito malih i srednjih, ubrzati i pojednostaviti postupke javnih ponuda i uvrštenja, unaprijediti transparentnost i zaštitu ulagatelja, osigurati veću pravnu sigurnost i usklađenost domaćeg tržišta kapitala pravnom stečevinom Europske unije te pridonijeti jačanju likvidnosti, učinkovitosti i međunarodne konkurentnosti hrvatskog tržišta kapitala. Dodatno, poslove operatera Fonda za zaštitu ulagatelja ubuduće će obavljati Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, čime će se ojačati zaštita ulagatelja, ubrzati namirenje njihovih tražbina i povećati povjerenje građana i sudionika tržišta u stabilnost hrvatskog tržišta kapitala.

 

 

Naposljetku, predstavljen je i Nacrt prijedloga Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, s Konačnim prijedlogom zakona s ciljem daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, tijekom 2024. provedena je opsežna reforma Uredbe EMIR kroz Uredbu (EU) 2024/2987 u cilju smanjenja financijskih rizika povezanih s prekomjernim oslanjanjem europskih tržišta na poravnanje izvedenica u središnjim drugim ugovornim stranama (CCP) iz trećih zemalja (npr. UK) te povećanja učinkovitosti i otpornosti tržišta poravnanja unutar EU s ciljem da se poravnanje izvedenica usmjeri natrag prema europskoj infrastrukturi te da se ojačaju nadzorni mehanizmi nad CCP-jevima i tržištem OTC izvedenica.

 

S obzirom na opsežnost izmjena i uvođenje niza novih instituta i obveza, Ministarstvo financija predlaže donošenje potpuno novog zakona koji će zamijeniti postojeći, radi veće pravne sigurnosti i jasnoće. Novim zakonom uvodi se obveza vođenja aktivnih računa i izvještavanja trgovinskim repozitorijima, čime se osigurava bolje praćenje transakcija i smanjenje rizika koncentracije. Određene financijske i nefinancijske tvrtke morat će dio svojih transakcija izvedenicama poravnati u središnjoj drugoj ugovornoj strani unutar Europske unije, čime se smanjuje ovisnost o infrastrukturi za poravnanje iz trećih zemalja. Omogućuje se i korištenje javnih jamstava i bankovnih garancija kao osiguranja za transakcije, što može smanjiti troškove poravnanja i olakšati sudjelovanje na tržištu izvedenica. Uvođenjem periodičnih penala i jasnije strukture prekršaja osigurava se brže otklanjanje nepravilnosti i učinkovitiji sustav sankcioniranja. Iako se Uredba EMIR na tržištu Hrvatske za sada vrlo malo primjenjuje i od strane HANFA-e i HNB-a ipak će imati u određenoj mjeri utjecaj na gospodarstvo i tržište. Tu se ističe obveza aktivnog računa jer će određene financijske i nefinancijske tvrtke morati dio svojih transakcija izvedenicama poravnati u CCP-u unutar Europske unije, čime se smanjuje ovisnost o infrastrukturnim sustavima iz trećih zemalja. Osigurava se širi pristup kolateralu jer se omogućuje korištenje javnih jamstava i bankovnih garancija kao osiguranja za transakcije, što može smanjiti troškove poravnanja i olakšati sudjelovanje na tržištu izvedenica, a uvođenjem periodičnih penala kojima se institucije potiču da u što kraćem roku isprave nepravilnosti, smanjuje se rizik za tržište te se uspostavlja učinkovitiji sustav sankcioniranja. Državni tajnik Bule je istaknuo kako će provedba ovog zakona doprinijeti većoj stabilnosti financijskog sustava, smanjenju rizika od poremećaja u financijskim uslugama te većoj transparentnosti financijskih tržišta, što u konačnici jača povjerenje građana i sudionika tržišta u cjelokupni financijski sustav.