Vlada je u svibnju najavila antiinflacijski paket koji uključuje određene promjene u oporezivanju paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu, uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća, kao i ukidanje poreza na dohodak od mirovina. Također, naveo je ministar Ćorić, tu je i nastavak energetskih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, mjere jačanja proračunske discipline, kao i moratorij na sve administrativne cijene koje određuje država i poduzeća u njenom vlasništvu.
Mjerama je cilj ublažiti "zagrijavanje" ekonomije, kako bi usporila i inflacija. Trenutno im predstoji upućivanje u javno savjetovanje, a u konačnici bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja 2027.
Kada je riječ o poreznom tretmanu "paušalaca", prema ranijim Vladinim najavama, povećanja opterećenja bila bi pošteđena prva tri porezna razreda, dok će po novom prijedlogu to biti i iduća dva, što znači da sve ostaje isto za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura.
Prema procjeni Ministarstva financija, time je obuhvaćeno 83,4 % svih paušalnih obrtnika.
Ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose za šesti porezni razred, porast će za 1.336 eura ili 30 %, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, skok iznositi 66 % ili 3.033 eura.
Inače, unatoč porastima davanja prema državi, i najviša dva razreda su naposljetku dobila povoljniji tretman u odnosu na svibanjske najave.
Konstantan rast broja paušalnih obrta
Ministar Ćorić je apostrofirao velike razlike u porezima i doprinosima koje moraju uplatiti "paušalci" u odnosu na nesamostalni rad, odnosno poreze i doprinose koje poslodavac mora uplatiti za radnika.
Zbog toga je, kazao je, kroz vrijeme sve više rastao broj paušalnih obrta, a Vlada smatra da među njima ima i prikrivenog nesamostalnog rada.
Poručio je i da će nakon izmjena u sustavu oporezivanja paušalnih obrtnika hrvatski porezni sustav i dalje ostati jedan od najfavorabilnijih za taj oblik rada u EU, te iznio podatak da je samo od najave novih mjera u sustav paušalnog obrtništva zabilježeno oko 1.750 novih "ulaza".
Kazao je da je početna intencija uvođenja ovakvog modela bilo pojednostavljenje poslovanja, a ne da jedan oblik poslovne aktivnosti bude porezno puno favorabilniji od ostalih.
No, naposljetku i to potonje se dogodilo, rekao je ministar, pri čemu najavljene izmjene vidi kao "malo povećanje pravednosti u sustavu", što ujedno ističe i kao glavni cilj izmjena.
Onima koji će biti nezadovoljni i nakon ovih izmjena, u smislu da smatraju da su im priznati odbici i dalje premaleni, ukazao je na to da mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način "adekvatno adresirati sve svoje troškove".
Ministar financija je posebice zahvalio Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) na konstruktivnosti, sadržajnim prijedlozima i argumentima, a koji su tako dijelom i uvaženi.
"Porez na prekomjerne marže ima preventivni karakter"
Kada je riječ o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, on se odnosi na velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj, njih oko 1.800, s izuzetkom onih koje više od 50 % svojih prihoda ostvaruju izvan RH, čime se štite izvozno orijentirane kompanije.
Pritom će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama, 2023., 2024. i 2025.
Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 % i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 %.
Ministar je ustvrdio da ovaj porez ima preventivni karakter, s obzirom na to da se odnosi na ovu godinu, pa svi koji su u prvih pet mjeseci imali prekomjerne marže, imaju ih priliku do kraja godine smanjiti i tako izbjeći dodatno oporezivanje.
Naposljetku, logika je i cilj da se one koji su u ovoj godini neopravdano podizali profitne marže "demoralizira" za nastavak takve prakse ubuduće, izjavio je.
Ministar Ćorić je predstavio i najvažnija usklađenja u pogledu tog poreza, kojima je cilj uvažiti sve opravdane razloge koji utječu na konačnu poreznu osnovicu, kao što su prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne imovine, dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava, zatim prihodi od dividendi i udjela u dobiti, rashodi amortizacije dugotrajne imovine itd.
Kazao je i da su određivanju svih prilagodbi i usklađenja prethodile intenzivne konzultacije, prije svega s Hrvatskom udrugom poslodavaca, pa da je prijedlog koji će uskoro ići u javnu raspravu optimiziran u najvećoj mogućoj mjeri.
Ukidanjem poreza umirovljenicima dodatnih oko 180 milijuna eura
S druge strane, sve ostaje isto kada je riječ o malim iznajmljivačima, pa se tako u prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećava sa 100 na 150 eura, dok se u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100 eura.
Upitan oko određenih nezadovoljstava tom najavom, naglasio je da je tu riječ o godišnjim iznosima, dok se apartmani na dnevnoj razini u "najboljim destinacijama" izdaju za 150, 200 ili 250 eura.
Također, ništa se ne mijenja niti oko najava ukidanja poreza na dohodak od mirovina. Njime će biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika, kojima će se tako usmjeriti dodatnih gotovo 180 milijuna eura.
Budući da je porez na dohodak prihod lokalnih samouprava, u idućoj godini će se raditi na tome da im se ovaj iznos u najvećoj mjeri kompenzira, dodao je.
Ministar Ćorić u srpnju očekuje daljnje usporavanje inflacije
Kada je riječ o inflaciji, rekao je da u srpnju očekuje daljnje usporavanje, a prve procjene njenog kretanja Državni zavod za statistiku će objaviti u petak.
U prilog inflatornim kretanjima ne ide nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku te posljedični rast cijena goriva, do kojeg je poglavito došlo prošlog tjedna, no ministar i dalje ističe da je cilj da do prvog kvartala iduće godine inflacija u Hrvatskoj bude na razini prosjeka eurozone.
Vlada je u ponedjeljak odredila najviše maloprodajne cijene osnovnih goriva u iduća dva tjedna, prema kojima će cijena litre osnovnog benzina porasti za 8 centi, na 1,62 eura, dizel će poskupjeti za 16 centi, na 1,75 eura, a plavi dizel za 19 centi, na 1,21 euro.
Upitan o poskupljenjima koje u tom kontekstu najavljuju trgovci, distributeri i prijevoznici, rekao je da razumije da zbog cijena energenata dolazi i do rasta cijena dobara i usluga, no upitno je da su takve najave opravdane kada je riječ o dvotjednom rastu cijena.
"Ne možemo govoriti da jedan tjedni ili dvotjedni šok do toga može dovesti. Uostalom, proteklih tjedana smo imali znatno niže cijene, pa nisam vidio da su druge cijene korigirane prema dolje", istaknuo je ministar.
Izjavio je i da se o aktiviranju mjere "plivajućeg" PDV-a trenutno ne razgovara, dok, kada je riječ o preostalim rezervama iz trošarina, u nacionalnom dijelu je "iscrpljen manevarski prostor" kod dizela, dok kod benzina ima još nekoliko eurocenti.
No sukladno odobrenju Europske komisije, od kolovoza se otvara i prostor za korištenje, odnosno smanjenje europskog dijela trošarina, na razdoblje od 6 mjeseci, a tu se radi o oko 20 eurocenti po derivatu.
No taj dio će se iskorištavati samo ako se pokaže prijeka potreba, zaključio je ministar Ćorić.
Izvor: HINA