Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u svojem se obraćanju na početku konferencije posebno osvrnuo na ekonomski aspekt današnje teme. Kazao je kako europsko gospodarstvo "igra vrlo važnu utakmicu" u postizanju više razine konkurentnosti u odnosu na SAD, Indiju i Kinu, pri čemu se velik naglasak stavlja na produktivnost. Druga karakteristika koju europska i male, otvorene ekonomije, poput hrvatske, moraju pronaći i afirmirati, je upravo kreativnost.
"Hrvatska ima kreativnost, znanje i talent, a naš je zadatak stvoriti uvjete da taj potencijal pretvorimo u novu gospodarsku vrijednost. U godinama pred nama želimo jačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a u tome važno mjesto imaju kulturne i kreativne industrije - one koje stvaraju ideje, proizvode i prilike za rast i izvoz. Upravo zato vjerujem da kreativnost može biti jedna od naših važnih razvojnih prednosti", kazao je ministar.
Istaknuo je kako Vlada Republike Hrvatske prepoznaje značaj i perspektivu razvoja kreativnih i kulturnih industrija te da će ih nastaviti podupirati i kroz izdvajanja za poticaje kako bi se ovaj segment gospodarstva dalje razvijao.
Zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš naglasio je da kreativna i kulturna industrija imaju potencijal pokretati promjene i u drugim dijelovima gospodarstva.
Njihovim povezivanjem s tehnologijom, proizvodnjom, turizmom, poljoprivredom, financijama i ostalim "tradicionalnim" industrijama stvaraju se nove ideje, proizvodi i usluge te se otvara prostor za veću dodanu vrijednost.
"Potencijal za daljnji rast industrije prije svega vidimo u snažnijem povezivanju s drugim sektorima, jer spoj kreativnosti, znanja i tehnologije otvara prostor za proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Hrvatska gospodarska komora je pokrenula inicijativu CROATIVA upravo s ciljem poticanja takvih partnerstava", istaknuo je gospodin Radoš.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je da su kulturne i kreativne industrije važne za ekonomiju, ali i za širi društveni razvoj i pozicioniranje Hrvatske u svijetu.
Izdvojila je pritom činjenicu da je kreativna i kulturna industrija po procjenama iz 2023. dosegnula 3,6 % hrvatskog BDP-a, a u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, postiže znatno brže stope rasta od ukupnog gospodarstva.
Ovaj sektor je iznimno heterogen te obuhvaća brojne djelatnosti s vrlo različitim poslovnim modelima koji se razlikuju po načinu rada, izvorima financiranja, tržišnoj održivosti te izazovima s kojima se suočavaju.
"Zadatak je u prvom redu Ministarstva kulture i medija, ali i Vlade u cijelosti i drugih javnih sustava koji pružaju potporu, stvoriti uvjete u kojima njihov potencijal može rasti i razvijati se. U kulturnim i kreativnim industrijama vidimo veliku perspektivu i puno ulažemo u sve njihove segmente; u stvaralaštvo kroz naša nacionalna sredstva i mjere, u distribuciju, ali i u razvoj infrastrukture", izjavila je ministrica Obuljen Koržinek.
Prije 10 godina za kulturu je iz državnog proračuna odlazilo 0,6 % proračunskih sredstava, dok je kasnije, a tu značajno doprinosi i obnova nakon potresa, udio u proračunu dosegnuo gotovo 2 %.
Ministrica je na kraju kazala da je posebno ponosna što se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za povećanje konkurentnosti kulturne i kreativne industrije uspjelo preusmjeriti 35 milijuna eura izravnih potpora.
U nastavku programa održano je nekoliko stručnih panel-rasprava te prezentacija i pojedinačnih razgovora s prestavnicima kreativne industrije.
Izvor: HINA i HGK
Foto: HGK