Odgovor Udruzi Glas poduzetnika Porezne i Carinske uprave

Povodom interesa javnosti za objavljeni Popis poreznih dužnika, Porezna i Carinska uprava žele dodatno pojasniti okolnosti nastanka najviših evidentiranih poreznih dugova te aktivnosti koje se poduzimaju radi njihove naplate.

Visoki porezni dugovi objavljeni na Popisu poreznih dužnika u velikom broju slučajeva nisu rezultat dugotrajnog gomilanja neplaćenih obveza, već naknadno utvrđenih obveza u poreznim i carinskim nadzorima.

Kada su u pitanju najveći dugovi po osnovi posebnih poreza i trošarina, važno je naglasiti da se ne radi o dugovima nastalima u redovitom poslovanju poreznih obveznika, niti o dugovima povezanima s redovitim prometom trošarinskih proizvoda na području Republike Hrvatske.
Riječ je o naknadno utvrđenim obvezama koje proizlaze iz složenih poreznih i trošarinskih prijevara međunarodnog karaktera. U tim slučajevima pravne i fizičke osobe sudjelovanjem u fiktivnim pravnim poslovima i bez propisanih odobrenja prikrivaju stvarne isporuke trošarinskih proizvoda na području Europske unije.

Sukladno europskom i nacionalnom trošarinskom zakonodavstvu, kada se utvrdi takvo nezakonito postupanje, nastaje obveza obračuna i naplate trošarinskog duga na robu koja je bila predmet prijevarnog postupanja.
Pritom se osobe koje su sudjelovale u organiziranim poreznim prijevarama mogu smatrati trošarinskim dužnicima bez obzira na stvarno odredište robe.
Zbog vrlo velikih količina energenata i drugih trošarinskih proizvoda obuhvaćenih takvim prijevarnim lancima, naknadno utvrđene obveze mogu jednokratno dosegnuti višemilijunske iznose, stoga dio najvećih iznosa objavljenih na Popisu poreznih dužnika predstavlja novoutvrđeni dug nastao nakon provedenih nadzora i razotkrivanja organiziranih poreznih prijevara na razini Europske unije, a ne dug koji je postupno nastajao kroz redovito poslovanje.

Pojava vrlo visokih pojedinačnih dugova na Popisu poreznih dužnika ne znači da su ta dugovanja ostala bez reakcije nadležnih tijela.
Naprotiv, u velikom broju slučajeva riječ je o rezultatima uspješno provedenih nadzora, razotkrivenih međunarodnih prijevarnih lanaca, utvrđene odgovornosti sudionika, obračuna pripadajućih javnih davanja te poduzetih mjera zaštite naplate poreznih tražbina.
 
S jedne strane se u javnom prostoru često postavlja pitanje kako je moguće da nastaju veliki porezni dugovi, dok su istodobno tijekom rasprava o uvođenju Fiskalizacije 2.0 pojedini predstavnici poslovne zajednice osporavali potrebu ili opseg upravo onih alata koji omogućuju ranije otkrivanje prijevara i zaštitu poštenih poduzetnika.
Upravo Fiskalizacija 2.0  Poreznoj upravi omogućuje pravodobniji pristup podacima, napredniju analizu poslovnih transakcija te ranije prepoznavanje poreznih rizika.
Takva vrsta digitalnih alata najučinkovitiji je odgovor na pitanje kako spriječiti nastanak velikih poreznih dugova. Što se ranije otkriju neuobičajeni obrasci poslovanja, sumnjivi transakcijski lanci ili pokazatelji poreznih i trošarinskih prijevara, to je manja mogućnost da nezakonitosti traju godinama i rezultiraju višemilijunskim dugovima. Fiskalizacijom 2.0 ti se podaci analiziraju gotovo u stvarnom vremenu.

Javna objava Popisa poreznih dužnika nije diskrecijska odluka Porezne uprave, već zakonska obveza propisana Općim poreznim zakonom.
Svrha objave je jačanje porezne discipline, transparentnosti poreznog sustava i zaštita poreznih obveznika koji svoje obveze uredno ispunjavaju.
Porezna uprava prema svim poreznim obveznicima postupa jednako i u skladu sa zakonom te kontinuirano poduzima mjere radi naplate dospjelih poreznih obveza.
Postupak naplate uređen je Općim poreznim zakonom i provodi se neovisno o veličini poreznog obveznika, iznosu duga i/ili želji Porezne uprave.
 

Pisane vijesti