Od 20. studenog 2026. u najvećem dijelu odredbi stupa na snagu novi Zakon o potrošačkim kreditima

Pravila o potrošačkim kreditima proširuju se na određene oblike kreditiranja koji dosad nisu bili uopće ili nisu bili u cijelosti obuhvaćeni postojećim propisima.

Ovim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva (EU) 2023/2225, tzv. CCD2 direktiva, te se sada u jedinstvenom propisu objedinjuje uređenje potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja, što je dosad bilo uređeno u 2 zasebna zakona.

Najvažnije novosti u novom Zakonu su:
 
  • širenje područja primjene na nove oblike kreditnih proizvoda, uključujući određene oblike beskamatnih kredita, kratkoročne kredite s ograničenim naknadama te ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama koje omogućuju odgođenu naplatu ili obročnu otplatu, uz propisana izuzeća i prijelazna razdoblja, kao i ukidanje dosadašnje gornje granice iznosa potrošačkog kredita od 132.722,81 eura
  • jačanje odgovornog kreditiranja kroz preciznija pravila procjene kreditne sposobnosti, uz obvezu vjerovnika da kredit odobri isključivo kada je razumno očekivati da će ga potrošač moći uredno otplaćivati
  • transparentnost kreditne ponude i oglašavanja, uz stroža pravila predugovornog informiranja potrošača, uključujući dostavu predugovornih obrazaca i drugim sudionicima kreditnog odnosa, kao i obvezu isticanja upozorenja: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.“ prilikom oglašavanja kreditnih proizvoda
  • veća zaštita potrošača pri automatiziranom odlučivanju, uključujući pravo na ljudsku intervenciju te jasno obrazloženje odluke
  • širenje zabrane vezanja usluga na potrošačke kredite, uz iznimku ugovaranja police osiguranja, dok se objedinjavanje usluga dopušta
  • uvođenje „prava na zaborav“ za osobe koje su preboljele rak na način da se, nakon proteka 10 godina od završetka liječenja, podaci o prethodnoj onkološkoj dijagnozi ne mogu koristiti pri sklapanju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom
  • preciznije uređenje prijevremene otplate potrošačkog kredita, gdje se pri smanjenju ukupnog troška uzimaju u obzir i troškovi naplaćeni u trenutku odobravanja kredita, dok se naknada za prijevremenu otplatu može naplatiti samo na dio prijevremeno otplaćenog iznosa koji u razdoblju od 12 mjeseci prelazi 10.000 eura
  • proširenje kruga vjerovnika i kreditnih posrednika te uspostava jedinstvenog sustava licenciranja i nadzora, pri čemu Hrvatska narodna banka postaje nadležna za izdavanje odobrenja i nadzor vjerovnika i kreditnih posrednika, uz zakonom propisane iznimke
  • usluga savjetovanja o dugu koju će Financijska agencija pružati potrošačima bez naknade, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.

Vezano za procjenu kreditne sposobnosti, novim Zakonom detaljnije se uređuju pravila njezine provedbe, pri čemu cilj nije ograničavanje dostupnosti kredita, već osiguravanje odgovornog kreditiranja i sprječavanje prekomjernog zaduživanja potrošača.
Prije sklapanja ugovora o kreditu vjerovnik je dužan provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju relevantnih i točnih podataka, pri čemu njihov opseg mora biti razmjeran prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita.
U tu svrhu vjerovnik može koristiti dokaze o prihodima ili drugim izvorima sredstava za otplatu, informacije o financijskoj imovini i obvezama te podatke o drugim financijskim obvezama potrošača.
Naglašavamo da će način provedbe procjene kreditne sposobnosti, uključujući detaljnije kriterije i metodologiju, Hrvatska narodna banka urediti podzakonskim propisom, dok će vjerovnici u okviru zakonskog i podzakonskog okvira moći internim aktima detaljnije urediti vlastite postupke provedbe procjene kreditne sposobnosti.

Valja napomenuti kako je primjena pojedinih odredbi odgođena, i to za nove vjerovnike i kreditne posrednike do 1. lipnja 2027., dok je za ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama koje omogućuju odgođenu naplatu ili obročnu otplatu primjena odgođena do 1. siječnja 2028., kako bi se osiguralo potrebno vrijeme za prilagodbu sustava uz istovremeno zadržavanje najviše razine zaštite potrošača. 
Neovisno o odgođenoj primjeni odredbi Zakona za pojedine vjerovnike, kreditne posrednike i kreditne proizvode, već od 20. studenoga 2026. na sve subjekte i kredite obuhvaćene Zakonom primjenjuju se odredbe o postupanju prema potrošačima koji imaju ili bi mogli imati poteškoće u otplati kredita, uključujući obvezu pravodobnog prepoznavanja takvih poteškoća i nuđenja odgovarajućih mjera za olakšavanje otplate.

Kada je riječ o kupnji na rate, za pravilno razumijevanje novih pravila potrebno je razlikovati situaciju u kojoj se obročno plaćanje odobrava putem kartice, od situacije u kojoj obročnu otplatu potrošaču izravno omogućuje trgovac.
 
  • Kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica
Kod kupnje na rate putem kreditne ili debitne kartice banka, odnosno izdavatelj kartice, prethodno procjenjuje kreditnu sposobnost potrošača, određuje kreditni limit te s potrošačem ugovara uvjete njegova korištenja.
U ovoj situaciji banka, odnosno izdavatelj kartice je vjerovnik, a kreditni odnos se uspostavlja već pri odobravanju kredita odnosno kreditnog limita.
Svaka pojedinačna kupnja na rate korištenjem kartice ne predstavlja sklapanje novog ugovora o kreditu niti novo odobravanje kredita, već korištenje prethodno odobrenog kreditnog okvira. Stoga se pri svakoj pojedinačnoj kartičnoj kupnji na rate ne provodi, a niti će se ubuduće provoditi nova procjena kreditne sposobnosti potrošača.
Važno je razjasniti kako trgovac u tom odnosu nije vjerovnik, ne odlučuje o odobravanju kredita, ne određuje kreditni limit i ne preuzima rizik njegove otplate, već samo prihvaća način plaćanja koji je potrošaču omogućila potrošačeva banka, odnosno izdavatelj kartice koju potrošač koristi.
Budući da u takvom modelu trgovac ne nastupa kao vjerovnik, na trgovca se niti ne primjenjuju obveze koje novi Zakon propisuje za vjerovnike.
Bitno za istaknuti je se u ovom dijelu nije ništa značajnije mijenjalo donošenjem novog Zakona, pa kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica za potrošače ostaje kakva je bila i dosad.
 
  • Obročna otplata koju izravno omogućuje trgovac
Drugačija je situacija kada trgovac sam, bez sudjelovanja banke ili izdavatelja kartice, omogućuje potrošaču plaćanje proizvoda ili usluge u više obroka.
U tom slučaju odgođeno plaćanje nije korištenje kreditnog limita koji je prethodno odobrila banka, već trgovac sam odobrava obročnu otplatu i preuzima rizik naplate.
Takav model postoji, primjerice, pri kupnji mobilnih uređaja, tehničke opreme, namještaja ili druge robe i usluga koje trgovac sam financira i u kojim se slučajevima ne koristi mogućnost kupnje na rate putem kreditnih i debitnih kartica.
U toj situaciji sam trgovac će nastupati kao vjerovnik, u smislu novog Zakona, te će biti dužan ispunjavati obveze koje su njime propisane za vjerovnike. Jedna od obveza koja proizlazi iz novog Zakona je procjena kreditne sposobnosti potrošača prije sklapanja ugovora o kreditu, kako bi se utvrdilo može li potrošač, uzimajući u obzir svoje prihode, postojeće obveze i druge relevantne okolnosti, uredno podmirivati obroke tijekom ugovorenog razdoblja.
Za ovu obvezu je za nove vjerovnike propisan odgodni rok stupanja na snagu te će se primjenjivati od 1. lipnja 2027.

Nova pravila nisu niti u jednom dijelu usmjerena na ograničavanje poslovanja trgovaca, niti na otežavanje kupnje na rate.
Njihova je svrha osigurati odgovorno kreditiranje i spriječiti situacije u kojima potrošači preuzimaju financijske obveze koje, s obzirom na svoje prihode i postojeća zaduženja, ne mogu realno podmirivati.
Dakle, potrošači će i dalje moći koristiti različite oblike plaćanja na rate, ali će ubuduće biti jasnije utvrđene obveze osoba koje u pojedinom modelu nastupaju kao vjerovnici.

Ako postoje bilo kakve dvojbe ili nejasnoće vezane za obveze koje proizlaze u odnosu na kupnju na rate ili bilo koji drugi aspekt novog Zakona o potrošačkim kreditima, Ministarstvo financija stoji na raspolaganju za davanje mišljenja (informiranje@mfin.hr). 
 

Pisane vijesti