Preduvjet za to je ekonomičnije i racionalnije poslovanje toplinarskih tvrtki kroz provođenje okvira za razvoj i provedbu Strategije toplinarstva, usvojenog u svibnju ove godine, kazao je Šuker na današnjem potpisivanju ugovora o zajmu Svjetske banke za projekt razvoja sektora toplinarstva u Hrvatskoj te ugovora o državnom jamstvu za taj zajam.
Šuker je istaknuo da će novi način obračuna potrošnje toplinske energije biti uključen u nove reformske zakone, koje Vlada priprema sa Svjetskom bankom u sklopu programa PAL 1 i PAL 2.
Svjetska banka je HEP-Toplinarstvu za projekt toplinarstva odobrila zajam u iznosu od 24 milijuna eura, a time će se financirati modernizacija toplinske mreže u Zagrebu i Osijeku.
Provedba tog projekta trebala bi rezultirati boljim financijskim položajem toplinarstva koje godinama bilježi gubitke, kako zbog poskupljenja energenata, tako i zbog zastarjele i neučinkovite vrelovodne mreže te neučinkovitog sustava upravljanja grijanjem, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak.
Naime, u Zagrebu se na kilometar mreže u prosjeku događaju četiri kvara ili osam puta više u odnosu na prosjek kvarova u zapadnoeuropskim zemljama, a gubici u mrežama iznose 15 do 25 posto, a u zemljama EU 5 do 10 posto.
Sanacijom toplovodne mreže i realizacijom ovog projekta, rekao je Mravak, gubici energije u Zagrebu trebali bi se smanjiti za 16 posto, a u Osijeku za 9 posto, dok bi gubici vode trebali u Zagrebu biti manji za 13 posto, a u Osijeku za 22 posto. Ujedno, korisnicima će se omogućiti individualno mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije.
Tako ostvarenim uštedama, dodaje Mravak, financirat će se vraćanje zajma Svjetske banke. Svjetska banka HEP-u je odobrila kredit na 15 godina, s 5 godina počeka, te uz kamatnu stopu od oko 3,1 posto godišnje.
Tako niska kamata je najbolja ocjena financijskog tržišta stanja u HEP-u, ali i hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je ministar Šuker.