Zemlje predvodnice u reformama provodile su tri ili više reformi koje su dovele do pojednostavljenja poslovnih regulativa, pojačale su prava vlasništva, olakšale porezna opterećenja, povećale pristup kreditima te smanjile troškove izvoza i uvoza. Hrvatska je u tu grupu zemalja ubrojena stoga što Izvješće ocjenjuje da učinila značajne korake upravo u reformama u području olakšavanja procedura pri započinju poslovanja, zabilježbi vlasništva u zemljišno-knjižnim evidencijama, te ispunjavanju ugovornih obveza. Izvješće Svjetske banke nadalje pozitivno ocjenjuje napretke učinjene u poreznom sustavu, posebice pojednostavljenje i skraćenje postupaka predaje poreznih izvještaja čime naglašavaju da je prijava poreznih obveza smanjena za 5 dana.
Međutim, smatramo da pri ocjeni Republike Hrvatske u ovom Izvješću nisu uzete u obzir mnoge provedene reformske mjere usmjerene na poboljšanje poduzetničke klime i stoga je Republika Hrvatska rangirana kao 124. od ukupno 175 zemalja po poslovnom okruženju. Nadalje, začuđeni smo da tako ozbiljna međunarodna financijska institucija izdaje globalno Izvješće koje se temelji na neprofesionalnoj metodologiji što dokazuje činjenica da se podatci za Republiku Hrvatsku temelje isključivo na anketiranju manje od 30 odvjetničkih ureda i revizora, a da o poslovnom okruženju ista pitanja nisu postavljena onima najkompetentnijim za ocjenu stanja u Republici Hrvatskoj, a to su Hrvatska udruga poslodavaca, domaći i strani ulagači, poslovne banke te sindikati.
Stoga želimo ovdje istaknuti slijedeće postupke za koje smatramo da imaju pozitivan učinak na pojedine indikatore korištene u Izvješću Svjetske banke. Iako Izvješće Svjetske banke obuhvaća sveukupno 10 područja - registracija trgovačkih društava, izdavanje dozvola, zapošljavanje, zabilježba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita ulagača, porezna politika, prekogranična trgovina, ispunjavanje ugovornih obveza i prestanak poslovanja, ovdje ćemo radi kratkoće vremena obuhvatiti samo neke od važnijih reformi koje smatramo bitnim, a Izvješće nije dostatno uzelo u obzir.
Registracija trgovačkih društava:
Pokretanje poslovanja, odnosno otvaranje poduzeća jednostavan je i ubrzan postupak kojemu je pridonijelo uvođenje HITRO.HR servisa Vlade Republike Hrvatske u svibnju 2005. godine, čije osnivanje i Izvješće Svjetske banke uočava, ali nedovoljno prihvaća pozitivne rezultate koje je uvođenje tog sustava omogućilo. HITRO.HR uredi smješteni na 24 lokacije širom Republike Hrvatske omogućavaju poduzetnicima dobivanje svih potrebnih informacija na jednom mjestu s kojeg obavljaju daljnju komunikaciju prema tijelima državne uprave. Važno je istaknuti da se proces otvaranja poduzeća odvija u najviše četiri koraka, nasuprot 12 koraka koliko je bilo potrebno prije uvođenja ovog servisa). Sada je za registraciju poduzeća potrebno svega 5 dana, a ranije je trebalo i 40 dana, dok se registracija obrta može obaviti u svega 2 dana. Od osnivanja sustava je putem HITRO.HR sustava registrirano ukupno 9,500 novih tvrtki i obrta, od čega je 250 tvrtki u vlasništvu stranih ulagača.
Izdavanje dozvola:
Republika Hrvatska je u Izvješću Svjetske banke ocjenjena među zemljama u kojima gradnja poslovnog prostora traje izuzetno dugo uz obrazloženje da su procedure izdavanja građevinskih dozvola dugotrajne. Upitna je reprezentativnost društava koje su autori Izvješća odabrali jer se rezultati temelje na anketiranju društva s ograničenom odgovornošću s do 20 zaposlenika, a skladišta i poslovne prostore posebice u Zagrebu grade veća dionička društva i tu je upravo u zadnjih nekoliko godina izgrađen najveći broj skladišta i poslovnih prostoran u Republici Hrvatskoj.
Zabilježba vlasništva:
Proces zabilježbe vlasništva unaprijeđen je sustavnim provođenjem zemljišnoknjižne reforme koja je usklađena s praksom razvijenih zemalja. Izvješće Svjetske banke priznaje da je Republika Hrvatska smanjila zaostatke na sudovima za 18 mjeseci, između ostalog digitalizacijom gruntovnice i pojednostavljivanjem procedura. Međutim, još uvijek se navodi da zabilježba vlasništva traje 399 dana, što nije točan podatak. Projekt sređivanja zemljišnih knjiga u Republici Hrvatskoj započeo je još u kolovozu 2004. godine kada je sačinjen i Akcijski plan Ministarstva pravosuđa za sređivanje stanja u zemljišnim knjigama i smanjenje broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Prije početka Akcijskog plana za zemljišne knjige postupak upisa u zemljišne knjige u sudovima u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) trajao je i više od godinu dana, dok je postupak upisa vlasništva kod manjih općinskih sudova trajao do četrnaest dana. Sada se postupak upisa vlasništva na nekretninama kod manjih općinskih sudova rješava se u toku jednog dana, najviše dva dana, a kod sudova u većim gradovima taj postupak traje do deset dana. Posebno je važno za istaknuti da je u tijeku projekt digitalizacije zemljišnih knjiga za svih 106 općinskih sudova. Cilj reforme zemljišnih knjiga je da se do kraja 2006. godine riješe svi zaostaci u zemljišnoknjižnim predmetima. Osim toga, Vlada Republike Hrvatske je 25. kolovoza 2005. dala podršku projektu uspostavljanja Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga kojim se u sljedeće tri godine planira izgraditi baza podataka koja će na jednom mjestu pohraniti sve zemljišne knjige i katastar nekretnina. Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga predstavlja ovog trenutka najveći informacijski poduhvat Vlade Republike Hrvatske.
Dobivanje kredita:
U pogledu postojanja razmjene informacija o kreditnim obvezama, važno je istaknuti da su se u Republici Hrvatskoj još od 2003. godine poduzimale razne aktivnosti koje su rezultirale osnivanjem Hrvatskog registra obveza po kreditima koji je osnovan u svrhu prikupljanja, obrade i razmjene informacija o svim kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihova podmirivanja. Korištenje kreditnog registra započelo je ovog ljeta. Procedura dobivanja kredita za poduzetnike u pojedinim poslovnim bankama skraćena je na dva dana.
Zaštita ulagača:
Republika Hrvatska se navodi kao zemlja u kojoj ulagači još uvijek imaju dugotrajne sudske procedure, međutim Republika Hrvatska je zbog povećanja efikasnosti zaštite vjerovnika i naplate potraživanja pristupila reformi ovršnog zakonodavstva i u srpnju 2005. godine Hrvatski sabor donio je novelu Ovršnog zakona kojom ovršni postupak postaje brži i ekonomičniji i time postupanje suda učinkovitije. Temeljem ovog Zakona stvorene su pravne pretpostavke za povećanje učinkovitosti ovršnog postupka. Mjere su usmjerene na ubrzanje ovršnog postupka i povećanje pravne discipline subjekata u postupku, te na smanjenje broja neriješenih ovršnih predmeta koji čine 32% od ukupnog broja neriješenih predmeta na sudovima u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa provodi i Akcijski program čiji je cilj smanjiti zaostatke u neriješenim ovršnim predmetima tako da do kraja 2006. godine njihov broj bude sveden na 0. Važan iskorak u zaštiti ulagača postignut je i osnivanjem Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) 1 siječnja 2006. godine. HANFA je integrirala sve nadzorne agencije za nebankarske financijske institucije (osiguravajuća društva, investicijski fondovi, društva za upravljanje fondovima, mirovinska osiguravajuća društva, zastupnici i posrednici u osiguranju) u jednu instituciju, ojačala suradnju s Hrvatskom narodnom bankom, a sve to radi kvalitetnijeg nadzora subjekata na financijskom tržištu. Zakonom o osiguranju koji je stupio na snagu početkom ove godine utvrđena je obveza društvima za osiguranje za uspostavljanje postupka izvansudskog rješavanja sporova, između ostalog i radi zaštite ulagača.
Porezna politika:
Izvješće priznaje da je Republika Hrvatska pojednostavila i skratila postupak prijave poreza, te je od svih 10 indikatora porezna politika najbolje ocijenjena. Međutim, ovo je prilika da Ministarstvo financija još jednom ponovi da je stopa poreza na dobit za sve porezne obveznike propisana je u visini 20% i jedna je od najnižih u Europi, kao i ukupno porezno opterećene. Nadalje, u Republici Hrvatskoj za određena ulaganja postoje brojne olakšice i poticaji koji olakšavaju obavljanje poslovanja, a isto tako su strani ulagači, odnosno nerezidenti u svojim pravima i obvezama kao porezni obveznici izjednačeni sa rezidentima Republike Hrvatske:
Ispunjavanje ugovornih obveza:
Ispunjavanje ugovornih obveza pod utjecajem je niza pozitivnih promjena u Republici Hrvatskoj u kojoj se sustavno provodi cjelokupna reforma pravosuđa usmjerena na jačanje pravosudnog sustava, modernizaciju te ubrzan i učinkovit rad sudova. Ministarstvo pravosuđa je pokrenulo projekt za modernizaciju i učinkovitiji rad sudova, a radi velikog broja neriješenih predmeta na svim sudovima u Republici Hrvatskoj poduzete su aktivnosti i date su ovlasti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da može raspodjeljivati predmete sa opterećenih sudova na one manje opterećene i time ubrzati dugo vođenje sudskih postupaka. Do sada je na ovaj način Vrhovni sud preraspodijelio preko 30 tisuća predmeta na druge sudove. Posebno je važno istaknuti donesene izmjene i dopune Ovršnog zakona koji izravno pridonose povećanoj zaštiti vjerovnika i naplati potraživanja. Spomenutim izmjenama otklonjene su mnoge poteškoće u provedbi ovršnog postupka koje pridonose povećanju učinkovitosti i ubrzanju ovršnog postupka kao i povećanju pravne discipline. Među najznačajnijim izmjenama ističemo prenošenje ovršnih predmeta na javne bilježnike temeljem vjerodostojne isprave što će u velikoj mjeri rasteretiti sudove i smanjiti broj neriješenih ovršnih predmeta.