Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1623 vijesti.
MFIN: PRORAČUNSKI PRIHODI VEĆI 15,2 POSTO NEGO U ISTO VRIJEME LANIPrihodi državnog proračuna s jučerašnjim su danom bili 15,2 posto veći nego li u istom razdoblju lani, te su iznosili oko 40 milijardi kuna, dok su rashodi, koji su veći za 1,5 milijardi kuna, rasli u skladu s planom i izvršeni su u iznosu od oko 41 milijardu kuna, podatak je koji su na današnjem susretu s novinarima iznijeli čelnici Ministarstva financija. Prema tim podatcima, proračunski prihodi prikupljeni s jučerašnjim danom bili su oko 5,3 milijarde kuna veći nego li u istom razdoblju lani, a u odnosu na ovogodišnji plan veći su za 2,5 milijarde kuna.

Za što će država iskoristiti povećanje prihoda u Ministarstvu financija ne mogu reći, napominjući da će o tome i mogućem rebalansu proračuna odlučivati premijer Ivo Sanader i ministri. Stvar je procjene Vlade u što će uložiti te novce, da li u smanjenje deficita, smanjenje doprinosa ili nešto drugo, kažu u resoru financija.

U ovoj godini planiran je deficit proračuna opće države od 2,8 posto BDP-a, a čelnici Ministarstva financija ponovili su kako je proračunski deficit u prošloj godini iznosio 3 posto BDP-a.

Tvrde pritom kako nema prikrivenog deficita, te su sve proračunom predviđene obveze koje su došle u Državnu riznicu i plaćene.

U Ministarstvu financija danas su predstavili i izvješće o izvršenju proračuna u prošloj godini, što će se sutra naći i pred hrvatskom Vladom.

Prihodi državnog proračuna u 2006. iznosili su 95,2 milijarde kuna i veći su za 11,4 posto u odnosu na 2005. dok su rashodi rasli za 9 posto i izvršeni su u iznosu 99,4 milijarde kuna, a proračunski deficit je iznosio 4,157 milijardi kuna.

U rashode su uključene i kamate za koje je u prošloj godini izdvojeno 4,7 milijardi kuna, a kada bi se taj trošak isključio iz rashoda proračun središnje države po prvi bi put, tvrde u Ministarstvu, bio u suficitu.

Iz Ministarstva također ističu da je prošle godine zaposlenima u državnoj upravi temeljem sudskih tužbi za obveze iz razdoblja 2000.-2003. isplaćeno 337,8 milijuna kuna, a ove godine za to će se isplatiti oko 673 milijuna.

U prošlogodišnje rashode uključen je i iznos povećanja dospjelih neplaćenih obveza u iznosu 800 milijuna kuna, od čega se veći dio odnosi na dugovanja zdravstvu. No, iz Ministarstva poručuju da neplaćeni računi u zdravstvu nisu posljedica proračuna, da se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje mjesečno doznačuje jedna dvanaestina sredstava planiranih u proračunu, te su uvjereni kako će i ove godine naći model kako riješiti problem dugovanja veledrogerijama.

U Ministarstvu su ponovili da je prošle godine gospodarski rast iznosio 4,8 posto. S obzirom na dobre makroekonomske pokazatelje u dosadašnjem dijelu ove godine - rast industrijske proizvodnje u četiri mjeseca 8,3 posto, a u prvom tromjesečju rast građevinarstva za 10,5 posto, trgovine za 7,7 posto, noćenja turista za 7,2 posto, u Ministarstvu očekuju da se uzlazna stopa gospodarskog rasta nastavi, te bi mogla premašiti pet posto.(Hina)

23.05.2007. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA VELJAČU 2007. GODINE BR. 137Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 137 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do veljače 2007. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 16,7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 15,6 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 57,0 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 16,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 17,6 posto) i trošarine (godišnji rast od 10,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 16,5 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 7,2 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,0 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 19 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 499 milijuna kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 903,2 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,3 milijarde kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -356,6 milijuna kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 138., s podacima za razdoblje od siječnja do ožujka 2007. godine očekuje se krajem svibnja 2007. godine.

16.05.2007. | Pisane vijesti
ŠUKER: HRVATSKA DOBILA POVOLJNE OCJENE EU-A ZA SVOJ EKONOMSKI PROGRAMHrvatska je dobila iznimno dobre ocjene za svoj Pretpristupni ekonomski program (PEP) na sastanku Vijeća ECOFIN, koji čine ministri zemalja EU-a za financije i gospodarstvo, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Ivan Šuker.

"Ono što me posebno veseli jest da je Hrvatska dobila iznimno povoljne ocjene za PEP, to jest za ekonomsku i monetarnu politiku koju vode hrvatska Vlada i središnja banka", rekao je Šuker nakon završetka redovitog godišnjeg sastanka ministara gospodarstva i financija Europske unije i zemalja kandidata o ekonomskoj politici.

Cilj susreta su pripreme zemalja kandidata za sudjelovanje u fiskalnom nadzoru i koordinaciji ekonomske politike Europske unije od dana pristupanja.

Šuker je imao i bilateralni susret s povjerenikom za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquinom Almuniom. Šuker je izrazio zadovoljstvo što se hrvatske fiskalne procjene poklapaju s procjenama Europske komisije "na žalost domaćih kritičara koji kažu da određeni makroekonomski pokazatelji nisu točni".

Prema internom dokumentu Komisije, Pretpristupni ekonomski programi zemalja kandidata Hrvatske, Makedonije i Turske "predstavljaju konzistentan i djelomično ambiciozan okvir za ekonomsku stabilizaciju, fiskalnu politiku i strukturne reforme".

Komisija ocjenjuje da su "umjereno optimistične" hrvatske procjene gospodarskog rasta između 4,5 do 5 posto.

Komisija također pozdravlja hrvatske planove da nastavi sa smanjivanjem svoga deficita s 2,2 posto BDP-a u 2006. na 1,5 posto u 2009. godini, kao i planove za smanjivanje zaduženosti.

Uz ministra Šukera, Hrvatsku su na sastanku Vijeća ECOFIN predstavljali i pomoćnik ministra Zdravko Marić i zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.(Hina)

07.05.2007. | Pisane vijesti
ŠUKER: U REGISTRU KONCESIJA AŽURIRANO 4460 UGOVORAU Registru koncesija do sada je ažurirano i uneseno 4460 potpunih ugovora o koncesijama, a procjenjuje se da ih još oko 600-njak treba ažurirati i upotpuniti, izjavio je danas ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade u Zaprešiću.

Vlada je, naime, izviještena o napretku ažuriranja Registra koncesija pri Ministarstvu financija.

Ministar Šuker zauzeo se da svi ugovori o koncesijama budu dostupni javnosti.

Građani Hrvatske mogli bi tako vidjeti sve ugovore o koncesijama, rekao je Šuker, koji je Registar koncesija ocijenio učinkovitim modelom borbe protiv korupcije.

S osnova koncesija državni je proračun samo u prva tri mjeseca ove godine uprihodovao 107 milijuna kuna, dok je prije tri, četiri godine godišnji prihod od koncesija bio na razini 200-njak milijuna kuna, kazao je Šuker.

Iznio je pritom i podatak da su proračunski prihodi u prva četiri mjeseca ove godine veći za 16 posto u odnosu na lani, što je pripisao povećanju gospodarskih aktivnosti i suzbijanju sive ekonomije.

Šuker je procijenio da bi Registar koncesija mogao biti do kraja ažuriran u idućih mjesec dana.

Naime, Vlada je zaključkom zadužila ministarstva gospodarstva, poljoprivrede, te mora, turizma, prometa i razvitka da u roku mjesec dana Ministarstvu financija dostave sve podatke potrebne za ažuriranje Registra.

Na to su zaduženi i županije, općine i gradovi koji su davali koncesije, kao i svi uredi državne uprave u županijama.

Vlada je Ministarstvu obrazovanja i znanosti dala suglasnost da u 2008. i 2009. u proračunu osigura 41,4 milijuna kuna kojima će se subvencionirati stambeni krediti zaposlenicima u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

Do sada je dato ukupno 1880 subvencioniranih stambenih kredita, a u ovoj godini predlaže se subvencioniranje novih 740 kredita za mlade znanstvenike i stručnjake, izvijestio je resorni ministar Dragan Primorac.

Proračunom za ovu godinu za subvencioniranje stambenih kredita osigurano je oko 19 milijuna kuna.

Subvencionirani stambeni krediti omogućili su da oko 1880 mladih znanstvenika ostane u Hrvatskoj, rekao je Primorac, iznoseći i podatak da su se u protekle tri i pol godine iz inozemstva vratila 44 hrvatska znanstvenika.

Korisnicima tih kredita kamata iznosi 1,67 posto, dok Ministarstvo te kredite subvencionira s 3,23 posto.

Na zatvorenom dijelu sjednice u Zaprešiću Vlada je privremenim ravnateljem Hrvatskog olimpijskog centra imenovala Tomislava Paškvalina, koji treba obaviti poslove upisa i organiziranje početka rada tog centra.(Hina)

03.05.2007. | Pisane vijesti
DO SADA VRAĆENO 260 MILIJUNA KUNA PREPLAĆENOG POREZA NA DOHODAKOd sredine do konca travnja građanima je, po godišnjim prijavama poreza na dohodak, vraćeno 260,36 milijuna kuna kuna, što je čak 68,2 posto ili 105,5 milijuna kuna više nego li na zadnji dan travnja prošle godine, podatci su Ministarstva financija.

Prvi povrati poreza na dohodak krenuli su sredinom travnja, a iz Ministarstva ističu kako je ove godine nešto ranije počela obrada poreznih prijava, kao i povrati poreza građanima.

Porezna Uprava ukupno je zaprimila 950.388 prijava poreza na dohodak za 2006. godinu, što je gotovo 28.000 više prijava nego prošle godine.

Od ukupnog broja zaprimljenih poreznih prijava, poreznici su do konca travnja obradili njih 22,6 posto ili 215.314 prijava.

Približan tom prosjeku je i broj obrađenih prijava u Zagrebu u kojemu je uobičajeno i zaprimljeno najviše prijava - 243.552, od čega je do sada obrađeno nešto više od 21 posto ili oko 51.500 prijava.

Po broja zaprimljenih prijava slijede područni uredi Split sa više od 97,8 tisuća prijava, Rijeka sa više od 77,6 tisuća, Osijek sa 68,7 tisuća prijava, te Pazin sa više od 56,4 tisuće prijava, a broj do sada obrađenih prijava u tim se područnim uredima kreće od nešto više od četiri posto u Pazinu do 13,2 posto u Splitu.

Statistika Porezne uprave pokazuje pak da su za sada najviše prijava obradili poreznici u Područnom uredu Krapina - od nešto više od 26,8 tisuća prijava obrađeno je njih gotovo 19 tisuća ili 70,5 posto, a slijedi Koprivnica gdje su poreznici od oko 20 tisuća prijava obradili njih 66,7 posto ili 13,3 tisuća.

Povrati poreza nastavljaju se dalje sukladno uobičajenoj dinamici, poručuju iz Ministarstva financija u kojem procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,4 milijardi kuna preplaćenog poreza na dohodak, što je otprilike na prošlogodišnjoj razini.(Hina)

03.05.2007. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA SIJEČANJ 2007. GODINE BR. 136Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 136 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za siječanj 2007. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 8,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 21,4 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 28,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,2 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 33,8 posto) i trošarine (godišnji rast od 17,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 7,9 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 6,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga. Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 215,8 milijuna kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od -71,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -552,8 milijuna kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 481,5 milijuna kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 137., s podacima za razdoblje od siječnja do veljače 2006. godine očekuje se početkom svibnja 2007. godine.

29.04.2007. | Pisane vijesti
ŠUKER: MMF HVALI NAPREDAK I UPOZORAVA NA VANJSKI DUGHrvatski ministar financija Ivan Šuker izjavio je u subotu da su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pohvalno ocijenili napredak koji je postigla Hrvatska, ali i upozorili na oprez kod problema visokog udjela vanjskog duga u BDP-u i potrebu obuzdavanja potrošnje.

S predstavnicima MMF-a ministar Šuker sastao se u sklopu proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu.

Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji predvodi izaslanstvo HNB-a na skupu u Washingtonu, sastali su se s izvršnim direktorom MMF-a Joerom Kremersom, direktorom europskog odjela MMF-a Michaelom Depperom i Robertom Feldmanom, nadleženim za jugoistočnu Europu.

"Kremers, koji nas je pratio i savjetovao ove četiri godine, i koji je praktički naš predstavnik u MMF-u kroz nizozemsku konstituencu, rekao je da je Hrvatska ostvarila takav napredak da svojim iskustvom može poslužiti kao primjer za rješavanje problema u nekim drugim tranzicijskim zemljama", kazao je Šuker u izjavi za hrvatske novinare.

S Feldmanom i Depperom razgovarali smo o makroekonomskim pokazateljima, fiskalnoj konsolidaciji i vanjskom dugu, rekao je Šuker i dodao kako su i oni konstatirali da je Hrvatska napravila pomak, ali i upozorili na oprez kako se ne bi otišlo u krivom smjeru.

"Predstavnici MMF-a ukazali na problem udjela vanjskog duga u BDP-u. Monetarne vlasti RH poduzimaju određene mjere, a vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga", rekao je ministar Šuker.

Kazao je kako je na sastancima naglašeno da se mora spriječiti da vanjska zaduživanje potiču potrošnju izvan mogućnosti, te kako je upozoreno na probleme koji bi se mogli stvoriti u proračunu ako se prihodi, koji su u prvom tromjesečju 2007. veći 14 posto nego 2006., pretvore u potrošnju.

Nakon završetka stand by aranžmana u 2006. Hrvatska sada ima redovne kontakte, kontrole i konzultacija s MMF-om.

Predstavnici MMF-a komentirali su mjere HNB-a na obuzdavanju rasta kredita inozemnih banaka.

"Tu se malo razilaze pogledi monetarne vlasti u RH i MMF-a. No to je stvar HNB-a i MMF-a da proanaliziraju i odluče što će napraviti. No rast vanjskog duga treba početi malo više kontrolirati kroz fiskalnu politiku", rekao je Šuker.

Komentirajući zabrinutost oko visokog udjela hrvatskog vanjskog duga u BDP, koji s 29 milijardi dolara premašuje 80 posto BDP-a, Šuker je kazao kako je to je granica na kojoj je potreban oprez i mjere obuzdavanja daljnjeg rasta duga, ali je naglasio kako Hrvatska kao zemlju koja ima dobre makroekonomske pokazatelje i uspješnu gospodarsku politiku normalno servisira taj dug i nije u nikakvoj krizi, nije visoko zadužena zemlja i ne prijeti joj "argentinski sindrom".

Govoreći o velikom rastu stranih ulaganja u Hrvatsku u 2006., Šuker je istaknuo da je Hrvatska popravila okruženje za poduzetnike i postaje sve atraktivnija za strana ulaganja, te dodao kako očekuje ove i iduće godine mnogo veći interes stranih ulagača.

Hrvatski ministar financija je naglasio kako je tijekom boravka u Washingtonu s američkim poslovnim ljudima i s hrvatskim veleposlanstvom dogovorio zajedničko pokretanje postupka za potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje između SAD i Hrvatske, što će otvoriti vrata za daljnje američka ulaganja.

Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja članica tih međunarodnih financijskih institucija.

Na skupu se na sastancima Odbora guvernera, odbora za razvoj i Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, te na nizu foruma raspravlja o zadaćama, ciljevima i rezultatima rada banke i fonda, o pitanjima povezanim sa smanjivanjem siromaštva u svijetu, međunarodnom gospodarskom razvoju i financijama.

Aktualno zasjedanje odvija se u sjeni skandala vezanog uz predsjednika Svjetske banke Paula Wolfowitza i njegovo protežiranje prijateljice zaposlene u banci kod zapošljavanja u State Departmentu, zbog čega osoblje banke traži njegovu ostavku.

13.04.2007. | Pisane vijesti
DIREKTOR ZA EUROPU MMF-A MICHAEL DEPPLER: "SITUACIJA U OVOJ GODINI DOBRA ZA HRVATSKU"Direktor Europskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Michael Deppler ocijenio je u subotu kako je gospodarska situacija u Hrvatskoj dobra, posebno kada je riječ o ravnoteži proračunskih prihoda i rashoda, dok je za problem deficita platne bilance i vanjskog duga ocijenio da nije posebno problematičan, ali je istaknuo kako su za daljni napredak potrebne strukturalne reforme, čiji će se teži dio prolongirati zbog izbora.

"Situacija je u ovoj godini dobra za Hrvatsku. Fiskalni proizvodi su dobri, vanjski rezultati nisu tako dobri kao što smo očekivali, ali nisu posebno problematični", izjavio je Deppler za Hinu na konferenciji MMF-a i Svjetske banke koja se održava u Washingtonu.

Deppler je u petak o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te mjerama fiskalne i monetarne politike razgovarao s hrvatskim ministrom financija Ivanom Šukerom i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim.

"MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na strukturalne reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed. Tu ima teških odluka koje treba donijeti, no sve će se te odluke donositi nakon izbora", kazao je Deppler dodajući kako tu "postoji određena slabost, u smislu toga što će se dogoditi nakon izbora".

Na pitanje o kakvim se teškim odlukama radi, kazao je kako je riječ o "određenom broju privatizacijskih pitanja s kojima se vlada treba suočiti", zatim pitanja vrste fiskalne politike koja će se provoditi i slično.

U tom je kontekstu istaknuo da je središnja banka fokusirana na zadržavanje stabilnog tečaja kune suočena s priljevom kapitala, te da je "potrebno više od fiskalne politike da bi se obuzdali rizici priljeva kapitala u privatnom sektoru".

Na kraju, postoji i tekući problem strukture potrošnje, s obzirom na "nerazmjerno velik udio potrošnje od novčanih transfera, gdje je potreban zaokret prema investicijskoj vrsti potrošnje", rekao je Deppler.

Na pitanje o problemu velikog udjela vanjskog duga u BDP-u, na koji je ukazano u razgovorima s hrvatskom stranom, Deppler je kazao kako je to dio problema deficita platne bilance.

"Mislim da je javni sektor tu prilično odgovoran, no kao i u svim drugim zemljama postoji veliko povećanje zaduženja u privatnom sektoru. No, to je teško kontrolirati i zato je toliko važna fiskalna politika", kazao je Deppler.

MMF je u Svjetskom gospodarskom pregledu, objavljenom uoči zasjedanja, prognozirao da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva u 2007. iznositi 4,7 posto, dok bi se u 2008. trebala smanjiti na 4,5 posto. U 2006. hrvatski je BDP, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježio rast od 4,8 posto.

Procijenjena stopa inflacije u 2007. je 2,7, a iduće godine 2,8 posto.

Procjena o deficitu platne bilance povećana je s prijašnjih 6,8 na 8,3 posto u 2007., dok se u 2008. predviđa pad na 7,8 posto.

U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je MMF uz Hrvatsku uključio Bugarsku, Rumunjsku i Maltu, prognozirana je stopa rasta od 6 posto, 0,7 postotnih bodova niže nego u 2006., a za iduću godinu 4,9 posto.

MMF istodobno predviđa usporavanje gospodarskog rasta u srednjoj Europi s 5,7 posto u 2006. na 5,2 posto u 2007. godini, a trend usporavanja rasta trebao bi biti nastavljen i u 2008. sa stopom od 4,7 posto.

Svjetsko gospodarstvo ima po MMF-u dobre izglede za nastavak trenda snažnog rasta i u 2007. i 2008. godini, po stopi od 4,9 posto.

Izvršni odbor direktora MMF-a je u veljači ove godine istaknuo važnost bržih i dubljih gospodarskih reformi u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast. Uz isticanje solidnog rasta BDP-a od 4,75 posto u razdoblju od 2001. do 2006. i nisku inflaciju 2 do 4 posto, MMF je kao uzroke za rast deficita platne bilance u razdoblju 2005./06. naveo pritiske domaće potražnje i svjetski rast cijena energenata. Također je ukazao da je rast hrvatskog izvoza znatno ispod prosjeka zemalja usporedivih s Hrvatskom, kao i da su te zemlje bile uspješnije u privlačenju stranih "greenfield" investicija.

U cilju smanjivanja vanjske ranjivosti i tereta velikog državnog aparata na gospodarski rast direktori MMF-a preporučili su "ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju" od one koju je vlada srednjoročno planirala.

13.04.2007. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER SA ČELNICIMA SVJETSKE BANKE O ZAJMOVIMA ZA HRVATSKUHrvatski ministar financija Ivan Šuker sastao se u petak u Washingtonu s Hermanom Wijffelsom, izvršnim direktorom Svjetske banke koji na Odboru izvršnih direktora predstavlja nizozemsku konstituencu u kojoj je i Hrvatska, te sa Shigeom Katsuom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju.

"Imali smo vrlo konstruktivan i dobar razgovor s Hermanom Wijffelsom i Shigeom Katsuom, na kojem su praktički konstatirali kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za dobivanje drugog programskog zajma PAL 2", izjavio je ministar Šuker, koji u Washingtonu sudjeluje na proljetnom zasjedanju Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Programski zajam Svjetske banke PAL 2 u iznosu od 150 milijuna eura, namijenjen je reformskim projektima u Hrvatskoj, koji će se financirati posredstvom proračuna.

"Hrvatska sa Svjetskom bankom također pregovara oko kredita za izgradnju vodovodne mreže u unutrašnjosti vrijednog 100 do 120 milijuna dolara, te ima ugovoren kredit za kompletnu reformu porezne uprave, od uvođenja poreznog broja do uspostave institucije za izobrazbu kadrova", dodao je Šuker.

Izvršni direktor Wijffels izvijestio je ministra Šukera o događajima vezanim uz nepravilnosti koje se istražuju vezano uz predsjednika WB-a Paula Wolfowitza, koji je izvrgnut pritisku za podnošenje ostavke zbog slučaja povezanog sa sukobom interesa.

Krajem svibnja Odbor izvršnih direktora će odobravati i novu Strategiju suradnje s Republikom Hrvatskom za koju se očekuje da će je hrvatska Vlada prihvatiti idućega tjedna.

Potpredsjednik WB-a Shigeo Katsu ocijenio je kako je Hrvatska ispunila 90 posto prethodnih mjera za odobravanje PAL 2 zajma, te je utvrđeno da ce Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobriti PAL 2 zajam na sjednici 31. svibnja 2007. godine.

Potpisivanje ugovora o zajmu očekuje se u prvoj polovici lipnja, a povlačenje 1. tranše u iznosu 100 milijuna eura predviđeno je za srpanj 2007. godine, nakon što Ugovor o zajmu potvrdi Hrvatski sabor, navedno je u priopćenju Minstarstva financija.

Katsu je također ocijenio kako je Hrvatska postigla izvanredan napredak u ispunjavanju dogovorenih prethodnih mjera za odobravanje PAL 2 zajma, posebno u privatizacijama velikih gubitaša, posebice željezare Sisak i TLM-a, te početku privatizacije četiri neovisna poduzeca Hrvatskih željeznica, u području zdravstva i socijalne skrbi, te u području jačanja državne i javne uprave te modernizacije pravosudnog sustava, stoji u priopćenju.

Ministra Šukera u Washingtonu očekuju i sastanci s čelnicima MMF-a.

Na upit o zabrinutosti koju je MMF u veljači izrazio zbog povećanja udjela vanjskog duga u BDP-u, porastu krakoročnih vanjskih zaduženja i drugih strukturnih teškoća u Hrvatskoj, ministar Šuker je kazao kako je ta "zabrinutost stalno prisutna, ali to ima svoju povijesnu genezu, jer je Hrvatska doživjele strahovitu ekspanziju vanjskog duga 2002. i 2003. godine. Ova vlada je uspjela usporiti rast vanjskog duga i smanjiti udio države s 34 posto početkom 2004. na 23 posto početkom ove godine, financiranjem deficita na domaćem tržištu. Također je prepolovila deficit sa 6.2 posto 2003., na 3 posto prošle godine", kazao je Šuker. Dodao je da hrvatski vanjski dug iznosi oko 29 milijardi dolara.

Hrvatsko izaslanstvo, na čelu s ministrom Šukerom, u subotu će sudjelovati na sastanku Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, središnjem skupu proljetnog zasjedanja MMF-a i WB-a na kojem sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja.

Na skupu u Washingtonu sudjeluje i izaslanstvo Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom Željkom Rohatinskim.

12.04.2007. | Pisane vijesti
FISKALNI DEFICIT U 2006. GODINI 3,0% BDP-aMinistarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz broj 135 s preliminarnim podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, lokalnoj državi, konsolidiranoj općoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države i fiskalnom deficitu s podacima za 2006. godinu.

Prema preliminarnim podacima za 2006. godinu, ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2006. godini prikupljeni su u iznosu od 112,2 milijarde kuna, dok su ukupni rashodi ostvareni u iznosu od 119,6 milijardi kuna.

I prihodi i rashodi ostvareni su u skladu s planiranim iznosom što je rezultiralo deficitom na razini 7,4 milijarde kuna (prema modificiranom obračunskom načelu), odnosno na razini 3,0 posto BDP-a što je također u skladu s planom za 2006. godinu. Time je nastavljena značajna fiskalna prilagodba kojom je u odnosu na 2003. godinu fiskalni deficit smanjen za čak 3,2 postotna boda. Samo u 2006. godini, u odnosu na godinu ranije, fiskalni deficit je smanjen za 1,1 postotni bod ili za gotovo 2 milijarde kuna. Ovakva kretanja rezultat su pozitivnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna opće države. Napredak u procesu kontrole i prikupljanja prihoda opće države uz značajan napredak cjelokupnog procesa planiranja i kontrole izvršavanja rashoda daju čvrst temelj daljnjoj konsolidaciji javnih financija i u srednjoročnom razdoblju.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija broj 136, s podacima za siječanj 2006. godine očekuje se početkom travnja 2006. godine.

29.03.2007. | Pisane vijesti