Vijesti
Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 27,8 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 12,9 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,0 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 12,2 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane opće države, zabilježili rast od 9,9 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 11,2 posto) i trošarine (godišnji rast od 7,9 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane opće države izvršeni su u iznosu od 27,5 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 9,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 10,5 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane opće države u iznosu od 230,1 milijun kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,6 milijardi kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,4 milijarde kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 139., s podacima za razdoblje od siječnja do travnja 2007. godine očekuje se krajem lipnja 2007. godine.
31.05.2007. | Pisane vijestiGlavni prioritet Strategije pomoći Svjetske banke Republici Hrvatskoj jest podrška naporima hrvatske Vlade za uspješno integriranje Republike Hrvatske u Europsku uniju. Cilj modernizacije Porezne uprave je osigurati Hrvatskoj sredstva za podupiranje fiskalne održivosti, smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika uklanjanjem strukturnih i institucionalnih slabosti te izgradnja kapaciteta Porezne uprave potrebnih za uspješno pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.
U tom smislu, primarni cilj Projekta modernizacije Porezne uprave jest pružanje pomoći hrvatskoj Vladi kako bi Poreznu upravu ustrojila kao učinkovitiju, djelotvorniju, transparentnu i odgovornu instituciju.
- Poboljšanje učinkovitosti će se postići pojednostavnjenjem i većom transparentnosti procedura i obrazaca, prilagođavanjem poslovanja i poreznog računovodstva, uspostavljanjem elektroničkog sustava arhiviranja, poboljšanjem obrazovanja i dostupnosti osoblja zaposlenog u podružnicama Porezne uprave i, naposljetku, uspostavljanjem integriranih informacijskih sustava.
- Povećanje djelotvornosti će se postići provođenjem revizija, naplata poreza, kontrole, provedbom žalbenog postupka i pravnim zastupanjem, te razmjenom informacija između agencija.
- Povećanje transparentnosti i odgovornosti će se postići pomoću rigoroznih internih kontrola, povećane razine predanosti etičkim normama od strane zaposlenih i uključenih institucija te povećanjem odgovornosti institucija prema javnosti.
"Cilj Projekta modernizacije Porezne uprave jest povećati učinkovitost, transparentnost i odgovornost Porezne uprave. Projekt ce doprinijeti postizanju daljnjih poboljšanja na područjima pružanja usluga poreznim obveznicima i ispunjavanja poreznih obveza, putem jačanja kapaciteta i unapređenja sustava Porezne uprave.
Skup projektnih aktivnosti koje su predviđene projektom obuhvaćaju - konsolidaciju i funkcionalno objedinjavanje poreznih ureda unutar Grada Zagreba, unapređenje i jačanje ispostave za velike porezne obveznike, jačanje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima Porezne uprave, ustrojavanje Porezne akademije, obuku zaposlenika kao i poreznih obveznika, te unapređenje informacijskog sustava Porezne uprave, uključujući pružanje podrške uvođenju poreznog broja," izjavio je g. Ante Žigman, državni tajnik Ministarstva financija.
"Projekt Modernizacije Porezne uprave pomoći će pri implementaciji uvođenja poreznog broja, budući je Porezna uprava u završnoj fazi pripreme nacrta prijedloga zakona o uvođenju poreznog broja. Projekt modernizacije poduprijet će i analizu povezivanja s ostalim registrima, uvođenje poreznog broja u sve ostale registre i njegovu dodjelu poreznim obveznicima," rekao je g. Ivica Mladineo, ravnatelj Ureda Porezne uprave.
"Svjetska banka prepoznaje napore i odlučnost hrvatske Vlade da značajno ubrza promjene u ovom sektoru. Zadovoljstvo nam je biti partnerima u ovom projektu budući da možemo pružiti potrebnu ekspertizu u ovom području te pomoći Hrvatskoj da razvije sustav registriranja poreznih obveznika koji će biti usklađen sa sustavom EU-a, što će ujedno olakšati integriranje Hrvatske u EU. Nadamo se da će uspješna provedba Projekta modernizacije Porezne uprave imati velik utjecaj ne samo na relevantne institucije, nego će, što je još važnije, donijeti veliku korist građanima Hrvatske stvaranjem učinkovitijeg, ekonomičnijeg, transparentnog i odgovornog sustava porezne uprave. Osim toga, primjena poreznog broja će također uspostaviti temelj za bolje ciljanje programa socijalnih naknada, područja reforme koje je Vlada nedavno identificirala kao jedan od prioriteta u svojoj Strategiji reforme socijalnih naknada," rekla je Sanja Madžarević Šujster, v.d. voditelja Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
Projekt modernizacije Porezne uprave uključit će četiri međusobno povezane komponente
Komponenta 1 - Organizacijsko objedinjavanje i funkcionalna preraspodjela poreznih ureda Porezne uprave Republike Hrvatske
- Cilj ove komponente jest poboljšanje porezne discipline, učinkovitosti i usluga za porezne obveznike putem (i) organizacijskog restrukturiranja mreže 13 gradskih lokacija Zagreba i njihovo objedinjavanje u novi kompleks poreznog ureda; kao i (ii) pojačanje ureda za velike porezne obveznike;
Komponenta 2 - Unaprjeđenje znanja i stručnosti poreznih službenika i zainteresiranih strana
- Cilj ove komponente je jačanje profesionalizma, kompetentnosti i integriteta poreznih službenika i znanja poreznih obveznika i drugih zainteresiranih strana kroz osiguranje obuke i osnivanje Porezne akademije
Komponenta 3 - Tehnološko poboljšanje usluga, sustava za upravljanje informacijama i podrška uvođenju poreznog broja
- Cilj ove komponente je moderniziranje poslovnih procesa, provođenje standardnih procedura informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), podrška za provedbu sustava upravljanja informacijama te pomoć pri uvođenja poreznog broja (PB);
Komponenta 4 - Potpora modernizaciji i upravljanju projektom
- Cilj ove komponente je podrška razvoju i provedbi strateškog plana modernizacije Porezne uprave i izgradnji kapaciteta za aktivnosti vezane za upravljanje projektom.
Od 1993. godine, kad je Hrvatska postala članicom Svjetske banke, ova je organizacija aktivna u pružanju financijske i tehničke pomoći, savjetovanju u vezi sa sektorskim politikama te pružanju analitičkih usluga Republici Hrvatskoj. Do današnjeg dana Svjetska banka je odobrila 35 zajma u ukupnoj vrijednosti od 2,18 milijardi USD te 48 darovnica u ukupnoj vrijednosti od 51,5 milijuna USD. Također, svi projekti koji su trenutačno u tijeku i koje financira Svjetska banka pozitivno su ocijenjeni.
31.05.2007. | Pisane vijestiZa što će država iskoristiti povećanje prihoda u Ministarstvu financija ne mogu reći, napominjući da će o tome i mogućem rebalansu proračuna odlučivati premijer Ivo Sanader i ministri. Stvar je procjene Vlade u što će uložiti te novce, da li u smanjenje deficita, smanjenje doprinosa ili nešto drugo, kažu u resoru financija.
U ovoj godini planiran je deficit proračuna opće države od 2,8 posto BDP-a, a čelnici Ministarstva financija ponovili su kako je proračunski deficit u prošloj godini iznosio 3 posto BDP-a.
Tvrde pritom kako nema prikrivenog deficita, te su sve proračunom predviđene obveze koje su došle u Državnu riznicu i plaćene.
U Ministarstvu financija danas su predstavili i izvješće o izvršenju proračuna u prošloj godini, što će se sutra naći i pred hrvatskom Vladom.
Prihodi državnog proračuna u 2006. iznosili su 95,2 milijarde kuna i veći su za 11,4 posto u odnosu na 2005. dok su rashodi rasli za 9 posto i izvršeni su u iznosu 99,4 milijarde kuna, a proračunski deficit je iznosio 4,157 milijardi kuna.
U rashode su uključene i kamate za koje je u prošloj godini izdvojeno 4,7 milijardi kuna, a kada bi se taj trošak isključio iz rashoda proračun središnje države po prvi bi put, tvrde u Ministarstvu, bio u suficitu.
Iz Ministarstva također ističu da je prošle godine zaposlenima u državnoj upravi temeljem sudskih tužbi za obveze iz razdoblja 2000.-2003. isplaćeno 337,8 milijuna kuna, a ove godine za to će se isplatiti oko 673 milijuna.
U prošlogodišnje rashode uključen je i iznos povećanja dospjelih neplaćenih obveza u iznosu 800 milijuna kuna, od čega se veći dio odnosi na dugovanja zdravstvu. No, iz Ministarstva poručuju da neplaćeni računi u zdravstvu nisu posljedica proračuna, da se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje mjesečno doznačuje jedna dvanaestina sredstava planiranih u proračunu, te su uvjereni kako će i ove godine naći model kako riješiti problem dugovanja veledrogerijama.
U Ministarstvu su ponovili da je prošle godine gospodarski rast iznosio 4,8 posto. S obzirom na dobre makroekonomske pokazatelje u dosadašnjem dijelu ove godine - rast industrijske proizvodnje u četiri mjeseca 8,3 posto, a u prvom tromjesečju rast građevinarstva za 10,5 posto, trgovine za 7,7 posto, noćenja turista za 7,2 posto, u Ministarstvu očekuju da se uzlazna stopa gospodarskog rasta nastavi, te bi mogla premašiti pet posto.(Hina)
23.05.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 16,7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 15,6 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 57,0 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 16,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,7 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 17,6 posto) i trošarine (godišnji rast od 10,8 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 16,5 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 7,2 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,0 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 19 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 499 milijuna kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 903,2 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 1,3 milijarde kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -356,6 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 138., s podacima za razdoblje od siječnja do ožujka 2007. godine očekuje se krajem svibnja 2007. godine.
16.05.2007. | Pisane vijesti"Ono što me posebno veseli jest da je Hrvatska dobila iznimno povoljne ocjene za PEP, to jest za ekonomsku i monetarnu politiku koju vode hrvatska Vlada i središnja banka", rekao je Šuker nakon završetka redovitog godišnjeg sastanka ministara gospodarstva i financija Europske unije i zemalja kandidata o ekonomskoj politici.
Cilj susreta su pripreme zemalja kandidata za sudjelovanje u fiskalnom nadzoru i koordinaciji ekonomske politike Europske unije od dana pristupanja.
Šuker je imao i bilateralni susret s povjerenikom za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquinom Almuniom. Šuker je izrazio zadovoljstvo što se hrvatske fiskalne procjene poklapaju s procjenama Europske komisije "na žalost domaćih kritičara koji kažu da određeni makroekonomski pokazatelji nisu točni".
Prema internom dokumentu Komisije, Pretpristupni ekonomski programi zemalja kandidata Hrvatske, Makedonije i Turske "predstavljaju konzistentan i djelomično ambiciozan okvir za ekonomsku stabilizaciju, fiskalnu politiku i strukturne reforme".
Komisija ocjenjuje da su "umjereno optimistične" hrvatske procjene gospodarskog rasta između 4,5 do 5 posto.
Komisija također pozdravlja hrvatske planove da nastavi sa smanjivanjem svoga deficita s 2,2 posto BDP-a u 2006. na 1,5 posto u 2009. godini, kao i planove za smanjivanje zaduženosti.
Uz ministra Šukera, Hrvatsku su na sastanku Vijeća ECOFIN predstavljali i pomoćnik ministra Zdravko Marić i zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.(Hina)
07.05.2007. | Pisane vijestiVlada je, naime, izviještena o napretku ažuriranja Registra koncesija pri Ministarstvu financija.
Ministar Šuker zauzeo se da svi ugovori o koncesijama budu dostupni javnosti.
Građani Hrvatske mogli bi tako vidjeti sve ugovore o koncesijama, rekao je Šuker, koji je Registar koncesija ocijenio učinkovitim modelom borbe protiv korupcije.
S osnova koncesija državni je proračun samo u prva tri mjeseca ove godine uprihodovao 107 milijuna kuna, dok je prije tri, četiri godine godišnji prihod od koncesija bio na razini 200-njak milijuna kuna, kazao je Šuker.
Iznio je pritom i podatak da su proračunski prihodi u prva četiri mjeseca ove godine veći za 16 posto u odnosu na lani, što je pripisao povećanju gospodarskih aktivnosti i suzbijanju sive ekonomije.
Šuker je procijenio da bi Registar koncesija mogao biti do kraja ažuriran u idućih mjesec dana.
Naime, Vlada je zaključkom zadužila ministarstva gospodarstva, poljoprivrede, te mora, turizma, prometa i razvitka da u roku mjesec dana Ministarstvu financija dostave sve podatke potrebne za ažuriranje Registra.
Na to su zaduženi i županije, općine i gradovi koji su davali koncesije, kao i svi uredi državne uprave u županijama.
Vlada je Ministarstvu obrazovanja i znanosti dala suglasnost da u 2008. i 2009. u proračunu osigura 41,4 milijuna kuna kojima će se subvencionirati stambeni krediti zaposlenicima u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.
Do sada je dato ukupno 1880 subvencioniranih stambenih kredita, a u ovoj godini predlaže se subvencioniranje novih 740 kredita za mlade znanstvenike i stručnjake, izvijestio je resorni ministar Dragan Primorac.
Proračunom za ovu godinu za subvencioniranje stambenih kredita osigurano je oko 19 milijuna kuna.
Subvencionirani stambeni krediti omogućili su da oko 1880 mladih znanstvenika ostane u Hrvatskoj, rekao je Primorac, iznoseći i podatak da su se u protekle tri i pol godine iz inozemstva vratila 44 hrvatska znanstvenika.
Korisnicima tih kredita kamata iznosi 1,67 posto, dok Ministarstvo te kredite subvencionira s 3,23 posto.
Na zatvorenom dijelu sjednice u Zaprešiću Vlada je privremenim ravnateljem Hrvatskog olimpijskog centra imenovala Tomislava Paškvalina, koji treba obaviti poslove upisa i organiziranje početka rada tog centra.(Hina)
03.05.2007. | Pisane vijestiPrvi povrati poreza na dohodak krenuli su sredinom travnja, a iz Ministarstva ističu kako je ove godine nešto ranije počela obrada poreznih prijava, kao i povrati poreza građanima.
Porezna Uprava ukupno je zaprimila 950.388 prijava poreza na dohodak za 2006. godinu, što je gotovo 28.000 više prijava nego prošle godine.
Od ukupnog broja zaprimljenih poreznih prijava, poreznici su do konca travnja obradili njih 22,6 posto ili 215.314 prijava.
Približan tom prosjeku je i broj obrađenih prijava u Zagrebu u kojemu je uobičajeno i zaprimljeno najviše prijava - 243.552, od čega je do sada obrađeno nešto više od 21 posto ili oko 51.500 prijava.
Po broja zaprimljenih prijava slijede područni uredi Split sa više od 97,8 tisuća prijava, Rijeka sa više od 77,6 tisuća, Osijek sa 68,7 tisuća prijava, te Pazin sa više od 56,4 tisuće prijava, a broj do sada obrađenih prijava u tim se područnim uredima kreće od nešto više od četiri posto u Pazinu do 13,2 posto u Splitu.
Statistika Porezne uprave pokazuje pak da su za sada najviše prijava obradili poreznici u Područnom uredu Krapina - od nešto više od 26,8 tisuća prijava obrađeno je njih gotovo 19 tisuća ili 70,5 posto, a slijedi Koprivnica gdje su poreznici od oko 20 tisuća prijava obradili njih 66,7 posto ili 13,3 tisuća.
Povrati poreza nastavljaju se dalje sukladno uobičajenoj dinamici, poručuju iz Ministarstva financija u kojem procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,4 milijardi kuna preplaćenog poreza na dohodak, što je otprilike na prošlogodišnjoj razini.(Hina)
03.05.2007. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 8,6 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 21,4 posto.
Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,6 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 28,3 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 10,2 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 33,8 posto) i trošarine (godišnji rast od 17,5 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 7,9 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 6,1 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,3 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga. Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 215,8 milijuna kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od -71,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od -552,8 milijuna kuna.
Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo 481,5 milijuna kuna.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 137., s podacima za razdoblje od siječnja do veljače 2006. godine očekuje se početkom svibnja 2007. godine.
29.04.2007. | Pisane vijestiS predstavnicima MMF-a ministar Šuker sastao se u sklopu proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu.
Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji predvodi izaslanstvo HNB-a na skupu u Washingtonu, sastali su se s izvršnim direktorom MMF-a Joerom Kremersom, direktorom europskog odjela MMF-a Michaelom Depperom i Robertom Feldmanom, nadleženim za jugoistočnu Europu.
"Kremers, koji nas je pratio i savjetovao ove četiri godine, i koji je praktički naš predstavnik u MMF-u kroz nizozemsku konstituencu, rekao je da je Hrvatska ostvarila takav napredak da svojim iskustvom može poslužiti kao primjer za rješavanje problema u nekim drugim tranzicijskim zemljama", kazao je Šuker u izjavi za hrvatske novinare.
S Feldmanom i Depperom razgovarali smo o makroekonomskim pokazateljima, fiskalnoj konsolidaciji i vanjskom dugu, rekao je Šuker i dodao kako su i oni konstatirali da je Hrvatska napravila pomak, ali i upozorili na oprez kako se ne bi otišlo u krivom smjeru.
"Predstavnici MMF-a ukazali na problem udjela vanjskog duga u BDP-u. Monetarne vlasti RH poduzimaju određene mjere, a vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga", rekao je ministar Šuker.
Kazao je kako je na sastancima naglašeno da se mora spriječiti da vanjska zaduživanje potiču potrošnju izvan mogućnosti, te kako je upozoreno na probleme koji bi se mogli stvoriti u proračunu ako se prihodi, koji su u prvom tromjesečju 2007. veći 14 posto nego 2006., pretvore u potrošnju.
Nakon završetka stand by aranžmana u 2006. Hrvatska sada ima redovne kontakte, kontrole i konzultacija s MMF-om.
Predstavnici MMF-a komentirali su mjere HNB-a na obuzdavanju rasta kredita inozemnih banaka.
"Tu se malo razilaze pogledi monetarne vlasti u RH i MMF-a. No to je stvar HNB-a i MMF-a da proanaliziraju i odluče što će napraviti. No rast vanjskog duga treba početi malo više kontrolirati kroz fiskalnu politiku", rekao je Šuker.
Komentirajući zabrinutost oko visokog udjela hrvatskog vanjskog duga u BDP, koji s 29 milijardi dolara premašuje 80 posto BDP-a, Šuker je kazao kako je to je granica na kojoj je potreban oprez i mjere obuzdavanja daljnjeg rasta duga, ali je naglasio kako Hrvatska kao zemlju koja ima dobre makroekonomske pokazatelje i uspješnu gospodarsku politiku normalno servisira taj dug i nije u nikakvoj krizi, nije visoko zadužena zemlja i ne prijeti joj "argentinski sindrom".
Govoreći o velikom rastu stranih ulaganja u Hrvatsku u 2006., Šuker je istaknuo da je Hrvatska popravila okruženje za poduzetnike i postaje sve atraktivnija za strana ulaganja, te dodao kako očekuje ove i iduće godine mnogo veći interes stranih ulagača.
Hrvatski ministar financija je naglasio kako je tijekom boravka u Washingtonu s američkim poslovnim ljudima i s hrvatskim veleposlanstvom dogovorio zajedničko pokretanje postupka za potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanje između SAD i Hrvatske, što će otvoriti vrata za daljnje američka ulaganja.
Na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu sudjeluju ministri financija i guverneri središnjih banaka iz 185 zemalja članica tih međunarodnih financijskih institucija.
Na skupu se na sastancima Odbora guvernera, odbora za razvoj i Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora, te na nizu foruma raspravlja o zadaćama, ciljevima i rezultatima rada banke i fonda, o pitanjima povezanim sa smanjivanjem siromaštva u svijetu, međunarodnom gospodarskom razvoju i financijama.
Aktualno zasjedanje odvija se u sjeni skandala vezanog uz predsjednika Svjetske banke Paula Wolfowitza i njegovo protežiranje prijateljice zaposlene u banci kod zapošljavanja u State Departmentu, zbog čega osoblje banke traži njegovu ostavku.
13.04.2007. | Pisane vijesti"Situacija je u ovoj godini dobra za Hrvatsku. Fiskalni proizvodi su dobri, vanjski rezultati nisu tako dobri kao što smo očekivali, ali nisu posebno problematični", izjavio je Deppler za Hinu na konferenciji MMF-a i Svjetske banke koja se održava u Washingtonu.
Deppler je u petak o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te mjerama fiskalne i monetarne politike razgovarao s hrvatskim ministrom financija Ivanom Šukerom i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim.
"MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na strukturalne reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed. Tu ima teških odluka koje treba donijeti, no sve će se te odluke donositi nakon izbora", kazao je Deppler dodajući kako tu "postoji određena slabost, u smislu toga što će se dogoditi nakon izbora".
Na pitanje o kakvim se teškim odlukama radi, kazao je kako je riječ o "određenom broju privatizacijskih pitanja s kojima se vlada treba suočiti", zatim pitanja vrste fiskalne politike koja će se provoditi i slično.
U tom je kontekstu istaknuo da je središnja banka fokusirana na zadržavanje stabilnog tečaja kune suočena s priljevom kapitala, te da je "potrebno više od fiskalne politike da bi se obuzdali rizici priljeva kapitala u privatnom sektoru".
Na kraju, postoji i tekući problem strukture potrošnje, s obzirom na "nerazmjerno velik udio potrošnje od novčanih transfera, gdje je potreban zaokret prema investicijskoj vrsti potrošnje", rekao je Deppler.
Na pitanje o problemu velikog udjela vanjskog duga u BDP-u, na koji je ukazano u razgovorima s hrvatskom stranom, Deppler je kazao kako je to dio problema deficita platne bilance.
"Mislim da je javni sektor tu prilično odgovoran, no kao i u svim drugim zemljama postoji veliko povećanje zaduženja u privatnom sektoru. No, to je teško kontrolirati i zato je toliko važna fiskalna politika", kazao je Deppler.
MMF je u Svjetskom gospodarskom pregledu, objavljenom uoči zasjedanja, prognozirao da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva u 2007. iznositi 4,7 posto, dok bi se u 2008. trebala smanjiti na 4,5 posto. U 2006. hrvatski je BDP, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježio rast od 4,8 posto.
Procijenjena stopa inflacije u 2007. je 2,7, a iduće godine 2,8 posto.
Procjena o deficitu platne bilance povećana je s prijašnjih 6,8 na 8,3 posto u 2007., dok se u 2008. predviđa pad na 7,8 posto.
U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je MMF uz Hrvatsku uključio Bugarsku, Rumunjsku i Maltu, prognozirana je stopa rasta od 6 posto, 0,7 postotnih bodova niže nego u 2006., a za iduću godinu 4,9 posto.
MMF istodobno predviđa usporavanje gospodarskog rasta u srednjoj Europi s 5,7 posto u 2006. na 5,2 posto u 2007. godini, a trend usporavanja rasta trebao bi biti nastavljen i u 2008. sa stopom od 4,7 posto.
Svjetsko gospodarstvo ima po MMF-u dobre izglede za nastavak trenda snažnog rasta i u 2007. i 2008. godini, po stopi od 4,9 posto.
Izvršni odbor direktora MMF-a je u veljači ove godine istaknuo važnost bržih i dubljih gospodarskih reformi u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast. Uz isticanje solidnog rasta BDP-a od 4,75 posto u razdoblju od 2001. do 2006. i nisku inflaciju 2 do 4 posto, MMF je kao uzroke za rast deficita platne bilance u razdoblju 2005./06. naveo pritiske domaće potražnje i svjetski rast cijena energenata. Također je ukazao da je rast hrvatskog izvoza znatno ispod prosjeka zemalja usporedivih s Hrvatskom, kao i da su te zemlje bile uspješnije u privlačenju stranih "greenfield" investicija.
U cilju smanjivanja vanjske ranjivosti i tereta velikog državnog aparata na gospodarski rast direktori MMF-a preporučili su "ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju" od one koju je vlada srednjoročno planirala.
13.04.2007. | Pisane vijesti