Vijesti

PRODUŽEN RAD POREZNE UPRAVE KAKO BI SE OLAKŠALO PODNOŠENJE POREZNIH PRIJAVAPorezna uprava Ministarstva financija produžit će rad Područnih ureda i pripadajućih ispostava i to u subotu, 24. veljače od 8,00 do 14,00 sati, te u utorak 27. veljače i u srijedu 28. veljače od 8,00 do 18,00 sati kako bi se građanima, a posebno onima koji rade, olakšalo podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak za 2006. godinu u zakonski određenom roku.

Krajnji rok za podnošenje prijava poreza na dohodak je 28. veljače 2007. u ponoć. Porezni obveznici prijave mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili poslati poštom - preporučeno.

Svi poslovi i zaprimanje poreznih prijava odvijaju se u najboljem redu u svim područnim uredima Porezne uprave. Do sada je zaprimljeno 423.884, od očekivanih 920.000 prijava poreza na dohodak za 2006.

Skrećemo pozornost na sljedeće:

Kontakt centar Porezne uprave s dva besplatna telefonska broja, sa svojim agentima, na usluzi su poreznim obveznicima na kojima mogu dobiti korisne informacije i to:

- broj 0800 66 99 33 - porezna oslobođenja, olakšice i porezno priznati izdaci za građane;

- broj 0800 1001 - prijave utaje poreza, ne izdavanja računa, rad na crno, drugi porezni prekršaji i pritužbe na rad službenika Porezne uprave.

Na Internet stranicama Porezne uprave, www.porezna-uprava.hr u dijelu Kontakt centar, postavljene su upute za popunjavanje prijave poreza na dohodak za 2006. godinu, a putem besplatnog programa Acrobat Readera može se preuzeti obrazac DOH i primjeri popunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak za 2006.

21.02.2007. | Pisane vijesti

MFIN: DO SADA PREDANO OKO 250 TISUĆA PRIJAVA POREZA NA DOHODAKPorezna uprava je do konca proteklog tjedna zaprimila gotovo 250 tisuća godišnjih prijava poreza na dohodak, a poreznici očekuju da će ih u idućih desetak dana primiti još oko sedamsto tisuća.

Naime, zadnji rok za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak je 28. veljače, a poreznici i ove godine očekuju sličan broj poreznih prijava i otprilike isti iznos povrata kao i prošle godine.

A 2006. je prijave podnijelo više od 920 tisuća građana i država je isplatila više od 1,33 milijarde kuna povrata poreza, dok je 70.770 građana moralo državi još uplatiti oko 420 milijuna kuna.

Godišnje prijave poreza na dohodak za prošlu godinu do konca veljače građani mogu predati u ispostavama područnog ureda Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili poslati poštom, pri čemu poreznici ističu da je to najbolje učiniti preporučeno.

Prve povrate poreza pak građani mogu očekivati u travnju, najavljuju iz Ministarstva financija.

Prema podatcima Ministarstva, u prošloj je godini ostalo oko 9.200 neriješenih poreznih prijava, a razlog tomu je ponajprije nepotpuna dokumentacija.

Stoga poreznici podsjećaju građane da poreznoj prijavi prilože svu potrebu dokumentaciju, od obrazaca za plaće ili druge dohotke, do dokumentacije za porezne olakšice.

Do maksimalnih 12.000 kuna građani kao ostale porezne olakšice mogu prijaviti uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, izdatke za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala, te stambene potrebe.

No, te će se olakšice priznavati samo uz priložena izvješća banaka o stambenim kreditima, odnosno kamatama na stambene kredite, izvješća osiguravajućih ili mirovinskih društava o uplaćenim premijama zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog ili životnog osiguranja, ili računa za obavljene popravke u stanovima i plaćanje najamnine za podstanare, račune za lijekove i ortopedska pomagala.

Pravila za porezne olakšice ista su kao i prošle godine što vrijedi i za iznose osobnih odbitaka, kao i za porezne stope.

Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0), a odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području prebivaju.

Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, odnosno godišnje do 36.000 kuna.

Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15 posto (do 38.400 kuna), 25 posto (na razliku od 38.400 do 96.000 kuna), 35 posto (na razliku od 96.000 do 268.800 kuna), te stopa od 45 posto (na iznose iznad 268.800 kuna).

Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33.(Hina)

18.02.2007. | Pisane vijesti

ŠUKER: JEDINSTVENI POREZNI BROJ POČETKOM 2008.Ministar financija Ivan Šuker izjavio je danas kako je priprema zakona o jedinstvenom poreznom broju u završnoj fazi, te najavio mogućnost da bude u primjeni s početkom iduće godine.

Očekujemo da bi prijedlog zakona o jedinstvenom poreznom broju mogao do lipnja biti u saborskoj proceduri, a vidjet ćemo, što se tiče tehničke primjene, mogućnosti da bude u primjeni od 1. siječnja 2008. godine, kazao je Šuker koji je u Ministarstvu s regionalnim direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Anandom K. Sethom potpisao predujam zajma za pripremu projekta modernizacije Porezne uprave.

Predujam, u iznosu 750 tisuća američkih dolara, iskoristit će se za pripremu temeljnih aktivnosti u okviru Projekta modernizacije Porezne uprave.

Ukupna vrijednost tog projekta je pak 84 milijuna dolara, a sa 50 milijuna dolara zajma financirala bi ga Svjetska banka, dok bi se 34 milijuna osigurala u državnom proračunu.

Zajednički je cilj projekta učiniti Poreznu upravu učinkovitijom, djelotvornijom, transparentnijom, odnosno odgovornijom, istaknuo je Seth.

Šuker ističe da bi projekt modernizacije Porezne uprave obuhvatio tri komponente.

Prva je vezana za izgradnju poslovne infrastrukture, posebno u Zagrebu, gdje je Porezna uprava rascjepkana na 13-14 lokacija.

Druga komponenta projekta je priprema centra za usavršavanje kadrova, odnosno porezne akademije, a treća modernizacija informacijskog sustava s posebnim težištem na uvođenju jedinstvenog poreznog broja.

Taj identifikacijski financijski broj imale bi tvrtke i obrti, kao i svi građani koji bi ga stjecali rođenjem, a za razliku od jedinstvenog matičnog broja, ne bi smio 'otkrivati' osobne podatke.

Jedinstveni porezni broj omogućio bi povezivanje službenih evidencija i registara, primjerice, kaže Šuker, povezivanje sa Središnjom depozitarnom agencijom i slično, pri čemu treba voditi računa i o zaštićenosti podataka.

Seth ističe i kako će uvođenje jedinstvenog poreznog broja poslužiti kao podloga za uspostavljanje mehanizma imovinskog cenzusa koji bi bio osnova za poboljšanje usmjerenosti, za bolja i djelotvornija socijalna davanja.

Pritom, dodaje Šuker, nije cilj smanjenje socijalnih davanja, nego njihova pravičnija raspodjela.(Hina)

14.02.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA PROSINAC 2006. GODINE BR. 134Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 134 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do studenoga 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 91,3 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,5 posto. Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,8 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,5 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,4 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 10,1 posto), trošarine (godišnji rast od 6,3 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 11,4 posto) te poreza na dobit (28,6 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 88,1 milijardi kuna, što je 89 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,5 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 22,4 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 778,9 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,6 milijardi kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 135., s podacima za razdoblje od siječnja do prosinca 2006. godine očekuje se krajem ožujka 2007. godine.

11.02.2007. | Pisane vijesti

POREZNICI OČEKUJU OKO 920.000 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2006.Hrvatski građani još idući mjesec, točnije do 28. veljače, mogu predati godišnju prijavu poreza na dohodak za 2006. godinu, a do tog krajnjeg roka prijavu će podnijeti oko 920 tisuća građana, odnosno očekuje se otprilike isti broj prijava kao i prošle godine, procjena je Porezne uprave.

Poreznici najavljuju da će s prvim isplatama povrata poreza na dohodak krenuti početkom travnja, a procjenjuju da će građanima biti vraćeno oko 1,33 milijarde kuna preplaćenog poreza.

Toliko je, naime, građanima bilo vraćeno i tijekom prošle godine temeljem godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. koje je, prema zadnjim podatcima Ministarstva financija, predalo nešto više od 920 tisuća građana.

Za prijavu poreza za 2006. godinu vrijede ista pravila kao i za godinu prije, odnosno isti iznosi osobnih odbitaka, iste porezne stope, te ista pravila za porezne olakšice.

Tako svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka u iznosu od 1.600 kuna mjesečno, što je godišnji iznos od 19.200 kuna (1,0).

Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.

Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.

Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što godišnje može najviše iznositi 36.000 kuna.

Za prošlu godinu vrijede i ista pravila za ostale porezne olakšice koje maksimalno mogu iznositi ukupno 12.000 kuna i to za uplaćene premije dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa obilježjem štednje, za zdravstvene usluge, te stambene potrebe. Te će se olakšice priznavati uz priložene račune, odnosno izvješća banaka, osiguravajućih ili mirovinskih društava o kamatama na stambene kredite i uplaćenim premijama zdravstvenog, dobrovoljnog mirovinskog i životnog osiguranja.

Na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice primjenjuju se stope poreza od 15, 25, 35 i 45 posto i to stopa od 15 posto na iznos do 38.400 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna, te stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna. Građani svojoj godišnjoj poreznoj prijavi prilažu izvješća o isplatama u prošloj godini koja sadrže i podatke o plaćenim porezima i prirezima, a koje su im dužni dostaviti poslodavci i isplatitelji primitaka koji su do kraja siječnja iste podatke bili dužni dostaviti i Poreznoj upravi na posebnim obrascima.

Umirovljenici će pak, kako je ranije najavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), u veljači primiti obavijest o mirovinskim primanjima za siječanj 2007. na kojoj će biti ispisana svota isplaćene mirovine u 2006. i svote obračunatog poreza i prireza, pa će podnose li poreznu prijavu njoj priložiti kopiju te obavijesti.

Porezna je uprava na svojoj Internet stranici (www.porezna-uprava.hr) objavila i detaljnu uputu za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006., a sve informacije o poreznoj prijavi, poreznim oslobođenjima i olakšicama, te priznatim izdatcima dostupne su i na besplatnom info-telefonu 0800 66 99 33. (Hina)

30.01.2007. | Pisane vijesti

PREDSTAVLJANJE ZAKONA O UNUTARNJOJ FINANCIJSKOJ KONTROLI U JAVNOM SEKTORUTemeljni je cilj Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, donesenog krajem prošle godine, svesti na minimum korupciju u lokalnoj samoupravi te državnoj upravi, kao i olakšavanje nadzora nad trošenjem financijskih sredstava samim jedinicama javne uprave.

Rekao je to na na današnjem predstavljanju tog zakona županima, gradonačelnicima i načelnicima općina ministar financija Ivan Šuker te dodao kako su jedinice unutarnje revizije već uspostavljene na državnoj razini, odnosno u svih 13 ministarstava, što je bio preduvjet za početak primjene ovog zakona.

Ujedno je pozvao predstavnike županija da razmotre načine na koje bi se takve jedinice uspostavljale na lokalnoj razini, uzimajući u obzir veličinu nekih općina, kojima nije potrebno da "samo zaposle dva nova administratora".

Donošenje ovog zakona bila je obveza Hrvatske u sklopu usklađivanja zakonodavstva pravnoj stečevini Europske unije u okviru poglavlja 32. pod nazivom Financijski nadzor, a njime se uspostavlja sustav unutarnjih financijskih kontrola, čiji su osnovni elementi financijsko upravljanje i kontrola te unutarnja revizija.

Uspostavu sustava unutarnjih financijski kontrola u Hrvatskoj EU je pomogla kroz dva CARDS projekta, pri čemu je prvi, CARDS 2002. dovršen uspostavom Uprave za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole unutar Ministarstva financija, tzv. Središnje harmonizacijske jedinice.

Prema riječima pomoćnice ministra financija Ljerke Linzbauer, za uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru Hrvatska je trebala ispuniti tri uvjeta. Uvjet uspostave zakonodavnog okvira ispunjen je donošenjem Zakona, a uspostave institucionalnog okvira osnivanjem jedinica unutarnje revizije po ministarstvima.

Treći je uvjet educiranje kadra, pa su unutarnji revizori prošli izobrazbu organiziranu od strane CARDS projekta i Ministarstva financija, a osposobljeni su i domaći treneri koji provode izobrazbu u koju je do sada uključeno 157 kandidata za unutarnje revizore.(Hina)

25.01.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA STUDENI 2006. GODINE BR. 133Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz br. 133 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za razdoblje od siječnja do listopada 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 82,4 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od visokih 10,2 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 58,7 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,2 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8,3 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje zabilježili su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9,7 posto), trošarine (godišnji rast od 5,8 posto), prihodi od poreza na dohodak (godišnji rast od 10,7 posto) te poreza na dobit (28,4 posto). U isto vrijeme, ukupni rashodi konsolidirane središnje države izvršeni su u iznosu od 79,7 milijardi kuna, što je 80,5 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,1 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga (godišnji rast od 18,6 posto). Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 4,5 milijardi kuna, a neto stjecanje financijske imovine konsolidirane središnje države u iznosu od 278,4 milijuna kuna. Neto obveze su zabilježene na razini od 2,1 milijardu kuna.

Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države, je u promatranom razdoblju iznosilo -1,9 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 134., s podacima za razdoblje od siječnja do studenoga 2006. godine očekuje se krajem siječnja 2007. godine.

14.01.2007. | Pisane vijesti

OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA LISTOPAD 2006. GODINE BR. 132Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz broj 132 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, lokalnoj državi, konsolidiranoj općoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države, unutarnjem dugu konsolidirane središnje države, bilanci, računu dobiti i gubitka te pregledu stanja obveza i potraživanja javnih poduzeća za razdoblje od siječnje do rujna 2006. godine.

Ukupni prihodi konsolidirane opće države u promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 82 milijarde kuna što predstavlja godišnji rast od 10 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 59,9 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,4 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 8 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 9 posto), trošarine (godišnji rast od 5,9 posto) te porezi na dohodak i dobit (19 posto).

U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane opće države dosegnuli su razinu od 77,7 milijardi kuna što je 72,2 posto ukupno planiranih rashoda. U njihovoj strukturi najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 4,3 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 5,9 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 13,6 posto).

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane opće države ostvareno je u iznosu od 6 milijardi kuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje, kao mjera manjka/viška konsolidirane opće države, je u razdoblju od siječnja do rujna zabilježeno u iznosu od -1,6 milijardi kuna.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija broj 133, s podacima za razdoblje od siječnja do listopada 2006. godine očekuje se krajem prosinca 2006. godine.

31.12.2006. | Pisane vijesti

SANADER IZVRŠIO ZADNJU TRANSAKCIJU IZ PRORAČUNA ZA 2006.Predsjednik Vlade Ivo Sanader izvršio je danas u Ministarstvu financija posljednju transakciju iz ovogodišnjeg proračuna - uplatu 2,8 milijuna kuna za opremu kabineta i didaktičku opremu za nekoliko osnovnih škola, te time zatvorio transakcije Državne riznice za 2006. godinu.

Tom uplatom sve obveze iz državnog proračuna i izvanproračunskih fondova za ovu godinu su izvršene, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.

Deficit proračuna iznosi 3 posto BDP-a, a proračun će biti kakav je i planiran, stoga nema nikakve priče o prikrivenim deficita, sve je plaćeno, ustvrdio je Šuker.

Premijer Sanader istaknuo je kako danas objavljena procjena Državnog zavoda za statistiku o realnom rastu hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju za 4,7 posto nadmašuje prognoze i očekivanja Vlade.

Taj je rast temeljen na povećanoj industrijskoj, odnosno ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, te na rastu financijskog tržišta, naglasio je Sanader.

"Ako je deficit 3 posto, odnosno manji nego što je bilo predviđeno; ako je uspješno završen stand-by aranžman s MMF-om i nije se išlo u produženje ili novi aranžman; ako smo ove godine višekratno dobivali povećani kreditni rejting od četiri vodeće svjetske agencije, onda zaista možemo biti zadovoljni", ocijenio je Sanader ovogodišnja kretanja u hrvatskom gospodarstvu.

Izrazio je i zadovoljstvo zbog izvršavanja obveza prema umirovljenicima, odnosno isplati prvih dviju rata duga, i to bez većih makroekonomskih potresa, te podsjetio da se u idućoj godini očekuje isplata još dviju rata.

U 2007. se očekuje i pronalaženje rješenja za veliki jaz između starih i novih umirovljenika, i to ne kroz proračun, već će se, kaže Sanader, "tražiti novi putovi", a riješit će se i pitanje povrata duga za oko 42.000 korisnika obiteljskih i limitiranih mirovina.

Za iduću godinu premijer je najavio i nastavak aktivnosti na jačanju gospodarskog rasta, snižavanju proračunskog deficita ispod 3 posto, daljnjem jačanju izvoznih kapaciteta Hrvatske i smanjenju nezaposlenosti.

Podsjetio je pritom kako je ove godine anketna stopa nezaposlenosti bila na najnižoj razini unazad 7-8 godina, stopa je bila 11 posto, odnosno ukazivala je na manje od 280.000 nezaposlenih.

To je još uvijek puno, no trend je dobar i nastavit ćemo u tom smjeru, zaključio je premijer Sanader.(Hina)

31.12.2006. | Pisane vijesti

CROLEI INDEKS: NASTAVAK GOSPODARSKOG RASTA I U 2007. GODINIVrijednost CROLEI indeksa je u listopadu 2006. godine u odnosu na prethodni mjesec porasla za 1,05 bodova, a u odnosu na isti mjesec prošle godine CROLEI je za 4,3 posto viši. Time je indeks nastavio putanju neprestanog desetomjesečnoga rasta koji je započeo početkom 2006. godine.

Difuzni indeks, kao udio komponenti indeksa koje su iskazale porast u promatranom mjesecu, iznosio je oko 73 posto.

Najnoviji porast vrijednosti indeksa, zajedno s porastima indeksa u proteklom razdoblju, najavljuje nastavak gospodarskoga rasta u razdoblju do sredine drugog tromjesečja 2007. Na osnovi vrijednosti difuznog indeksa iz proteklih mjeseci, može se očekivati da će predviđena gospodarska aktivnost najvjerojatnije biti umjereno ubrzana.

Komponente koje su u listopadu svojim porastom pridonijele porastu vrijednosti CROLEI indeksa su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, realni promet u trgovini na malo, ukupna likvidna sredstva, kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka i devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine

27.12.2006. | Pisane vijesti