Vijesti

Filtrirajte vijesti:
Od:
Do:
Pronađeno 1623 vijesti.
ŠUKER: OCJENE MMF-A REZULTAT SVEGA UČINJENOG U PROTEKLE 2,5 GODINEMinistar financija Ivan Šuker izrazio je danas zadovoljstvo ocjenama MMF-a nakon drugog pregleda stand by aranžmana, ističući da je to rezultat svega što je učinjeno u protekle gotovo dvije i pol godine.Opća konsolidacija javnih financija morala je dati rezultata, drago nam je što su to međunarodne financijske institucije prepoznale, kazao je ministar Šuker u telefonskoj izjavi za Hinu.

Izvršni odbor MMF-a zaključio je da je Hrvatska postigla značajan napredak u provedbi mjera dogovorenih stand by aranžmanom, te prihvatio njegovo produljenje do 15. studenog ove godine.

Ministar je podsjetio na ocjenu prve zamjenice direktora MMF-a Anne Krueger da su dobri rezultati "podržani impresivnim kombiniranim fiskalnim prilagodbama", te ocjenu stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosa Vamvakidisa o "znatno poboljšanoj fiskalnoj transparentnosti".

To je, uz strukturne reforme poduzete u 2005., rezultiralo gospodarskim rastom u prošloj godini od 4,3 posto, završetkom godine u okviru planiranog proračunskog deficita od 4,2 posto BDP-a, a u proračun za ovu godinu uključeni su svi proračunski korisnici i njihovi prihodi, istaknuo je Šuker.

Nisu, dodaje, zaboravljene ni socijalni potrebe i proračun za ovu godinu našao je ravnotežu između potreba gospodarstva i socijalnih potreba.

Ministar financija naglašava kako se Vlada uspjela uhvatiti u koštac i s problemom sive ekonomije.

Potkrepljuje to podatcima da su s današnjim danom proračunski prihodi za oko 15 posto viši nego u istom razdoblju lani, da su istodobno prihodi od PDV-a veći za čak 28 posto, a bilježi se i rast prihoda od trošarina i to za oko 10 posto na godišnjoj razini.

To su rezultati ekonomske politike ove Vlade, kaže Šuker.

Ministar je istaknuo i da je Hrvatska započela s restrukturiranje HŽ-a, da se do lipnja očekuje donošenje programa restrukturiranja hrvatske brodogradnje, itd.

Vezano za daljnje reforme ministar je podsjetio da se oko 70 posto proračuna odnosi na zdravstvo, plaće i mirovine.

Zdravstvena reforma krenula je u nekoliko etapa kako to ne bi bila preveliki udar na standard i socijalni status, rekao je Šuker, dodajući i da je donijet novi Zakon o državnim službenicima, a izrađuje se i zakon o plaćama državnih službenika čime bi se osigurala profesionalizacija i depolitizacija državne uprave.

Ministar financija izrazio je uvjerenje da će Vlada premijera Ive Sanadera biti prva Vlada koja će uspješno završiti svoj stand by aranžman s MMF-om, te da bi nakon njegova završetka mogla ići na mnogo slobodniji aranžman.

Hrvatska nije u problemima kao što je bila prije dvije, tri godine, neće biti potrebe za stand by aranžmanom već slobodnijim aranžmanom koji bi trajao do prijema Hrvatske u EU, kazao je Šuker.

Bitno je u listopadu, studenom uspješno okončati stand by aranžman, što će biti potvrda fiskalne i ekonomske politike Vlade i Hrvatske narodne banke, zaključio je ministar financija.(Hina)

30.03.2006. | Pisane vijesti
OBJAVLJEN MJESEČNI STATISTIČKI PRIKAZ MINISTARSTVA FINANCIJA ZA VELJAČU 2006. GODINE BR. 124Ministarstvo financija objavilo je Mjesečni statistički prikaz za veljaču 2006. godine br. 124 s podacima o državnom proračunu, izvanproračunskim fondovima i agencijama, konsolidiranoj središnjoj državi, rezultatima aukcija trezorskih zapisa, dugu opće države te unutarnjem dugu konsolidirane središnje države za siječanj 2006. godine. U siječnju 2006. godine ukupni prihodi konsolidirane središnje države prikupljeni su u iznosu od 7 milijardi kuna što predstavlja godišnji rast od 10,1 posto.

Pritom su porezni prihodi, koji čine 55,5 posto ukupnih prihoda, ostvarili godišnji rast od 10,6 posto, dok su socijalni doprinosi, drugi po važnosti prihodi konsolidirane središnje države, zabilježili rast od 5,5 posto. Među poreznim prihodima najznačajnije ostvarenje bilježe prihodi od poreza na dodanu vrijednost (godišnji rast od 12,1 posto), trošarine (godišnji rast od 4,5 posto), porez na dohodak (7,3 posto) te prihodi od poreza na dobit (godišnji rast od 28,5 posto).

U isto vrijeme ukupni rashodi konsolidirane središnje države dosegnuli su razinu od 7,5 milijardi kuna što čini godišnje smanjenje od 2,5 posto, pri čemu su najveći doprinos dali ostali rashodi (godišnje smanjenje od 33,3 posto), zatim rashodi za subvencije (41,8 posto) te rashodi za pomoći (37,7 posto). U strukturi ukupnih rashoda najveći dio čine socijalne naknade (godišnji rast od 3,4 posto), a slijede ih naknade zaposlenima (godišnji rast od 6,6 posto) te rashodi za korištenje dobara i usluga u (godišnji rast od 8,8 posto).

Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države ostvareno je u iznosu od 222,6 milijuna kuna tj. na razini od 71 posto svog prošlogodišnjeg iznosa. Sukladno statistici javnih financija GFS 2001, neto pozajmljivanje/zaduživanje kao mjera manjka/viška konsolidirane središnje države je u siječnju ove godine zabilježeno na razini od -709 milijuna kuna. Ovakvo ostvarenje predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,4 postotna boda BDP-a.

Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 125, s podacima za veljaču 2006. godine očekuje se krajem travnja 2006. godine.

29.03.2006. | Pisane vijesti
IZDAVANJE POTVRDA O VISINI DOHOTKA/ DOBITI UOBIČAJENO KAO I SVAKE GODINEPotvrde o visini dohotka/dobiti Porezna uprava Ministarstva financija izdaje na temelju podataka s kojima raspolaže u svojim evidencijama, a navedeni podaci prikupljeni su iz IP obrazaca (Podaci o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u godini), godišnjih prijava poreza na dohodak te godišnjih prijava poreza na dobit, koje su isplatitelji plaće odnosno obveznici navedenih poreza dužni dostaviti Poreznoj upravi. Kvalitetne potvrde mogu se izdati jedino na temelju provjerenih i obrađenih podataka.

Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit propisani su rokovi za dostavljanje navedenih izvješća odnosno prijava i to: za IP obrazac - do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, za godišnju prijavu poreza na dohodak - do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu i za godišnju prijavu poreza na dobit - do kraja travnja tekuće godine za prethodnu godinu (odnosno najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez). Nakon zaprimanja navedenih izvješća u Poreznoj upravi se obavlja unos, provjera i obrada zaprimljenih podataka. Porezna uprava zaprimila je 901.326 godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu, a dosada je unijeto oko 64 posto poreznih prijava.

Potvrde o visini dohotka/dobiti izdaju se sistemski iz baza Informacijskog sustava Porezne uprave - ISPU na temelju unijetih i obrađenih podataka, putem posebne aplikacije, koja se zbog čestih promjena zakonskih propisa, gotovo svake godine mora prilagođavati fondu raspoloživih, odnosno traženih podataka.

Tako je i ove godine u tijeku izrada dopuna postojeće aplikacije za izdavanje potvrda za koju je predviđeno da će biti u funkciji sredinom mjeseca travnja 2006. godine.

Kada je riječ o potvrdama o visini dohotka za ostvarivanje prava na dječji doplatak, potvrdama za oslobođenje od plaćanja participacije te ostvarivanje drugih socijalnih prava, dogovorena je razmjena točno određenog fonda podataka po poreznim obveznicima, s HZMO i HZZO, putem magnetnih medija. Ovu razmjenu podataka očekujemo već sredinom travnja 2006. godine, nakon unosa podataka iz IP obrazaca te unosa većeg dijela godišnjih prijava poreza na dohodak za 2005. godinu.

Pored izdavanja potvrde sistemskim putem, postoji i mogućnost izdavanja potvrde „ručno" u slučaju kada porezni obveznik dostavi potrebne dokumente - IP obrazac i godišnju prijavu poreza na dohodak, uz napomenu da je potvrda izdana na bazi neobrađenih i neverificiranih podataka.

Imajući u vidu broj poreznih obveznika za koje je potrebno unijeti i obraditi podatke te zakonom propisane rokove za njihovo dostavljanje od strane obveznika, početkom godine, odnosno u prvom tromjesečju, Porezna uprava još ne može, a nije niti prethodnih godina u ovo doba, raspolagati svim potrebnim podacima za izdavanje potvrda.

Iz svega navedenog proizlazi da se kvalitetna i točna potvrda o visini dohotka odnosno dobiti za prethodnu godinu može izdati, kao i svake godine, sistemski iz baza ISPU, na bazi unesenih, provjerenih i obrađenih podataka, što znači u drugom tromjesečju.

28.03.2006. | Pisane vijesti
CROLEI INDEKS: U SLJEDEĆIH ŠEST MJESECI OČEKUJE SE NASTAVAK UMJERENOG RASTA REALNE EKONOMSKE AKTIVNOSTI U HRVATSKOM GOSPODARSTVUU siječnju 2006. godine CROLEI indeks je ostvario rast vrijednosti u iznosu od 0.03 boda. Od ukupno jedanaest komponenti indeksa, šest ih je iskazalo pad vrijednosti, četiri su komponente zabilježile rast, dok se vrijednost jedne komponente nije promijenila u odnosu na prethodni mjesec. Zbog toga je difuzni indeks, koji se računa kao udio prethodećih pokazatelja koji iskazuju porast u ukupnom broju serija, u siječnju 2006. iznosio 36.4 posto.

S obzirom na to da je nakon vrlo blagoga pada vrijednosti indeksa iz mjeseca prosinca 2005. slijedio jednako tako blag porast vrijednosti indeksa u siječnju, može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje nastavak umjerenoga rasta realne ekonomske aktivnosti u hrvatskome gospodarstvu.

U strukturi CROLEI indeksa, šest komponenti je zabilježilo pad desezonirane vrijednosti, dok su četiri komponente indeksa ostvarile rast desezonirane vrijednosti. Pad desezoniranih vrijednosti zabilježen je u uvozu strojeva i transportnih uređaja iz sektora međunarodne trgovine, u ukupnim likvidnim sredstvima, u deviznim rezervama poslovnih banaka, u gotovom novcu te u štednim i oročenim depozitima poslovnih banaka iz monetarnog sektora, kao i u nekonsolidiranim prihodima državnih, županijskih i općinskih proračuna iz fiskalnog sektora. S druge strane, sve su četiri komponente iz realnoga sektora iskazale rast desezonirane vrijednosti u odnosu na mjesec prosinac 2005., a to su; nominalna neto plaća po zaposlenome, promet u trgovini na malo, broj noćenja turista i zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca. Kamatna stopa na tržištu novca iz monetarnog sektora ostala je na razini iz prethodnoga mjeseca.

Značajno je napomenuti da vrijednosti gotovo svih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju ili osciliraju ili imaju dugotrajni trend rasta. Jedino promet u trgovini na malo bilježi pad u trajanju od šest mjeseci, a koji je završen porastom trgovinske aktivnosti u siječnju 2006. Naime, od sredine trećeg tromjesečja 2005. bilježi se smanjenje razine desezoniranog prometa u trgovini na malo. Nakon visoke godišnje stope rasta trgovine na malo od 6,0 posto u drugom tromjesečju 2005, njezin je godišnji rast usporio na 2,7 posto u trećem tromjesečju i na 2,1 posto u četvrtom tromjesečju 2005. Podaci o zalihama u industriji, kao i podaci o usporavanju rasta uvoza trajnih i netrajnih roba za široku potrošnju također govore o slabljenju domaće potražnje za potrošnim dobrima koja se očitovala stagnacijom aktivnosti u trgovini na malo. Ta je stagnacija prometa u trgovini na malo, prema najnovijim podacima, prekinuta porastom prometa u siječnju.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).

26.03.2006. | Pisane vijesti
CARDS PROJEKT JAČANJA POREZNOG SUSTAVA U PODRUČJU PDV-AProvođenje CARDS-ova projekta "Jačanje poreznog sustava u području PDV-a" nužno je kako bi se hrvatski porezni sustav, posebice u području PDV-a što prije i bolje prilagodio standardima Europske unije (EU) te funkcioniranju unutar jedinstvenog europskog sustava i tržišta.

Rekao je to ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo na današnjoj prezentaciji tog 1,3 milijuna eura vrijednog projekta, čiji je temeljni cilj jačanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave za provođenje zakonskih odredbi i postupaka na području PDV-a.

Dodao je i da će se u tom procesu provesti i usklađivanje zakonske regulative s pravnom stečevinom EU, a jedan od prvih koraka je i skoro dovršenje nacrta izmijenjenog Zakona o porezu na dobit.

Provođenjem projekta provode se i pripreme za uvođenje informacijskog sustava razmjene podataka o PDV-u, tzv. VIES sustava, koji je, prema riječima ravnatelja austrijske Porezne i carinske uprave Wolfganga Nolza, nužan preduvjet za uključivanje Hrvatske u jedinstveni porezni sustav EU, a vremenom i u eurozonu.

Uz to, projekt bi trebao rezultirati i adekvatnijim modelom prikupljanja poreza, ali i smanjenju poreznog kriminala.

Austrijska Porezna i carinska uprava je i twining partner hrvatskoj strani u provođenju tog projekta, koji je započeo u siječnju ove godine, a trajat će do kraja 2007. godine.

Projekt predstavlja jedan od prvih koraka ka punom usklađenju hrvatskog poreznog sustava europskom, a osim sredstava CARDS-a za taj posao, kao jedan od najvažnijih u procesu približavanja Hrvatske EU, biti će namijenjena i sredstva iz pretpristupnog PHARE programa, kazao je državni tajnik Ministarstva financija Ante Žigman.

Ipak, prema riječima ravnatelja Porezne uprave, porezni je sustav već započeo s prilagodbom europskim standardima te je naveo primjer tzv. usluge e-PDV, e-porezne knjigovodstvene kartice te mogućnost predavanja obrazaca za isplatu plaća na elektronskim medijima.

Ujedno je najavio i skoru mogućnost predavanja ostalih obrazaca u elektronskom obliku, kao i planirano uvođenje mogućnosti predaje prijave poreza na dobit za putem Interneta.(Hina)

21.03.2006. | Pisane vijesti
NASTAVLJEN UBRZANI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U VELJAČIU veljači 2006. godine nastavljen je ubrzan rast industrijske proizvodnje koji je na međugodišnjoj razini iznosio 7,3%. Tako visok rast najviši je u posljednjih osam mjeseci, a on još više dobiva na važnosti ukoliko se uzme u obzir činjenica o jednakom broju radnih dana u veljači 2006. i 2005. godine. Trend indeks ukupne industrijske proizvodnje veći je za 0,3% u veljači u odnosu na siječanj 2006. godine. S obzirom da je i u siječnju zabilježen visok rast industrije, međugodišnji rast u prva dva mjeseca 2006. godine iznosio je 6,6%.

Gledano prema glavnim industrijskim grupacijama najviši rast proizvodnje u prva dva mjeseca 2006. godine zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (11,9%) što daje naznake daljnjeg rasta proizvodnje i u budućem razdoblju s obzirom da kapitalni proizvodi nisu namijenjeni za potrošnju već daljnju proizvodnju. Od ostalih kategorija najviši rast zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (9,4%) dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla za 6,5%, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,2% te energije 3,4%. Promatrano prema djelatnostima, rudarstvo i vađenje u prva dva mjeseca 2006. godine zabilježilo je rast od 7,9%, opskrba električnom energijom, plinom i vodom rast od 6,1% dok je prerađivačka industrija koja ima najveći udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji (81,8%) zabilježila rast od 6,3%. Najveći doprinos rastu prerađivačke industrije došao je od proizvodnje hrane i pića koja je porasla za 6,7% te proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (23,4%) dok od ostalih kategorija visoke stope rasta bilježe proizvodnja strojeva i uređaja (42,9%) i proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih alata i opreme (31,6%).

Uz industrijsku proizvodnju, na nastavak ubrzane gospodarske aktivnosti početkom godine ukazuje i kretanje ostalih makroekonomskih pokazatelja. Tako podaci ukazuju da je u siječnju 2006. godine realni rast trgovine na malo iznosio 3,6%, rast turističkih noćenja iznosio je 13,2% dok je robni izvoz rastao brže od robnog uvoza treći mjesec zaredom. Navedena kretanja utjecala su i na smanjenje nezaposlenosti te se broj nezaposlenih osoba u veljači na međugodišnjoj razini smanjio za 16,5 tisuća. Uzimajući u obzir navedena kretanja čini se realnim očekivati njihov pozitivan doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda te nastavak njegova ubrzanog rasta i u prvom tromjesečju 2006. godine.

20.03.2006. | Pisane vijesti
OSNOVANA HRVATSKA REVIZORSKA KOMORAHrvatska revizorska komora, strukovna organizacija svih revizorskih društava, samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda i ovlaštenih revizora koji posluju na teritoriju Hrvatske osnovana je u subotu, 18. ožujka 2006. godine u Zagrebu.

Osnivačka skupština Komore okupila je predstavnike 161 revizorske tvrtke, od ukupno njih 311 koje poslove revizije obavljaju temeljem odobrenja Ministarstva financija, a za predsjednicu Komore izabrana je Ana Krivičić, direktorica revizorske tvrtke Inženjerski biro-revizija d.o.o. iz Rijeke.

Ministar financija Ivan Šuker revizore je pozvao da se ne dijele na "velike" i "male", da ne dozvole da ih "trka za poslom" razjedini i dovodi do neslaganja u bitnim pitanjima za njihovu struku. I "mali" revizori s vremenom će jačati i neminovno će to doći do spajanja malih tvrtki i samostalnih revizora kako bi se mogli dobivati veći revizorski poslovi, kazao je ministar. Ako tako ne bude, neki drugi će "uzeti vrhnje", a hrvatski revizori "mrvice", upozorio je ministar.

To je poruka i predsjednika Hrvatske gospodarske komore i čelnog čovjeka "Kraša" Nadana Vidoševića koji kaže da i "Kraš" plaća velike novce stranim revizorskim kućama, iako to za njih uglavnom rade domaći revizori, a tek se neke stvari verificiraju u sjedištima stranih tvrtki.

Glavna državna revizorica Šima Krasić založila se za suradnju sve tri revizije - državne, komercijalne i unutarnje. Udruženi možemo dati više, kvalitetnije i bolje, ne samo na hrvatskom tržištu, već i šire, poručila je, dodavši da državnoj reviziji stižu zahtjevi za pružanjem pomoći iz BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore a što može biti poticaj i za komercijalnu reviziju.

Osnivanje Hrvatske komore revizora predviđeno je novim Zakonom o reviziji, kojega je Hrvatski sabor usvojio krajem prošle godine.

Komora će, kako je to kazao ministar Šuker, uspostaviti "pravila igre" po kojima će se revizija provoditi, što se odnosi i na revizijske standarde i kodeks etike revizora.

Komora treba ustrojiti registre revizorskih tvrtki, samostalnih i ovlaštenih revizora, provoditi daljnju izborazbu revizora i dodjelu certifikata.

Ministar je podsjetio da je revizija prvenstveno ispitivanje objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja, te da mnoge poslovne odluke menadžment može lakše donositi nakon revizorskih izvještaja. (Hina)

19.03.2006. | Pisane vijesti
OSNIVAČKA SKUPŠTINA HRVATSKE REVIZORSKE KOMOREMinistar financija gospodin Ivan Šuker saziva osnivačku skupštinu Hrvatske revizorske komore koja će se održati 18. ožujka 2006. (subota) u 11,00 sati u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Trg J. F. Kenedya 6.

Pozivaju se ovlašteni predstavnici ili opunomoćenici svih revizorskih tvrtki koje su osnovane u skladu s odredbama Zakona o reviziji (Narodne novine 90/92) da prisustvuju osnivačkoj skupštini Hrvatske revizorske komore.

16.03.2006. | Pisane vijesti
INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA USPORIO U VELJAČI NA 3,6 %Međugodišnji rast razine cijena mjeren indeksom potrošačkih cijena usporio je s 3,9% u siječnju na 3,6% u veljači 2006. godine dok je međugodišnji rast cijena u prva dva mjeseca bio na razini od 3,8%. Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u veljači u odnosu na siječanj 2006. godine imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva dok su jedini doprinos smanjenju imale cijene prometa.

Cijene bezalkoholnih pića porasle su u veljači za 2,1% , a razlozi tog povećanja najvjerojatnije se nalaze u uvođenju plaćanja ekoloških naknada za zbrinjavanje ambalažnog otpada koje su pojedini proizvođači iskoristili za podizanje svojih cijena.

Druga kategorija koja je zabilježila značajan rast u veljači jesu opskrba vodom i različite komunalne usluge čije cijene su u veljači porasle za 7,4%, a to povećanje rezultat je odluka pojedinih jedinica lokalne samouprave. Najveći doprinos rastu cijena na međugodišnjoj razini došao je od rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila koje su se u odnosu na veljaču 2006. godine povećale za 13%. Takvo kretanje bilo je u skladu s rastom cijena nafte na svjetskim tržištima što će utjecati i na rast cijena u nadolazećem razdoblju. Potrebno je napomenuti da rast cijene goriva ima i indirektne učinke na rast ostalih cijena s obzirom da je važan input u proizvodnji ostalih dobara. Od ostalih kategorija, na međugodišnjoj razini značajan rast cijena od 22% zabilježen je u kategoriji zdravstvenih usluga te cijena električne energije od 4,9%. Cijene zdravstvenih usluga porasle su uslijed uvođenja plaćanja administrativnih pristojbi od prvog listopada 2005. godine dok je porast cijena električne energije u skladu s HEP-ovim povećanjem cijena od prvog rujna te se slabljenje njihovog doprinosa rastu cijena na međugodišnjoj razini može očekivati u drugoj polovici godine. Na usporavanje rasta potrošačkih cijena u drugom dijelu godine u značajnoj mjeri bi mogao utjecati i najavljeni ulazak novih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište.

14.03.2006. | Pisane vijesti
MINISTAR ŠUKER ODRŽAO PREDAVANJE STUDENTIMA EKONOMSKOG FAKULTETA O PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKEMinistar financija Ivan Šuker održao je danas na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavanje na temu "Proračun Republike Hrvatske - ključni instrument upravljanja državnim financijama". Ministar Šuker tom je prigodom iznio opća obilježja i osnovne elemente državnog proračuna, objasnio proces planiranja i pripreme proračuna te njegovog izvršavanja, kakva je uloga Državne riznice u upravljanju državnim financijama i ključne izazove hrvatskog proračuna - daljnje smanjenje deficita, udjela duga opće države u BDP-u i fiskalna decentralizacija.

Predavanje je bilo održano studentima druge godine fakulteta, u sklopu nastave iz predmeta "Javne financije", ali su i svi drugi studenti bili dobro došli.

Ministar Šuker predavanje je održao na poziv predavača predmeta «Javnih financija» Ante Baje. Cilj predavanja bio je promovirati javne financije, zainteresirati studente za taj predmet spajanjem teorije i prakse, ukazati na važnost javnih financija, a sve s ciljem povećanja transparentnosti upravljanja novcem građana. Nakon izlaganja, ministar Šuker je odgovarao na pitanja studenata.

14.03.2006. | Pisane vijesti