Vijesti
I u zadnjem izvješću državne revizije naveden je podatak o 3,5 milijardi kuna utrošenih protivno propisima o javnoj nabavi, a u Hrvatskoj se deset godina lijekovi nabavljaju kako se nabavljaju, kazao je ministar na prvom zajedničkom seminaru unutarnjih i državnih revizora o metodologiji rada i suradnji državnih i unutarnjih revizora.
Šuker je istaknuo kako je cilj doći do toga da se u raspravi o izvješću o državnoj reviziji raspravlja kako je i na što trošen novac, a ne na temelju tog dokumenta slušati "neargumentirana politička prepucavanja".
Prvi zajednički sastanak unutarnjih i državnih revizora ocijenio je velikim iskorakom u funkcioniranju javnih financija, a glavna državna revizorica Šima Krasić kao cilj ističe jačanja unutarnjeg i vanjskog nadzora nad trošenjem javnih sredstava na svim razinama.
Preko unutarnje revizije možemo napraviti puno toga da vanjska revizija bude bolja, da imamo puno više bezuvjetnih mišljenja o trošenju sredstava kod proračunskih korisnika, kazala je, ocjenjujući da se u protekle dvije godine krenulo jako naprijed s ustrojem unutarnje financijske kontrole.
Vlada je sredinom 2005. donijela Strategiju razvoja unutarnje financijske kontrole, a unutarnja bi se revizija trebala ustrojiti kod svakog proračunskog korisnika. Do sada je izobrazbu prošlo 80 unutarnjih revizora, u tijeku je izobrazba njih 25, a tijekom ove godine planira se obuhvatiti još 60 kandidata.
Državni ured za reviziju radi već 11 godina i trenutno ima 224 ovlaštena državna revizora.
Poslovi unutarnje i državne revizije neće se preklapati, ali bi se te dvije službe trebale nadopunjavati, surađivati, istaknuto je na seminaru koji je okupio stotinjak unutarnjih i državnih revizora.
Uloga je unutarnje revizije kontroliranje, revidiranje i izvještavanje o korištenju sredstava, a ima i savjetodavnu ulogu s ciljem poboljšanja poslovanja kako bi se čelnicima proračunskih korisnika pomoglo u ostvarenju njihovih osnovnih ciljeva i zadaća.
Cilj unutarnje kontrole je upozoriti na licu mjesta na određene nepravilnosti, unaprijediti i poboljšati cjelokupno poslovanje organizacije, ona radi kontinuirano tijekom godine, a državna revizija dolazi na kraju, njena je uloga ispitivanje zakonitosti, ispitivanje i ocjenjivanje financijskih izvještaja i transakcija korisnika proračuna i lokalnih jedinica.
15.02.2006. | Pisane vijestiTo je zaduženje namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju tijekom ove godine.
Obveznice se izdaju na rok od 10 godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 5,25 posto.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da se obveznice izdaju uz povoljnije uvjete od onih kakve trenutno imaju neke od novih članica EU. Jedna od novih članica izdala je obveznice s kamatom od 6,75 posto, naveo je ministar.
Poručio je da ne stoje tvrdnje da će se izdavanjem obveznica opet povećati vanjski dug države jer bi banke mogle pokupovati veći dio izdanih obveznica. Velik dio ovog izdanja kupit će mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i drugi sudionici tržišta kapitala, zaključio je Šuker.
Vlada je danas utvrdila kriterije temeljem kojih će se raspodijeliti 163 milijuna kuna prihoda od igara na sreću. Organizacijama koje promiču razvoj športa pripast će 30 posto odnosno 48,8 milijuna kuna, organizacijama koje se bave problemima osoba s invaliditetom 28 posto, odnosno 45,5 milijuna kuna itd.
Vlada je osnovala i povjerenstvo koje treba izraditi zakon o plaćama državnih službenika, a za njegovog predsjednika imenovala Zorana Pičuljana.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je raspustila Gradsko vijeće Bakra i za svog povjerenika imenovala Zdravka Božičevića.(Hina)
09.02.2006. | Pisane vijesti"Ministarstvo financija demantira postojanje tajnog računa, te je netočna tvrdnja da o predmetnom računu Državna revizija nema saznanja. Od otvaranja predmetnog računa Državnoj je reviziji u svim proteklim godinama predočen izvod i stanje na predmetnom računu, te je Državna revizija u svim svojim godišnjim izvješćima od 1999. godine konstatirala postojanje predmetnog računa, te saldo na istome.
Ne odgovara tvrdnja da o predmetnom računu ne postoji evidencija u Ministarstvu financija, jer je račun poimence naveden uz prikaz dolarskog salda i kunske protuvrijednosti u Popisu imovine i obveza Državne riznice od uspostave tog popisa 2002. godine. Taj račun je zadnji put korišten u listopadu 2001. godine, kada ga je Vlada premijera Ivice Račana koristila za drugu fazu privatizacije HT-a. Nakon toga račun je u mirovanju, te po njemu nije bilo transakcija."
09.02.2006. | Pisane vijestiUkupni prihodi konsolidirane središnje države ostvareni su na razini 82,571 milijardi kuna što u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine predstavlja povećanje od 7,4%.
Najveći doprinos rastu ukupnih prihoda konsolidirane središnje države dali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji su zabilježili međugodišnje povećanje od 8,4%, zatim prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje s međugodišnjim ostvarenim rastom od 6,1% te prihodi od poreza na dobit koji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježili porast od 27,1%. U isto vrijeme, rashodi konsolidirane središnje države su dosegli razinu od 83,523 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na isto razdoblje 2004. godine.
Najveći doprinos rastu rashoda konsolidirane središnje države dali su rashodi za naknade zaposlenima koji su zabilježili međugodišnji porast od 5%, zatim rashodi za socijalne naknade s zabilježenim godišnjim porastom od 2,6%, rashodi za korištenje dobara i usluga s godišnjim rastom od 9,4% , rashodi za kamate s zabilježenim međugodišnjim rastom od 15,5% te ostali rashodi s godišnjim rastom od 17%.
Neto stjecanje nefinancijske imovine konsolidirane središnje države je u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine ostvareno na razini od 5,649 milijardi kuna te je zabilježilo međugodišnje smanjenje od 26,3% prvenstveno kao rezultat smanjenog obima izgradnje autocesta u 2005. godini u usporedbi s godinom ranije. Neto pozajmljivanje/zaduživanje odnosno mjera manjka / viška konsolidirane središnje države sukladno GFS 2001 metodologiji za prikaz državnih financija, izraženo kao razlika prihoda, rashoda i neto stjecanja nefinancijske imovine, je u prvih jedanaest mjeseci 2005. ostvareno na razini -6,602 milijarde kuna.
Ovakvo ostvarenje neto pozajmljivanja/zaduživanja predstavlja međugodišnje smanjenje od 31,3% odnosno izraženo u postotku bruto domaćeg proizvoda predstavlja međugodišnje smanjenje od 1,7 postotna boda.
Mjesečni statistički prikaz Ministarstva financija br. 123, s podacima za prosinac 2005. godine očekuje se krajem veljače 2006. godine.
08.02.2006. | Pisane vijestiZakonom o izvršenju proračuna nije propisan iznos novih činidbenih jamstava, nego samo ukupan iznos novih financijskih jamstava i za 2005. utvrđen je iznos od četiri milijarde kuna. Podatci o izdanim financijskim jamstvima potvrđuju da se država držala tog zakonskog limita.
Naime, financijskih jamstava izdano je u iznosu 3,7 milijardi kuna, a prema podatcima Ministarstva financija, potencijalne obveze po danim financijskim jamstvima, prema tečaju i kamatnim stopama na zadnji dan prošle godine, su oko pet milijardi kuna.
Najvećim dijelom jamstvima su 'pokriveni' krediti za cestogradnju, odnosno krediti Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, ukupno 2,5 milijardi kuna.
Slijede brodogradilišta koja su dobila jamstva na iznos od 629,7 milijuna kuna, te splitska i sisačka željezara s iznosom jamstava od 236,9 milijuna kuna, a država je jamčila i za kredit TLM-u u iznosu 75,6 milijuna kuna.
Uz to, državna jamstva dobila su i Lučka uprava Dubrovnik, čiji je kredit za projekt izgradnje obalne infrastrukture dan uz državno jamstvo u iznosu 199,8 milijuna kuna, riječka Jadrolinija na iznos 59,9 milijuna kuna, a samo se jedno jamstvo i to u iznosu dva milijuna kuna odnosi na turizam, konkretno Nacionalni park Paklenica i nastavak uređenja posjetiteljskog centra.
Ukupno 3,4 milijarde kuna danih činidbenih jamstva, koja su u pravilu vezana za okončanje posla i mogu se davati na temelju predujmova, odnose se na brodogradilišta.
Državna jamstva, temeljem kojih otplata kredita može pasti na teret države, uključena su i u javni dug.
Posljednji zbirni podatci Ministarstva financija, s kraja listopada prošle godine, pokazuju da su ukupna državna jamstva potkraj listopada 2005. iznosila 13 milijardi kuna, odnosno 5,9 posto BDP-a.
Sam javni dug krajem listopada iznosio je 100,8 milijardi kuna, a dodaju mu li se i državna jamstva ukupan je iznos 113,8 milijardi kuna.(Hina)
31.01.2006. | Pisane vijestiIz podataka o uplatama naknada za priređivanje igara na sreću u casinima, automat klubovima i kladionicama proizlazi da su se u prošloj godini Hrvati više kladili i igrali na automatima, a nešto manje zalazili u casina.
Tako su za 33,7 milijuna kuna ili 29,5 posto povećani prihodi proračuna po osnovi naknada i koncesija za kladionice, a za 39 milijuna kuna ili 35,3 posto iz automat-klubova.
Zakonom o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, igre na sreću razvrstane su u lutrijske igre, igre u casinima, kladioničke igre i igre na sreću u automat-klubovima.
Pravo na priređivanje lutrijskih igara, kao što su loto, toto, bingo i druge, isključivo su pravo Hrvatske lutrije i podatci se ne odnose na te igre, nego na priređivanje drugih igara (casino, ladionice i automat klubovima) kojima se, na temelju koncesije i odobrenja, mogu baviti trgovačka društva sa sjedištem u Hrvatskoj.
Lani je 14 trgovačkih društava koja priređuju kladioničke igre, u proračun s osnova mjesečne naknade (pet posto od osnovice) za priređivanje klađenja uplatilo 147,7 milijuna kuna, dok su 2004. uplatili 114 milijuna kuna.
Prema podatcima Ministarstva financija, kladionice imaju otvorenih 1.817 uplatnih mjesta i 3.517 zaposlenih.
Koncesiju pak za priređivanje igara na sreću u automat-klubovima posjeduje 47 trgovačkih društava, a oni plaćaju naknadu u iznosu 25 posto od osnovice za obračun naknade. Koncesionar je dužan plaćati i godišnju naknadu u iznosu od 300 tisuća kuna za svako dobiveno odobrenje po pojedinom automat-klubu.
Ti su koncesionari u 2005. s osnove mjesečne i godišnje naknade u proračun uplatili ukupno 149,8 milijuna kuna, dok su 2004. uplatili 110,7 milijuna kuna.
Koncesiju za priređivanje igara na sreću u casinima ima 13 trgovačkih društava, koji plaćaju mjesečnu koncesijsku naknadu od 15 posto od osnovice za obračun naknade.
S osnova mjesečne naknade za priređivanje igara na sreću u casinima prošle su godine trgovačka društva u korist proračuna uplatila 23,5 milijuna kuna, što je oko 1,4 milijuna kuna manje nego li 2004.
Prihodi od igara na sreću, temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2006., raspodjeljuje se organizacijama koje promiču razvoj športa, pridonose borbi protiv droga i svih drugih oblika ovisnosti, koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, kulturom i tehničkom kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih, te organizacijama koje pridonose razvoju civilnog društva.(Hina)
30.01.2006. | Pisane vijestiMemorandume su potpisali državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marija Pejčinović Burić i šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.
Ta dva projekta prvi su hrvatski projekti koji se financiraju sredstvima Europske unije iz ISPA programa, rekla je Pejčinović Burić, nacionalna koordinatorica za ISPA, obraćajući se nazočnima u dvorani hotela Slavonija u Vinkovcima.
Vrijednost projekta obnove željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica je 75,6 milijuna eura u čemu EU sudjeluje s 28,7 milijuna eura, a hrvatsko nacionalno sufinanciranje iznosi 46,9 milijuna eura.
Program razvoja vodoopskrbe i odvodnje grada Karlovca vrijedan je je 36 milijuna eura od čega su sredstva ISPA pretpristupnog programa 22,5 milijuna eura, a preostalih 13,5 milijuna osigurat će se iz sredstva nacionalnog sufinanciranja od čega je 10 milijuna eura kredit Europske banke za obnovu o razvoj.
Potpisivanju Memoranduma nazočni su bili i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković, ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, ministar financija Ivan Šuker, župani Vukovarsko-srijemske i Karlovačke županije Božo Galić i Ivica Horvat, saborski zastupnici te predstavnici Hrvatskih voda i Hrvatskih željeznica.(Hina)
29.01.2006. | Pisane vijestiRast desezoniranih vrijednosti zabilježile su komponente nominalna neto plaća po zaposlenom i promet u trgovini na malo iz realnog sektora, komponenta uvoz strojeva i transportnih uređaja iz sektora međunarodne trgovine te komponente ukupna likvidna sredstva, štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka, devizne rezerve poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca iz monetarnog sektora.
S druge strane, komponenta nekonsolidirani prihodi državnih, županijskih i općinskih proračuna iz fiskalnog sektora, komponenta gotov novac iz monetarnog sektora te komponente zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca i broj noćenja turista iz realnog sektora iskazali su pad desezonirane vrijednosti. Značajno je napomenuti da od svih komponenti koje su ostvarile i rast i pad desezoniranih vrijednosti, komponenta gotov novac zabilježila je drugi pad vrijednosti zaredom nakon 11 mjeseci rasta, a desezonirana vrijednost trgovine na malo je nakon nekoliko mjeseci negativnog trenda konačno iskazala blagi porast vrijednosti, što bi moglo ukazivati na oporavak u toj djelatnosti, dok vrijednosti ostalih komponenti u promatranom vremenskom razdoblju ili osciliraju ili imaju dugotrajniji trend rasta.
S obzirom da je nakon vrlo blagog i privremenog pada indeksa iz mjeseca listopada slijedio porast vrijednosti indeksa u studenom praćen umjerenom vrijednošću difuznog indeksa, može se zaključiti da se u sljedećih šest mjeseci očekuje nastavak umjerenog rasta realne ekonomske aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu.
CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su: promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine (www.mfin.hr/str/7).
26.01.2006. | Pisane vijestiUkupno sve te olakšice za 2005. mogu iznositi maksimalno 12.000 kuna godišnje (dosad pojedinačno po 12 tisuća kuna).
Svaki obveznik ima pravo na osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, koji je povećan u odnosu na 2004. za 100 kuna, i iznosi mjesečno 1.600 kuna (1,00) odnosno godišnje 19.200 kuna. Odbitak se uvećava za djecu i uzdržavane članove obitelji od 0,5 za prvo, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto dijete i td.
Porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto tako se primjenjuju na utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice i to:
-stopa od 15 posto do 38.400 kuna,
-stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 38.400 do 96.000 kuna,
-stopa od 35 posto na razliku porezne osnovice iznad 96.000 do 268.800 kuna
-stopa od 45 posto na razliku porezne osnovice iznad 268.800 kuna.
Kod oporezivanja dohodaka poreznim obveznicima na područjima posebne državne skrbi primjenjuje se povećani osobni odbitak, ovisno na kojem području porezni obveznici prebivaju.
Za umirovljenike vrijedi osobni odbitak do najviše 3.000 kuna mjesečno, što je godišnje 36.000 kuna.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) izvijestio je da će svi umirovljenici na isječku o mirovini za siječanj dobiti i obavijest o mirovinskim primanjima u prošloj godini te iznosu obračunatog poreza i prireza čiju kopiju trebaju, ako prijavljuju porez, priložiti poreznoj prijavi.
Poslodavci i isplatitelji primitaka dužni su građanima dostaviti izvješća o isplatama u 2005., koji se prilažu poreznoj prijavi, a sadrže podatke o plaćenim porezima, a iste podatke do 31. siječnja na posebnim obrascima trebaju dostaviti Poreznoj upravi. Banke će pak dostaviti izvješća o kamatama na stambene kredite.
A poreznici su, po zadnjim podacima, građanima po osnovu obrađenih poreznih prijava poreza na dohodak za 2004. godinu vratili gotovo 1,3 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je, ističu u Ministarstvu financija, iznos oko kojeg bi se mogao kretati i povrat za 2005. Zaprimljeno je 889 tisuća poreznih prijava.
Na svojoj internetskoj stranici Porezna uprava objavila je i brošuru Godišnja prijava poreza za 2005., s primjerima popunjavanja obrasca za prijavu dohodka DOH, a dostupan je i besplatan info-telefon za sve informacije upravo oko porezne prijave za 2005. i njezina ispunjavanja i to 0800 66 99 33.(Hina)
25.01.2006. | Pisane vijestiTom je prigodom premijer Ivo Sanader podsjetio da je Vlada u protekle dvije godine dala veliki značaj promicanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija te na uvođenje i značaj servisa Hitro.hr, nazivajući to pretvaranjem birokracije u hitrokraciju.
Preduvjeti za korištenje usluge e-PDV su posjedovanje korisničkog, digitalnog certifikata kojeg izdaje Financijska agencija (FINA), te programsku podršku, odnosno aplikativni softver koji osigurava Porezna uprava.
e-PDV prva je elektronička usluga Porezne uprave iz sustava e-Porezna, a ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo kao sljedeću uslugu najavljuje e-porezno knjigovodstvo, čime će obveznici moći imati neposredan uvid u obveze i potraživanja prema Poreznoj upravi, a uslijedit će i usluge elektroničkog podnošenja godišnjih prijava poreza na dohodak i poreza na dobit.
Do kraja ove godine praktično sve usluge Porezne uprave trebale bi biti dostupne on-line, pa bi građani, kako je najavljeno, iduće godine mogli elektroničkim putem poslati i godišnju prijavu poreza na dohodak.
Uvođenje e-PDV-a ocijenjeno je do sada najzahtjevnijim i najsloženijim, s obzirom da "lavovski" dio proračuna prolazi kroz sustav PDV-a.
Godišnje se od PDV-a ukupno naplati nešto manje od 42 milijarde kuna, kroz povrat PDV-a obveznicima se vrati oko 9 milijardi, pa je prihod proračuna od PDV-a oko 32 milijarde kuna, kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Značaj uvođenja elektroničkih usluga i projekta e-Porezna potkrijepio je i podatcima da se Poreznoj upravi godišnje podnese više od 1,1 milijardu obrazaca.
Samo pravne osobe mjesečno Poreznoj upravi podnesu 630 tisuća obrazaca, tromjesečno 80 tisuća, a godišnje 75 tisuća, što je ukupno oko 782.500 obrazaca godišnje, kazao je Šuker.
Kada bi se tih 782.500 obrazaca poredali jedan do drugoga to bi bio niz od 232 kilometra, ili kada bi se stavili jedan na drugi stup visok 86 metara, a visina zgrade "Zagrepčanke" je 95 metara, slikovito je opisao Šuker.
Uz projekt e-Porezna, ministar je poseban značaj dao i projektu e-Riznica, povezivanju proračunskih korisnika i državne riznice.
e-Riznica strateška je odrednica Ministarstva za ovu godinu, kazao je Šuker, koji se nada da će se krajem ove godine moći reći da je Državna riznica u potpunosti profunkcionirala.
Premijer Sanader istaknuo je kako je želja Vlade da država, građani, poduzetnici budu partneri u punom smislu te riječi.
Servis Hitro.hr do sada je otvoren u osam gradova, a premijer je najavio da će se za 15-ak dana biti uveden u sva županijska središta. Krajnji cilj je da svaka poslovnica FINA-e, njih 134, imaju svoj ured Hitro.hr, kazao je.
23.01.2006. | Pisane vijesti