Daljnji pad inflacije: u srpnju pala na 3,9 %

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić kazao je da je u srpnju nastavljen pozitivan trend daljnjeg usporavanja inflacije, no i ponovio da je cilj da do prvog kvartala 2027. inflacija u Hrvatskoj bude na razini prosjeka eurozone.

"Pozitivan trend je jasan i ohrabrujuć, međutim nećemo biti zadovoljni dok ne svedemo razinu inflacije na razinu prosjeka eurozone. Razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošlog je mjeseca bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova", rekao je danas ministar Ćorić na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

"U Vladi vjerujemo da će u narednim mjesecima, sukladno najavama i očekivanjima, hrvatska razina inflacije dodatno konvergirati te da će se u prvom kvartalu sljedeće godine o inflaciji koja nije na razini eurozone pričati kao o prošloj pojavi", istaknuo je u svojem obraćanju.

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u ovogodišnjem je srpnju iznosila 3,9 % u odnosu na lanjski, dok je u odnosu na lipanj 2026. niža za 0,2 %, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku.

Tako je, nakon što je u lipnju usporila na 4,5 % na godišnjoj razini, sa svibanjskih 5,2 % i travanjskih 5,8 %, nastavljen trend njezina usporavanja treći mjesec uzastopno.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni Eurostata, u srpnju su u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 3,6 % u odnosu na srpanj 2025.
Višu stopu inflacije od Hrvatske u tom su mjesecu imale Litva 5,6 %, Bugarska 4,1 %, Cipar 4 % i Španjolska 3,8 %.
Prosječna godišnja inflacija u cijeloj eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 %.

Vlada stavila pod kontrolu administrativne cijene i državnu potrošnju

Prema DZS-ovim podacima, inflaciju u srpnju predvodile su cijene energije sa skokom od 12,2 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, te cijene usluga, uz rast za 8,5 %.

S druge strane, ministar Ćorić je istaknuo značajno usporavanje rasta cijena u kategoriji hrane, pića i duhana, koje su porasle za 0,5 %, kao i pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 1,1 % na godišnjoj razini.

Rekao je da je nemoguće projicirati situaciju oko kretanja cijena energenata, napomenuvši da su trenutno cijene nafte na svjetskim tržištima oko 15 % niže nego u trenucima najznačajnije eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

"To je situacija na koju se ne može utjecati, no s druge strane može se utjecati na neke domaće pokretače inflacije koje ćemo rješavati u narednom razdoblju", naglasio je ministar.

Na pitanje novinarke misli li tu na segment usluga, odgovorio je da se ne može utjecati na dio usluga privatnog sektora, no i rekao da je Vlada stavila pod kontrolu administrativne cijene i državnu potrošnju.

Plasman domaćeg turističkog proizvoda doista ovisi o omjeru cijene i kvalitete

Također, tu je u sklopu Vladinog antiinflacijskog paketa najavljeni porezni tretman prekomjernih marži, koji po njegovu mišljenju već samom najavom daje efekte.

Zaključno, ministar je izrazio nadu da će turistička sezona odraditi svoje u pozitivnom smislu, kao i da su svi oni koji žele biti odgovorni, svjesni da plasman domaćeg turističkog proizvoda, koji silno utječe na BDP, doista ovisi o omjeru cijene i kvalite.


Izvor: HINA / Vlada RH

Pisane vijesti