Državna tajnica Rogić Lugarić na okruglom stolu povodom Svjetskog dana štednje

  • Slika /slike/Vijesti2026/DSC_2923-Tereza Rogić Lugarić.jpg
  • Slika

Današnji skup, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, ukazao je, među ostalim, na važnost financijske pismenosti i kontinuiranog financijskog opismenjavanja građana, posebice mladih.

Ovom je prilikom predstavljena najnovija analiza HGK o depozitima hrvatskih građana koja pokazuje da u financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti, iako se nastavlja trend smanjenja njihova udjela jer se građani sve više okreću drugim mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala.
Raste imovina te broj građana koji ulažu u UCITS fondove, kao i u državne vrijednosne papire. Također, više od 500 tisuća građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove.

Predstavljajući analizu HGK o depozitima kućanstava po županijama ,Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK, navela je da, kao i ranijih godina, na 7 jadranskih županija otpada najveći udio, 41 % svih depozita.
U Gradu Zagrebu koncentrirano je 28 % svih depozita, a preostalih 31 % nalazi se u 13 ostalih županija.
Prosječni depoziti po stanovniku na razini Hrvatske iznose 11.048 eura, što je 3,5 % više nego u lipnju prošle godine, kada je provedena prethodna analiza.

"Najveće depozite po stanovniku ima Grad Zagreb, 15.539 eura, a potom slijedi Istarska županija s 15.522 eura, dok Vukovarsko-srijemska županija i ove godine bilježi najmanji depozit po stanovniku, 5.666 eura. U odnosu na lipanj prošle godine, depoziti kućanstava rasli su u svim županijama, a prosječan rast na razini Hrvatske je 5,4 %. Najviše su realno rasli depoziti u Požeško-slavonskoj županiji, a najmanja promjena je zabilježena u Primorsko-goranskoj županiji", iznijela je gospođa Dominović podatke iz analize.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić osvrnula se na velik interes građana za državne vrijednosne papire, kroz čija su 23 izdanja građani sudjelovali s više od 538 tisuća ponuda u ukupnoj vrijednosti većoj od 20 milijardi eura.
"S ciljem daljnje aktivacije štednje, povećanja likvidnosti domaćeg tržišta kapitala i usmjeravanja privatnog kapitala u gospodarstvo, u 2027. uvodi se Hrvatski investicijski račun. Riječ je o posebnom računu za ulaganje fizičkih osoba u financijske instrumente uz povoljniji porezni tretman i manje administrativno opterećenje, čime se želi omogućiti jednostavnije dugoročno ulaganje na tržištu kapitala", kazala je državna tajnica Rogić Lugarić.

Hrvatski su građani razmjerno nisko zaduženi, no zaduženost raste zbog višegodišnjeg brzog rasta kredita. Zbog toga je HNB od sredine 2025. u dva navrata pooštrio kriterije kreditiranja, što je smanjilo rizičnost novoodobrenih kredita i ublažilo rast rizičnijih, nestambenih kredita. Istodobno, raste i štednja.
"Stopa štednje u Hrvatskoj raste, upućujući na oprez građana u neizvjesnim globalnim uvjetima. Relativno se malo ulaže u osiguranja, investicijske fondove i obveznice. Sklonost ulaganju u nekretnine stvara dodatni pritisak na rast njihovih cijena i smanjuje priuštivost, uključujući priuštivost kupnje na kredit", poručila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.

U fokusu prvog panela "Štednja i ulaganja - kako se mijenjaju navike građana?" bili su stanje, trendovi, izazovi i očekivanja po pitanju pojedinih oblika štednje, ulaganja i osiguranja iz perspektive različitih financijskih institucija.
U panelu su sudjelovali Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK i član Uprave HPB-a, Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK i predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja, te Vladimir Potočki, član Uprave Auro Domusa.

O uvođenju Hrvatskog investicijskog računa te njegovom značaju za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, iz perspektive regulatora i industrije razgovarali su Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e i Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala HGK i voditelj tima upravljanja investicijskim proizvodima u Erste&Steiermarkische banku.
"Hrvatski investicijski račun predstavlja priliku da se taj početni interes pretvori u dugoročnije sudjelovanje građana na tržištu kapitala. Njegov cilj nije potaknuti kratkoročno trgovanje, već stvoriti jednostavniji okvir za dugoročnu štednju i ulaganje te doprinijeti razvoju investicijske kulture u Hrvatskoj", naglasila je zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e Staničić.


Izvor: Hrvatska gospodarska komora



Pisane vijesti