Ministar Tomislav Ćorić na konferenciji za medije o najnovijim podacima o inflaciji

Inflacija u Hrvatskoj sve se više približava europskom prosjeku.

Prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj u kolovozu su bile za 3,7 % više nego u istom mjesecu lani, a prosječna inflacija u eurozoni iznosila je 3,3 %, pri čemu je višu stopu od Hrvatske imalo 6 članica, dok je Grčka imala jednaku.

"Nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj dok ona u potpunosti ne konvergira europskim prosjecima i očekujemo da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti punu konvergenciju", izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.

Rekao je i da, ako se sukob na Bliskom istoku konačno završi te cijene nafte i naftnih derivata uđu u sferu "normalnih", očekuje da će inflacija u Hrvatskoj doći na željenih 2 %.
Upravo će o situaciji na Bliskom istoku ovisiti i inflacija u idućim mjesecima, no ministar ne očekuje da će u narednim tjednima biti nekog rapidnog pada cijena energenata, pa će one i dalje "vući" inflaciju prema gore, što je, dodao je, teško nadoknaditi u drugim segmentima "košarice" kojom se inflacija procjenjuje.

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u kolovozu je iznosila 4,1 % u odnosu na lanjski te je bila nešto veća nego u srpnju kad je na godišnjoj razini iznosila 3,9 %. 
Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, najviše su porasle cijene energije, za 17,4 %, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 %.
Potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana u kolovozu su bile 0,1 % veće na godišnjoj razini, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) pale za 1,3 %, podaci su DZS-a.

Ministar je kazao da su trendovi očekivani, s obzirom na vanjske čimbenike koji utječu na cijenu energenata na svjetskoj razini i na koje nije moguće utjecati, no kao pozitivnu činjenicu istaknuo je da se Hrvatska stopom inflacije iz mjeseca u mjesec odmiče od vrha eurozone i sve više približava europskom prosjeku.

"Ne možemo očekivati rapidno smanjenje inflacije u rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Međutim, ako dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku, do smanjenja inflacije u nekoj bi mjeri ipak trebalo doći", kazao je i naglasio kako Vlada čini sve da se domaći segment cijena, onaj koji nije vezan za energetiku, stavi pod kontrolu te da će se to još više vidjeti narednih mjeseci. 

Nastavak subvencioniranja cijena struje i plina

Istaknuo je i da je, prema podacima DZS-a, u kolovozu zabilježena najniža razina rasta cijena usluga na godišnjoj razini još od siječnja te kako se nada jenjavanju inflacije u tom segmentu jer za to postoji osnova, međutim, riječ je o cijenama koje su tržišno uvjetovane pa Vlada tu može učiniti relativno malo.
"Cijene usluga neće biti značajan problem ako u narednim mjesecima doživimo deeskalaciju sukoba na Bliskom istoku", dodatno je naglasio ministar.

Kada je riječ o cijenama energenata, kazao je da će Vlada paketima mjera i dalje pomagati najranjivijim skupinama.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, potvrdio je da će se mjere subvencioniranja cijena struje i plina nastaviti, dodavši da će o svemu više u narednim tjednima reći predsjednik Vlade i resorni ministar.

O projektu Rimčevih robotaksija

Novinari su pitali i za projekt robotaksija, sufinanciranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), te o poruci tvrtke Verne da je spremna vratiti predujam povučen iz NPOO-a ako evaluacija dosad postignutog u projektu pokaže da ugovorene obveze nisu u potpunosti ispunjene.

Rekao je da nije upoznat s detaljima projekta, no da je, načelno govoreći, projekt Mate Rimca, uopće u vidu ideje autonomnih vozila, istraživačkog centra i proizvodnje, za svaku pohvalu.

Upitan hoće li se, ako se pokaže da će Verne morati vratiti dio sredstava, ona moći negdje preusmjeriti, ministar je kazao da je rok za ispunjavanje i prezentaciju reformi i indikatora u sklopu NPOO-a bio do jučer, 31. kolovoza, stoga u ovom trenutku ne znamo postoji li i, ako da, u kojoj mjeri, manevarski prostor za preraspodjelu sredstava.
 

Izvor: HINA
Foto: Cropix